DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1989 str. 34 <-- 34 --> PDF |
REZULTATIISTRAŽfVANJA U svrhu dobivanja uvida u stabilnost strukture prašume Čorkova uvala usporedili smo totalne izmjere iz 1977. i 1987. godine, koje su rađene u svrhu dobivanja podataka za osnovu gospodarenja. Rezultati obje izmjere su prikazani na slici 2. Nagli skok u zadnjem debljinskom razredu je posljedica uvrštavanja svih stabala debljih od 80 cm prsnog promjera u taj debljinski razred prema njihovoj temeljnici. Vidljivo je da je struktura u tom razdoblju ostala stabilna i nepromijenjena. Neznatno se je povećao broj stabala u većim debljinskim stupnjevima, što se jasno reflektira i na temeljnicu i na drvnu masu. Iz sistematskog uzorka rađenog 1988. godine dobivena je distribucija s obzirom na broj stabala, temeljnicu i drvnu masu u svim debljinskim stupnjevima i ona je data u tabeli 1. U tabeli 2 su date značajne karakteristike svih pojedinih ploha sistematskog uzorka. Jasno se vide razlike u broju stabala i temeljnici između ploha. Analiza distribucija broja stabala na plohama pokazala je da je na svim plohama distribucija pratila Liocourtovu krivulju. Zbog veličine ploha od 2500 m- stoga možemo reći da je struktura prašume strogo stablimična i preborna. Pojedine razvojne faze prema Leibundgu t (1982) zauzimaju vrlo male površine, i rijetke su razvojne faze veće od 800 do 1000 m-. Pomladak je obilno prisutan na svim pokusnim plohama. Pomladak jele je često zastarčen, ali je zato na mjestima gdje je sklop prekinut dosta vitalan. Također se primjećuje izmjena vrsta, jela se pomlađuje pod bukvom, a bukva pod jelom. Distribuciju broja stabala smo zatim usporedili s normalom dobivenom prema fiziološkoj zrelosti jele promjera 80 cm i bukve 65 cm, kao što je data u osnovi gospodarenja za ekološko-gospodarski podtip I-C-10b i s normalom dobivenom prema Susmelovim korelacijama (Susmel , 1980). Te korelacije predstavljaju jednostavan model prirodnih i gospodarskih šuma prebornog tipa. Sve korelacije su date u-odnosu na srednju visinu dominantnih stabaha (H): — Konstanta Liocourtove krivulje K = 4,3 : 3H — Temeljnica u m2/ha G = 0,97 H — Volumen drveta u irr/ha .i.,: V = 0,33 H2 —- Promjer fiziološke zrelosti > D,n = 2,64 H Uz pomoć tih korelacija se može jednostavno konstruirati normala na osnovu tridesetak izmjerenih dominantnih visina. U konkretnorh slučaju srednja visina dominantnih stabala je iznosila 42,5 m i dobivene su slijedeće vrijednosti za K, G, V i D,„: . — K = 1,2322 — G = 41,(23J m2/ha — V = 596,1 m-´/ha — Dm = 112,5 cm |