DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1989 str. 31 <-- 31 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI — ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS UDK 630*56 Sura. list CXIII (1989) 581 O STRUKTURI I NORMALITETU ŠUME BUKVE I JELE Abieti — Fagetum illyricum (Horv.1938) NA PRIMJERU PRAŠUME CORKOVA UVALA Željko KRAMARIĆ, Tiziano IUCULANO* SAŽETAK: Autori opisuju istraživanje koje je vršeno u svrhu daljnjeg objašnjenja strukture prašume bukve i jele (Abieti — Fagetum illyricum Horv. 1938). Ustanovljeno je da je struktura prašume Čorkova uvala, koja se nalazi u Nacionalnom parkuPlitvička jezera, strogo stablimičnog, prebornog oblika. Komparacijom izmjera iz 1911. i 1981. godine je utvrđeno da je struktura stabilna i da ne dolazi do promjena na većim površinama. Usporedbom rezultata dobivenih sistematskim uzorkom od 3 ha i normale prema fiziološkoj zrelosti te normale prema korelacijama S us mela, autori pokazuju da normala prema fiziološkoj zrelosti, koja se danas koristi u uređivanju šuma Nacionalnog parka Plitvička jezera, ne predstavlja adekvatan model prirodne šume bukve i jele. Bolji model predstavljaju korelacije prema S u s m el u. UVOD Beskonačne šume su nekada pokrivale našu zemlju od Jadrana do Panonskih nizina. Danas su te prirodne šume velikim dijelom potisnute preglednim i uređenim šumama. Ali još se usred gospodarskih šuma mogu naći sačuvani dijelovi koji još uvijek nose obilježja prašuma ili nisu po svojoj strukturi daleko od prašume. Jedna od tih prašuma je i prašuma Čorkova uvala koja je ostala sačuvana unutar Nacionalnog parka Plitvička jezera. »Prašuma je takva šuma koja se razvija samo pod utjecajem prirode i u kojoj se ne sprovode, niti su se sprovodili iskorišćivanje, uzgajanje i zaštita šuma.« (Prpić, 1972) Jedino u takvim šumama se može još izučavati prirodna dinamika šumskih ekosistema. Prema preporukama IUFRO se naročita vrijednost tih istraživanja sastoji u njihovoj primjeni u uzgajanju i uređivanju šuma. Najjeftiniji i najefikasniji način povećanja produktivnosti je korištenje prirodnih procesa (Leibundgut, 1982). Danas zaštitne, socijalne, rekreacijske i turističke vrijednosti šuma mnogostruko nadilaze vrijednost drvne mase. Te funkcije najbolje zadovoljava prašuma ili prirodna šuma. Stoga je i jedan od ciljeva gospodarenja šumama * Željko Kramarić, dipl. inž., Plitvička jezera, Jezerce 23 Dott. Tiziano IUCULANO |