DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1989 str. 120 <-- 120 --> PDF |
ANTUN (TONI) LATAL dipl. ing. šum. Dne 21. IX. 1989. god. nakon duge i teške bolesti umro je Antun (Toni) Latal, dipl. ing. šum. i direktor OOUR-a Uzgoja šuma Šumskog gospodarstva Nova Gradiška u 55-toj godini života. Rođen je u Foči. U najranijem djetinjstvu ostao je bez oca, a majka sa četvero djece brzo nakon smrti muža preselila se u Novu Gradišku, gdje je Toni završio osnovnu školu i gimnaziju. Po završenom srednješkolskom obrazovanju zaposlio se godinu dana u Filijali Narodne banke u Novoj Gradiški. Na Šum. fakultetu u Zagrebu, diplomirao je 1961. godine. Nakon odsluženja vojnog roka zaposlio se u Šum. gospodarstvu »Josip Kozarac« Nova Gradiška gdje je radio i proveo čitaj svoj radni vijek, sve do svoje smrti. Od početka svog službovanja kao vježbenik, kasnije referent uzgoja radio je na svim poslovima uzgoja od podizanja plantaža topola i nasada brzorastućih četinjača, zatim njege i čišćenja šuma kao odabiranju stabala prilikom vršenja konsignacija. Neko vrijeme sudjelovao je i u akcijama aviozamagljivanja nizinskih i brdskih šuma. Svim tim poslovima pristupao je temeljito, savjesno i studiozno, pa zahvaljujući tim osobinama razvio se u izvrsnog suradnika i rukovodioca. Od god. 1970. do 1977. bio je rukovodilac Sekcije za uređivanje šuma, gdje se razvio u vrsnog taksatora što dokazuju njegove uzorno sastavljene Osnove gospodarenja za pojedine Gosp. jedinice i Osnova za čitavo šumsko privredno područje. God. 1978. postao je rukovodilac i direktor OOUR-a uzgoja čitavog Šumskog gospodarstva koju je dužnost obavljao sve do svoje smrti. Na toj dužnosti nastavio je tijesnu suradnju sa stručnjacima Šum. fakulteta Zagreb, Šumarskim institutom Jastrebarsko i Zavodom za topole Novi Sad, pa je naučna dostignuća ovih institucija nesebično prenosio stručnjacima i radnicima, nastojeći da ih primjenjuju u uzgojnim radovima u praksi kao i prilikom izrade planova gospodarenja šumama. Pored već opisanih vrlina on se istakao kao nepokolebljiv borac za jedinstvo sadašnjeg Šumsko privrednog područja dokazujući argumentirano da je racionalno gospodarenje šumama koje osigurava potrajnost prihoda moguće ostvariti samo na velikom šumsko privrednom područja, a da svaka podjela po općinama bila bi stručni promašaj. Ekipa stručnjaka Gospodarstva koja je branila taj stav dobila je podršku najviših stručnih organa u Hrvatskoj, pa je tako do danas sačuvano šumsko privredno područje. Osim njegovog stručnog rada on je bio aktivni društveno politički radnik, a kao rez. oficir instruktor u svojoj jedinici teritorijalne obrane. Pored toga što se u životu iskazao kao kompletan stručnjak, koji je cijeli svoj život posvetio svojoj struci, on je bio pošten i čestit čovjek uvijek vedre naravi spreman pomoći svakom kome je pomoć potrebna. Radi tih vrlina koje su ga krasile stekao je širok krug prijatelja i štovalaca ne samo među radnicima Šumskog gospodarstva, već i kod velikog broja građana, zatim svojih suradnika kao |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1989 str. 121 <-- 121 --> PDF |
i kolega iz bliže i dalje okolice, koji su došli da ga isprate na vječni počinak. Ispred mrtvačnice od njega se oprostio Stevo Bajić, rukovodilac Narodne obrane, a pred rakom Đuro ing. Starčević, direktor Šum. gospodarstva, iznoseći u kratkim vrtama njegov životni put. I kao što grom obara dominantno hrastovo stablo u punoj njegovoj snazi, tako je i naš dragi Toni otišao od nas u punoj životnoj i stvaralačkoj snazi, sada kada je bio najpotrebniji svojoj porodici čiji je bio uzoran suprug i brižan otac, a Šumskom gospodarstvu, koje se nalazi na pragu nove reorganizacije, bio prijeko potreban da uz ostale svoje suradnike, opet podmetne svoja leđa za očuvanje i prosperitet Šumskog gospodarstva. On je otišao, ali uspomenu na njega sačuvat ćemo svi koji smo ga poznavali do kraja naših života. Stoga i ovih nekoliko riječi neka bude zadnji pozdrav izvrsnom čovjeku, suradniku i dragom prijatelju kao i izraz zahvalnosti za sve ono što je dobra ugradio u temelje šumarstva. Vladimir Babić, dipl. ing. šum. u penziji |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1989 str. 122 <-- 122 --> PDF |
