DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1989 str. 42     <-- 42 -->        PDF

I. UVOD I PROBLEMATIKA
Kod eksploatacije prorednih sastojina potrebno je po jedinici proizvoda


uložiti više rada nego u zrelim sastojinama, dok je vrijednost izrađenih sor


timenata manja.


Nadalje, utvrđeno je da se odnos između prosječne cijene 1 m:i drvne


mase i brutto zarade radnika znatno snizio, Pesta l (7).


Da se učinak poveća, troškovi eksploatacije šuma snize i provede huma


nizacija rada, pristupa se usavršavanju tehnologije rada i izboru odgovara


jućih mehaničkih sredstava.


U prorednim sastojinama stabla se obaraju motornim pilama, obzirom


da se zbog gustoće sastojine strojevi za obaranje ne mogu kretati od stabla


do stabla. Ukoliko bi se koristili strojevi za obaranje stabala, oni bi morali


biti opremljeni dugim krakom (do 14 m) na čijem je kraju montirana glava


za obaranje, Staa f (9).


U umjetno podignutim sastojinama sadnjom u redove, kod proreda se
može iskorištavati određeni (npr. svaki drugi) red »corridor thinning«, pa
se mogu primijeniti strojevi za obaranje i slaganje, harvested i si. Ovaj
način proređivanja može se primijeniti i u sastojinama gdje ne postoje redovi
stabala, pa se proredom obuhvate sva stabla na pruzi određene širine.
Proreda se i tako kombinira, da se izvan pruge motornom pilom provede
selektivna proreda, He di n (6).


U prorednim sastojinama preteže udio industrijskog i ogrjevnog drva.
Industrijsko se drvo u prorednim sastojinama izrađuje pretežno u višemetarskim
dužinama, bez cijepanja, tako se povećava proizvodnost rada i snizuju
troškovi proizvodnje, Bojanin, Sever i Tomičić (4). Nadalje,
cijela tanka stabla se usitnjavaju, a kod debljih stabala se usitnjava gornji
dio debla s krošnjom, Bojanin (3).


II. CILJ, METODIKA I PODRUČJE ISTRAŽIVANJA
Ovim istraživanjima je cilj ustanoviti utroške vremena i učinke kod
obaranja stabala i izrade sortimenata u prorednim sastojinama hrasta lužnjaka
i crne johe. Kod rada je primijenjena sortimentna metoda, tj. izrada
je obavljena u sastojini. Izrađivani su sortimenti tehničke oblovine i industrijsko
drvo, koje je izrađeno u oblom stanju u višemetarskim utovarnim
dužinama. Kod sječe i izrade bila su dva radnika u grupi, a drugi radnik
je imao i dužnost da pomaže traktoristi kod formiranja tereta. Radnici u
grupi su imali jednu motornu pilu.


Rad se odvijao po lančanom sistemu, tako da su izrađeni sortimenti
privlačeni za vrijeme rada na sječi i izradi.


U sastojini je provedeno sekundarno otvaranje, tako da su se traktori
kod privlačenja kretali u pravilu po vlakama, a djelomično su, gdje je to
bilo moguće, da skrate udaljenost sakupljanja, ulazili u sastojinu.


Kod terenskih snimanja utroška vremena, primijenjena je višednevno
povratna metoda kronometraže u toku cijelog radnog dana, kako bi se moglo
odrediti i dodatno vrijeme.