DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1989 str. 120     <-- 120 -->        PDF

ANTUN (TONI) LATAL
dipl. ing. šum.


Dne 21. IX. 1989. god. nakon duge i
teške bolesti umro je Antun (Toni) Latal,
dipl. ing. šum. i direktor OOUR-a Uzgoja
šuma Šumskog gospodarstva Nova Gradiška
u 55-toj godini života.


Rođen je u Foči. U najranijem djetinjstvu
ostao je bez oca, a majka sa četvero
djece brzo nakon smrti muža preselila
se u Novu Gradišku, gdje je Toni završio
osnovnu školu i gimnaziju. Po završenom
srednješkolskom obrazovanju zaposlio se
godinu dana u Filijali Narodne banke u
Novoj Gradiški. Na Šum. fakultetu u Zagrebu,
diplomirao je 1961. godine. Nakon
odsluženja vojnog roka zaposlio se u Šum.
gospodarstvu »Josip Kozarac« Nova Gradiška
gdje je radio i proveo čitaj svoj
radni vijek, sve do svoje smrti.


Od početka svog službovanja kao vježbenik,
kasnije referent uzgoja radio je
na svim poslovima uzgoja od podizanja
plantaža topola i nasada brzorastućih četinjača,
zatim njege i čišćenja šuma kao


odabiranju stabala prilikom vršenja
konsignacija. Neko vrijeme sudjelovao je
i u akcijama aviozamagljivanja nizinskih
i brdskih šuma. Svim tim poslovima pristupao
je temeljito, savjesno i studiozno,


pa zahvaljujući tim osobinama razvio se
u izvrsnog suradnika i rukovodioca.


Od god. 1970. do 1977. bio je rukovodilac
Sekcije za uređivanje šuma, gdje se
razvio u vrsnog taksatora što dokazuju
njegove uzorno sastavljene Osnove gospodarenja
za pojedine Gosp. jedinice i Osnova
za čitavo šumsko privredno područje.


God. 1978. postao je rukovodilac i direktor
OOUR-a uzgoja čitavog Šumskog
gospodarstva koju je dužnost obavljao
sve do svoje smrti. Na toj dužnosti nastavio
je tijesnu suradnju sa stručnjacima
Šum. fakulteta Zagreb, Šumarskim
institutom Jastrebarsko i Zavodom za topole
Novi Sad, pa je naučna dostignuća
ovih institucija nesebično prenosio stručnjacima
i radnicima, nastojeći da ih primjenjuju
u uzgojnim radovima u praksi
kao i prilikom izrade planova gospodarenja
šumama. Pored već opisanih vrlina
on se istakao kao nepokolebljiv borac za
jedinstvo sadašnjeg Šumsko privrednog
područja dokazujući argumentirano da
je racionalno gospodarenje šumama koje
osigurava potrajnost prihoda moguće ostvariti
samo na velikom šumsko privrednom
područja, a da svaka podjela po općinama
bila bi stručni promašaj. Ekipa
stručnjaka Gospodarstva koja je branila
taj stav dobila je podršku najviših stručnih
organa u Hrvatskoj, pa je tako do
danas sačuvano šumsko privredno područje.


Osim njegovog stručnog rada on je
bio aktivni društveno politički radnik, a
kao rez. oficir instruktor u svojoj jedinici
teritorijalne obrane.


Pored toga što se u životu iskazao
kao kompletan stručnjak, koji je cijeli
svoj život posvetio svojoj struci, on je
bio pošten i čestit čovjek uvijek vedre
naravi spreman pomoći svakom kome je
pomoć potrebna. Radi tih vrlina koje su
ga krasile stekao je širok krug prijatelja
i štovalaca ne samo među radnicima Šumskog
gospodarstva, već i kod velikog broja
građana, zatim svojih suradnika kao




ŠUMARSKI LIST 11-12/1989 str. 121     <-- 121 -->        PDF

i kolega iz bliže i dalje okolice, koji su
došli da ga isprate na vječni počinak. Ispred
mrtvačnice od njega se oprostio
Stevo Bajić, rukovodilac Narodne obrane,
a pred rakom Đuro ing. Starčević,
direktor Šum. gospodarstva, iznoseći u
kratkim vrtama njegov životni put.


I kao što grom obara dominantno hrastovo
stablo u punoj njegovoj snazi, tako
je i naš dragi Toni otišao od nas u punoj
životnoj i stvaralačkoj snazi, sada
kada je bio najpotrebniji svojoj porodici
čiji je bio uzoran suprug i brižan otac,
a Šumskom gospodarstvu, koje se nalazi


na pragu nove reorganizacije, bio prijeko
potreban da uz ostale svoje suradnike,
opet podmetne svoja leđa za očuvanje
i prosperitet Šumskog gospodarstva. On
je otišao, ali uspomenu na njega sačuvat
ćemo svi koji smo ga poznavali do kraja
naših života.