UPUTE SURADNICIMA ŠUMARSKOG LISTA Šumarski list objavljuje izvorne, stručne i znanstvene članke iz područja šumarstva, drvne industrije, zaštite prirode i lovstva, prikaze stručnih predavanja i društvenih zbivanja (savjetovanja, kongresa, proslava i dr.) te prikaze domaće i strane stručne literature i časopisa. Objavljuje nadalje, sve ono što se odnosi na stručna zbivanja u nas i u svijetu, podatke i crtice iz prošlosti šumarstva i drvne industrije te napise o radu Saveza i društava. Radovi i članci koje pišu stručnjaci iz privrede imaju prednost. Doktorske i magistarske radnje objavljujemo samo ako su pisane u sažetom obliku, te zajedno s prilozima, mogu zauzeti najviše 10 stranica Šumarskog lista. Posebno pozivam o stručnjake iz prakse da pišu i iznose svoja iskustva, kako uspješnih tako i neuspješnih stručnih zahvata, jer to predstavlja neprocjenjivu vrijednost za našu struku. Veličina rukopisa ne bi trebala prelaziti 10 stranica Šumarskog lista, odnosno oko 15 stranica pisanih strojem s proredom. Ako rad ima priloge (fotografije, crteže, grafikone, tušem ili strojem pisane tabele) tada je potrebno za svaku stranicu priloga smanjiti rukopis za 1,5 stranicu. Radove pišite jasno i sažeto. Izbjegavajte opširne uvode, izlaganja i napomene. Rukopis treba biti napisan pisaćim strojem s proredom i to tako, da redovi budu s lijeve strane uvučeni za 3,5 cm od ruba papira. Uz svaki članak treba priložiti i sažetak i to za hrvatski tekst 1/2 stranice, a za strani jezik može biti i do 1 stranice. U koliko se za sažetak koristi zaključak članka treba ga posebno napisati. Sažeci se u pravilu prevode na engleski jezik. U koliko prijevod ne dostavi autor, prevodi ga Uredništvo. U sažetku na početku članka autor treba iznijeti problematiku i rezultate istraživanja te njihovu primjenu u praksi. Popis korišćene literature treba sastaviti abecednim redom na kraju članka i to: prezime i početno slovo imena autora, u zagradi godina objavljene knjige ili časopisa, naslov knjige ili časopisa (kod ovoga i br. stranice). Fotografije, crteži, grafikoni i si. moraju biti jasni i uredni, jer se samo takvi mogu kliširati. Fotografije neka budu većeg formata (najmanje 10 x 15 cm), kontrastne i na papiru visokog sjaja. Kod tabela, grafikona, crteža treba voditi računa, da je najpovoljniji omjer stranica 1:1,5. Legendu treba po mogućnosti ucrtati u sam crtež. Original može biti i većeg formata od tiskanog, a to je i bolje, jer sa smanjenjem se postiže bolja reprodukcija. Crteži i si. moraju biti rađeni tušem, a tabele mogu i pisaćim strojem, ali s crnom i neistrošenom vrpcom. Papir: paus, pisaći i gusti pisaći. Rukopise dostavljati u dva primjerka od kojih jedan treba biti original. Tablice, crteže, grafikone i si. ne stavljati u tekst nego priložiti samostalno. Drugi primjerak može biti i fotokopija. Autori koji žele posebne otiske — separate svojih članaka trebaju ih naručiti istodobno sa slanjem rukopisa. Separati se POSEBNO NAPLAĆUJU po stvarnoj tiskarskoj cijeni, a trošak separata se ne može odbiti od autorskog honorara. Najmanje se može naručiti 30 separata. Objavljeni radovi se plaćaju, stoga autor uz rukopis treba dostaviti broj i naziv svojeg žiro računa kao i broj bankovnog računa Općine u kojoj autor stalno boravi na koji se uplaćuje porez od autorskih honorara. UREDNIŠTVO »ŠUMARSKOG LISTA« Zagreb, Trg Mažuranića 11 Telefon: 444-206 |