DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1989 str. 17     <-- 17 -->        PDF

IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI — ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS
UDK 630* 231 Šum. list CXII1 (1989) 567


SUKCESIVNI NIZ SUBASOCIJACIJA UNUTAR OMORIKE
(Piceetum omorikae Tregubov, emend. P. Fukarek)
U NJENIM SASTOJINAMA U ISTOČNOJ BOSNI


Pavle i Đuro FUKAREK*


SAŽETAK. Ekološki i pedološki uvjeti za Pančićevu omoriku
ne moraju biti isti, iako je geološka podloga jednaka. Na osnovu
deset fitocenoloških snimki na lokalitetima jednake geološke
podloge autori su za asocijaciju Piceetum omorikae Tregubov
utvrdili tri subasocijacije. — To su sub asocijacija »tipicum«,
sub asocijacija »Daphnetosum Blagayanae« i subasocijacija »Aceteresum
«, gdje izostaje prirodno pomlađivanje zbog konkurencije
mlađih vrsta. Takvo raščlanjivanje osnovne asocijacije olakšava
rješenje šumsko-uzgojnih problema i proširenje znanja o
sastojinama Pančićeve omorike u Bosni i Hercegovini. To je posebno
značajno sloga, jer mlađe vrste suzuju i onako mali areal
ove vrste i ukazuje na potrebu poduzimanja zaštitnih mjera u
sastojinama omorike unutar areala ove vrste. (Ur.)


UVOD


Pančićevoj omorici, najljepšem četinaru naših šuma — endemu i reliktu,
Pavle Fukarek posvetio je već svoje najranije radove. On je pored areala,
ekoloških i cenoloških problema posebno posvećivao pažnju uzgojnim problemima.
Insistirao je na zaštiti vrste, pravilno ocjenjujući njeno veliko
značenje u fondu balkanskih endema i reliktnih vrsta uopće.


Ovaj članak je rezultat (iako na žalost nedovršen) terenskih radova i
istraživanja P. Fukareka kroz duži vremenski period, a sintetska tabela je
prošla kroz više redakcija u pokušaju da se što jasnije ukaže na ekološke
uvjete na različitim lokalitetima. Ujedno, ukazujući na činjenicu da postoji
granica ispod koje izostaje prirodno pomlađivanje vrste, autor je naglašavao
(l.c.) potrebu intenzivnije zaštite ovih posljednjih prirodnih sastojina


P. omorike.
Završavajući i kompentirajući tekst nedovršenog članka u rukopisu
autora, mislim da sam u okviru svojih mogućnosti ispravno naslutio njegovu
misao i poantu uputio na dalja ekološka i fitocenološka ispitivanja u cilju
zaštite vrste i njenog širenja unutar današnjeg areala.


* Đuro Fukarek, Sarajevo, Danijela Ozme 11/1