Stoga i ovih nekoliko riječi neka bude
zadnji pozdrav izvrsnom čovjeku, suradniku
i dragom prijatelju kao i izraz zahvalnosti
za sve ono što je dobra ugradio
u temelje šumarstva.


Vladimir Babić,
dipl. ing. šum. u penziji




ŠUMARSKI LIST 11-12/1989 str. 122     <-- 122 -->        PDF

UPUTE SURADNICIMA ŠUMARSKOG LISTA


Šumarski list objavljuje izvorne, stručne i znanstvene članke iz područja šumarstva,
drvne industrije, zaštite prirode i lovstva, prikaze stručnih predavanja i
društvenih zbivanja (savjetovanja, kongresa, proslava i dr.) te prikaze domaće i
strane stručne literature i časopisa. Objavljuje nadalje, sve ono što se odnosi na
stručna zbivanja u nas i u svijetu, podatke i crtice iz prošlosti šumarstva i drvne
industrije te napise o radu Saveza i društava.


Radovi i članci koje pišu stručnjaci iz privrede imaju prednost.


Doktorske i magistarske radnje objavljujemo samo ako su pisane u sažetom
obliku, te zajedno s prilozima, mogu zauzeti najviše 10 stranica Šumarskog lista.


Posebno pozivam o stručnjake iz prakse da pišu i iznose svoja iskustva,
kako uspješnih tako i neuspješnih stručnih zahvata, jer to predstavlja neprocjenjivu
vrijednost za našu struku. Veličina rukopisa ne bi trebala prelaziti 10 stranica
Šumarskog lista, odnosno oko 15 stranica pisanih strojem s proredom. Ako
rad ima priloge (fotografije, crteže, grafikone, tušem ili strojem pisane tabele)
tada je potrebno za svaku stranicu priloga smanjiti rukopis za 1,5 stranicu.


Radove pišite jasno i sažeto. Izbjegavajte opširne uvode, izlaganja i napomene.
Rukopis treba biti napisan pisaćim strojem s proredom i to tako, da redovi
budu s lijeve strane uvučeni za 3,5 cm od ruba papira. Uz svaki članak treba
priložiti i sažetak i to za hrvatski tekst 1/2 stranice, a za strani jezik može
biti i do 1 stranice. U koliko se za sažetak koristi zaključak članka treba ga posebno
napisati. Sažeci se u pravilu prevode na engleski jezik. U koliko prijevod
ne dostavi autor, prevodi ga Uredništvo. U sažetku na početku članka autor treba
iznijeti problematiku i rezultate istraživanja te njihovu primjenu u praksi.


Popis korišćene literature treba sastaviti abecednim redom na kraju članka
i to: prezime i početno slovo imena autora, u zagradi godina objavljene knjige ili
časopisa, naslov knjige ili časopisa (kod ovoga i br. stranice). Fotografije, crteži,
grafikoni i si. moraju biti jasni i uredni, jer se samo takvi mogu kliširati. Fotografije
neka budu većeg formata (najmanje 10 x 15 cm), kontrastne i na papiru
visokog sjaja. Kod tabela, grafikona, crteža treba voditi računa, da je najpovoljniji
omjer stranica 1:1,5. Legendu treba po mogućnosti ucrtati u sam crtež. Original
može biti i većeg formata od tiskanog, a to je i bolje, jer sa smanjenjem
se postiže bolja reprodukcija. Crteži i si. moraju biti rađeni tušem, a tabele mogu
i pisaćim strojem, ali s crnom i neistrošenom vrpcom. Papir: paus, pisaći i gusti
pisaći.


Rukopise dostavljati u dva primjerka od kojih jedan treba biti original. Tablice,
crteže, grafikone i si. ne stavljati u tekst nego priložiti samostalno. Drugi
primjerak može biti i fotokopija.


Autori koji žele posebne otiske — separate svojih članaka trebaju ih naručiti
istodobno sa slanjem rukopisa. Separati se POSEBNO NAPLAĆUJU po
stvarnoj tiskarskoj cijeni, a trošak separata se ne može odbiti od autorskog honorara.
Najmanje se može naručiti 30 separata.


Objavljeni radovi se plaćaju, stoga autor uz rukopis treba dostaviti broj i
naziv svojeg žiro računa kao i broj bankovnog računa Općine u kojoj autor stalno
boravi na koji se uplaćuje porez od autorskih honorara.


UREDNIŠTVO »ŠUMARSKOG LISTA«
Zagreb, Trg Mažuranića 11
Telefon: 444-206