DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1989 str. 18 <-- 18 --> PDF |
SASTAV I SISTEMATSKA PRIPADNOST FITOCENOZA S PANČIĆEVOM OMORIKOM Analizirajući detaljno sastav i karakteristike biljnih vrsta koje nalazimo u sastojinama Pančićeve omorike na krečnjačkim tlima (podlogama) možemo utvrditi da su one prema suvremenim i´itocenološkim (ekološkim) opredjeljenjima vrlo različite pripadnosti. U tabelarnom pregledu snimaka zajednice Piceetum omorikae Tregubov, koji smo grupirali na poseban način, uočava se prije svega relativno obilje (15 vrsta) biljaka smrčevih šuma (Vaccinio — Piceetalia — Piceion excelsae). One se javljaju u svim snimcima i indiciraju izvjesno zakiseljavanje zemljišta uslijed obilnog sloja raspadnutih iglica ispod krošanja Pančićeve omorike i obične smrče. Po brojnosti, u većoj mjeri (18 vrsta) zastupljene su i vrste bukovih šuma (Fagetalia sylvaticae — Fagion illyrico — moesiacum), ali njihov socijabilitet i pokrovnost je u pojedinim snimcima vrlo različit — u ovisnosti od stupnja razvijenosti zajednice, odnosno o prisutnosti i sklopu bukve u sloju krošanja. U ovom pregledu biljaka izdvojili smo vrste javorovo-jasenovih šuma (Fraxino-Acerion) — 8 vrsta koje indiciraju duboka i vlažna zemljišta i izdvajaju posebnu subasocijaciju Aceretosum. Posebno su značajne vrste termofilnih medunčevih šuma (Quercetalia — pubescentis — Orno — Ostryon) koje zajedno s vrstama crnoborovih šuma (Erico — Pinetalia — Pinion nigrae), dominiraju na okolnim otvorenim krečnjačkim stijenama i točilima u klisuri rijeke Drine, pa prelaze na »strugove « i na otvorene stijene u sklopu sastojina Pančićeve omorike. Tu se javlja i subendemna jaglika (Daphne blagayana L.) po kojoj smo izdvojili posebnu subasocijaciju mješovitog sastava. Ovim vrstama mogu se priključiti i vrste smrčevo-jelovih šuma na krečnjačkim blokovima (Calamagrosti — Abietalia — Rhamno — Abietion) koje su manje ili više rasprostranjene u svim gorskim šumama na krečnjacima Dinarskih planina i to uglavnom na mjestima gdje na površinu izlaze »goli« kameni blokovi. Na kraju, uz manji broj neopredijeljenih šumskih vrsta koje se javljaju u jednakom obilju na raznim staništima, izdvojen je i skup biljaka koje pripadaju šumskim čistinama i sječinama (Sambuco — Adeno stylet alia) koje su zastupljene na rubovima ili otvorenim plohama unutar sastojina Pančićeve omorike. Ovako razvrstane i opredijeljene biljne vrste pokazuju nam da postoje veće razlike između pojedinih današnjih sastojina Pančićeve omorike na području Bosne, a ove razlike ukazuju na trajne (optimalne) uvjete današnje rasprostranjenosti ove reliktne vrste i njenih nalazišta na mjestima, gdje uslijed prevladavanja recentnih vrsta, njen opstanak je uz onemogućenu prirodnu obnovu ugrožen. Raščlanjujući zajednicu Piceetum omorikae Tregubov za koju smo do sada imali samo snimke s tri nalazišta i to sa Stolca, Gostilje kod Višegrada i Radomišlje kod Foče, gdje se i danas još (poslije šumskih požara) nalaze najrasprostranjenije i prirodno čiste sastojine omorike u Bosni, priključu |