DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1989 str. 32     <-- 32 -->        PDF

s posebnom namjenom u Nacionalnom parku Plitvička jezera sačuvati prirodnost
šuma i, tamo gdje je ona narušena, njeno poboljšanje.


Za takvo gospodarenje su potrebna saznanja iz prašuma ili drugih sačuvanih
sastojina i zbog toga su najsačuvanije sastojine unutar Nacionalnog
parka izdvojene u rezervate.


Cilj ovog rada je da proširi saznanja o strukturi prašume bukve i jele
i ispita model normale koji se do sada koristi u šumama Nacionalnog parka
Plitvička jezera.


OPĆI PODACI


Prašuma Čorkova uvala se nalazi u sjeverozapadnom dijelu Nacionalnog
parka Plitvička jezera, unutar prirodnog šumskog rezervata »Čorkova uvala
«. Rezervat obuhvaća odjele 1, 2, 3, 4 i 5 ukupne površine 287,2 ha.


Prašuma Čorkova uvala obuhvaća odjel 1 površine 79,5 ha od kojih
38 ha možemo klasificirati kao primarnu prašumu, dok je na ostaloj površini
određen broj starih panjeva te taj dio možemo smatrati sekundarnom
prašumom (Mayer, H. et ali., 1980).


Nadmorska visina prašume se kreće od 860 do 1028 m nm. Ekspozicija
je istočna i sjeveroistočna, a inklinacija od 5 do 37 stupnjeva.


Geološku podlogu prašume čine vapnene breče s ulošcima dolomita iz
gornjeg lijasa, dogera i donje krede kao i uslojeni vapnenci donje krede.
Tla u prašumi su kompleksi smeđeg tla na vapnencu i smeđeg ilimeriziranog
tla te kompleksi plitkog smeđeg tla na vapnencu i crnice.


Prema podacima meteorološke stanice Čorkova uvala koja je, na žalost,
radila samo u razdoblju od 1961. do 1965. godine, klima prašume se može
karakterizirati Koppenovom oznakom Dfbx. Prema Makjaniću (1967)
srednje godišnje oborine iznose 1656 mm od kojih 50,2% pada u vegetacijskom
razdoblju. Srednja godišnja temperatura zraka iznosi 6,5 °C, srednja
siječanjska temperatura je —3,4 °C, a srednja srpanjska temperatura zraka
je 15,9 °C. Razdoblje s temperaturom iznad 6 °C traje 27 tjedana, tj. oko
pola godine.


Prašuma Čorkova uvala se nalazi u pojasu klimatogene šumske zajednice
bukve i jele (Abieti — Fagetum illyricum Horvat 1938) i pripada ekološko-
gospodarskom tipu I-C-10 b. Sloj drveća čine uz jelu (Abies alba Mill.)
i bukvu (t´agus sylvatica L.) još smreka (Picea abies Karst.) i gorski javor
(Acer pseudoplatanus L.)


Sloj grmlja je raznovrstan, ali postoje velike razlike u njegovoj zastupljenosti
ovisno o kamenitosti terena i prekinutosti sklopa. U tom sloju možemo
naći: Lonicera alpigena, Lonicera xylosteum, Evonymus latifolia, Rhamnus
fallax, Crataegus monogyna i druge.


U sloju prizemnog rašća dolaze: Cardamine annaeaphyllos, Cardamine
savensis, Cardamine trifolia, Cardamine polyphylla, Cyclamen europaeum,
Circea lutetiana, Polystichum lonchitis, Athyrium filix femina, Dryopterisfilix mas, Dryopteris montana, Phylitis scolopendrium, Galium odoratum,
Oxalis acetosella, Sanicula europaea, Aremonia agrimonoides, Elymus europaeus,
Euphorbia amygdaloides, Epilobium montanum i druge.