DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1989 str. 20     <-- 20 -->        PDF

stranjene ne samo na većem geografskom prostoru, nego i ove što su preostale,
prirodno su se smanjivale uslijed jačeg uključivanja prilagođenijih
recentnih vrsta šumskog drveća.


SINDINAMSKI KARAKTER FITOCENOZA


Istraživanja su pokazala da unutar osnovne zajednice možemo razlikovati
sastojine mješovitog sastava, sastojine trajnog karaktera, te one u kojima
je omorika potisnuta drugim šumskim vrstama i nalazi se grupimično
i pojedinačno samo u sloju krošanja. Dok u prvim dvjema postoji mogućnost
prirodnog podmlađivanja, u trećoj prirodnog podmlatka nema.


Sastojine, odnosno zajednice trajnog karaktera su one u kojima se obilno
pojavljuju termofilni elementi medunčevih šuma, crni grab, crni jasen,
balkanska mukinja, rijetko i makljen, te vrste crnoborovih šuma: crni i bijeli
bor, crnjuša te blagajev likovac. Ovu posljednju vrstu, obzirom na njen
subendemni (Alpsko-dinarski-pontski karakter) uzeli smo kao oznaku izdvojene
subasocijacije.


Posebno smo izdvojili sastojine, odnosno zajednice u kojima omorika
(sa 2.2) sudjeluje samo među krošnjama mješovite sastojine bukve (sa 2.2),
jele (sa 1.2) i smrče (sa 1.2) i priključuje im se gorski javor (sa +1) te gorski
jasen i gorski brijest (pojedinačno sa +). To je, smatramo, terminalna subasocijacija
recentne sastojine omorike pa smo joj dah naziv aceretosum.


Zajednicu Piceetum omorikae možemo raščlaniti na dvije odnosno tri
(razvojne) varijante ili subasocijacije. Jedna je ona koja predstavlja »tip«
sklopljene visoke šume na dubokim smeđim zemljištima, a druga, više-manje
rijetke sastojine na strmim klisurastim padinama ili točilima.


Iz analize fitocenološke tabele zajednice Piceetum omorikae proizlazi da
su u njoj zastupljene vrste vrlo različitih ekocenoloških kategorija.


U svim snimcima gotovo ravnomjerno su zastupljene karakteristične
vrste (evropskih) smrčevih šuma (Vaccinio — Piceetalia) sa 17 predstavnika
i vrste (balkanskih) bukovih šuma (Fagetalia) sa 18 predstavnika.


Karakterističnim vrstama bukovih šuma pridružuje se skup vrsta javorovo-
jasenovih šuma (sveze Fraxino-Acerion) sa 8 predstavnika.
Posebnu kategoriju predstavljaju vrste jelovih šuma na krečnjačkim
blokovima (sveze Calamagrosti-Abietion) sa 7 predstavnika.*


Skup vrsta šumskih čistina i sječina (Sambuco — Adenostyletalia) sa 8
predstavnika u ovom slučaju ukazuje na obim antropogenog utjecaja. Interesantno
je da njihova brojnost i socijabilitet nije u obrnutoj proporciji sa
brojnošću i socijabilitetom Pančićeve omorike.


PROBLEMI UZGAJANJA I ZAŠTITE SASTOJINA PANČIĆEVE
OMORIKE NA TEMELJU FITOCENOLOŠKIH SAZNANJA


Diskutirajući o utisku koji daje ovako koncipirana tabela može se doći
do slijedećih saznanja:


* Ovdje se završava rukopis Dr. Pavla Fukareka