DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1989 str. 21 <-- 21 --> PDF |
— Na brojnost i socijabilitet Pančićeve omorike intenzivno utiče uzak ekološki dijapazon vrste. Samo na staništima smrčcvlh šuma (Vaccinia — Piceetalia) Pančićeva omorika u potpunosti ima ispunjene ekološke zahtjeve (ocjena 4.4, 3.3) gdje formira tipične sastojine staništa bukovih šuma (Fagetalia silvaticae). — Pojava krupnih blokova matičnog supstrata na površini i formiranje ekoloških uvjeta kao u zajednicama jele na krečnjačkim blokovima (»Blocktannenwald « — Calamagrosti — Abietion) ne utiče na brojnost i socijabilitet Pančićeve omorike. — Promjenom ekoloških uvjeta i pomicanjem ka toplijim staništima i čistinama gdje se formiraju svijetle crnoborove sastojine Pančićeva omorika se povlači (ocjena 2.3). — Istu pojavu imamo i na staništima javorovo-jasenovih šuma (Fraxino- Acerion), ocjena 2.2, i izostaje prirodno podmlađivanje (grafikon). — Nabrojene pojave u osnovi prikazuju jedan sukcesivni niz unutar osnovne zajednice. Izdvajanjem subasocijacija »Tipicum«, »Daphnetosumblagayanae« i »Aceretosum« bolje bi se objasnili sindinamski odnosi a i ekološki problemi, koje treba rješavati u okviru uzgajanja šuma, bi bili lakši. — Ovakav sukcesivni niz izvjesno može da objasni i disjunkciju areala Pančićeve omorike. Rada se govori o arealu Pančićeve omorike, odmah se mora prihvatiti činjenica da je to areal reliktne vrste i endema, koji je to bio i u prasko- Sl. 2. »Gostilja« ŠPP »Varda« Višegrad. Mlada saslojina P. omorike na progali koja je otvorena ciklonom |