DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1989 str. 29 <-- 29 --> PDF |
leobotaničkom kalendaru njeni roditelji, Picea paleoomorka i Picea omorikoides, već su nestajali prije 60 do 70 miliona godina. To je vrijeme kada su se izdizali lanci Dinarida, Apenina, Pirineja, Kavkaza i Himalaje. Kasnije su došla četiri velika ledena doba koja su izbrazdala planine i kada se pojavio pećinski lovac, Pančićeva omorika je jedva imala nešto malo veći areal od današnjeg. O smjeni vrsta govori i činjenica da nisu poznati hibridi između Pančićeve omorike i obične smrče. Danas je poznat samo hibrid između Pančićeve omorike i sitkanske smrče (Picea sitchensis Caar.), nastao u botaničkom vrtu. Inače, areal ove vrste proteže se od Kalifornije do Aljaske na zapadnoj obali Sjeverne Amerike. I areal ove vrste (iako mnogo veći) je disjunktan. Vjerojatno je da je i ovo stara vrsta koja u sebi nosi neke sličnosti s Pančićevom omorikom a i taksonomski su smještene u istu sekciju »Omorikoides «. Ovom razmatranju treba dodati još neke činjenice. Kao svojevrsnu atrakciju u botanici, a i zbog izrazite ljepote i otpornosti na parkovne uvjete, mnogi evropski šumarski stručnjaci i botaničari su uzgajali a i danas uzgajaju Pančićevu omoriku u šumskim kulturama i hortikulturnim nasadima. Ustanovilo se, da kada se odabere povoljno stanište i oslobodi prostor, nema puno problema u uzgoju, a dolazi i do spontanog podmlađivanja. Na žalost, u okviru njenog prirodnog areala do sada nisu vršeni pokusi sa širenjem vrste, bilo sadnicama, sjemenom ili samo pripremom zemljišta za prirodno obnavljanje. Ovo posljednje je čak i sprečavano branjem šišarica zbog visoke cijene sjemena na tržištu. Ovakav odnos šumarstva u svakom slučaju nije pomogao vrsti i danas ima određenu težinu pri razmatranju ekološke situacije u sastojinama Pančićeve omorike. ZAKLJUČAK Završavajući ovo izlaganje može se zaključiti slijedeće: 1. Izdvajanje subasocijacije unutar osnovne zajednice Piceetum ovnorikae Tregubov emend P. Fukarek ima za cilj bolje razumijevanje sindinamskih i ekoloških uvjeta koji vladaju u recentnim sastojinama Pančićeve omorike. 2. Ova saznanja, zajedno sa saznanjima o povijesti vrste upućuju znanost o uzgoju šuma na rješenje problema održanja i širenja vrste unutar recentnog areala. U kratkim crtama to bi se svelo (iako će za realizaciju tražiti mnogo truda i vremena) na slijedeće: detaljnim fitocenološkim kartiranjem unutar areala vrste i nešto šire utvrditi lokalitete s optimalnim uvjetima za razvoj vrste; standardnim metodama pripreme terena i sadnicama i sjemenom (naizmjenično) formirati nove sastojine pri čemu paziti da se sjeme miješa, da ne bi kasnije došlo do incestualnog križanja (poznato je da je vrsta »sklona« samooplodnji i da se tada javlja potištenost kod potomstva); ujedno spriječiti sakupljanje šišarki samo u komercijalne svrhe. Određena financijska dobit ne opravdava gubitak prirodnog podmlatka, a |