DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1989 str. 20 <-- 20 --> PDF |
stranjene ne samo na većem geografskom prostoru, nego i ove što su preostale, prirodno su se smanjivale uslijed jačeg uključivanja prilagođenijih recentnih vrsta šumskog drveća. SINDINAMSKI KARAKTER FITOCENOZA Istraživanja su pokazala da unutar osnovne zajednice možemo razlikovati sastojine mješovitog sastava, sastojine trajnog karaktera, te one u kojima je omorika potisnuta drugim šumskim vrstama i nalazi se grupimično i pojedinačno samo u sloju krošanja. Dok u prvim dvjema postoji mogućnost prirodnog podmlađivanja, u trećoj prirodnog podmlatka nema. Sastojine, odnosno zajednice trajnog karaktera su one u kojima se obilno pojavljuju termofilni elementi medunčevih šuma, crni grab, crni jasen, balkanska mukinja, rijetko i makljen, te vrste crnoborovih šuma: crni i bijeli bor, crnjuša te blagajev likovac. Ovu posljednju vrstu, obzirom na njen subendemni (Alpsko-dinarski-pontski karakter) uzeli smo kao oznaku izdvojene subasocijacije. Posebno smo izdvojili sastojine, odnosno zajednice u kojima omorika (sa 2.2) sudjeluje samo među krošnjama mješovite sastojine bukve (sa 2.2), jele (sa 1.2) i smrče (sa 1.2) i priključuje im se gorski javor (sa +1) te gorski jasen i gorski brijest (pojedinačno sa +). To je, smatramo, terminalna subasocijacija recentne sastojine omorike pa smo joj dah naziv aceretosum. Zajednicu Piceetum omorikae možemo raščlaniti na dvije odnosno tri (razvojne) varijante ili subasocijacije. Jedna je ona koja predstavlja »tip« sklopljene visoke šume na dubokim smeđim zemljištima, a druga, više-manje rijetke sastojine na strmim klisurastim padinama ili točilima. Iz analize fitocenološke tabele zajednice Piceetum omorikae proizlazi da su u njoj zastupljene vrste vrlo različitih ekocenoloških kategorija. U svim snimcima gotovo ravnomjerno su zastupljene karakteristične vrste (evropskih) smrčevih šuma (Vaccinio — Piceetalia) sa 17 predstavnika i vrste (balkanskih) bukovih šuma (Fagetalia) sa 18 predstavnika. Karakterističnim vrstama bukovih šuma pridružuje se skup vrsta javorovo- jasenovih šuma (sveze Fraxino-Acerion) sa 8 predstavnika. Posebnu kategoriju predstavljaju vrste jelovih šuma na krečnjačkim blokovima (sveze Calamagrosti-Abietion) sa 7 predstavnika.* Skup vrsta šumskih čistina i sječina (Sambuco — Adenostyletalia) sa 8 predstavnika u ovom slučaju ukazuje na obim antropogenog utjecaja. Interesantno je da njihova brojnost i socijabilitet nije u obrnutoj proporciji sa brojnošću i socijabilitetom Pančićeve omorike. PROBLEMI UZGAJANJA I ZAŠTITE SASTOJINA PANČIĆEVE OMORIKE NA TEMELJU FITOCENOLOŠKIH SAZNANJA Diskutirajući o utisku koji daje ovako koncipirana tabela može se doći do slijedećih saznanja: * Ovdje se završava rukopis Dr. Pavla Fukareka |