DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1989 str. 114     <-- 114 -->        PDF

ha. Naime, niže i tanje rašće u prašumi najprije se paležem uništi, a zatim veća
stabla posijeku, sve sa svrhom da se dobiju površine za poljoprivrednu proizvodnju.
Međutim takva krčevina može se uspješno koristiti tek nekoliko godina
zbog rahlosti tla, pa korisnici prelaze na nove površine, na cijelu šumu. Takav
način uništavanja amazonskog prašumskog područja postavlja se već kao ekološki
problem ne samo Brazila nego cijelog Svijeta.


UGIBANJE HRASTA RAŠIRENO JE PO CIJELOM SVIJETU


U Šumarskom listu br. 6—8/1989., str. 373. i dalje, N. Kolenovi ć i J.
Grača n prikazali su stanje oštećenja šuma u Evropi u 1987. godini. Ovaj
prikaz dopunjujemo o zdravstvenom stanju hrasta (hrastovih šuma), lužnjaka
i kitnjaka, u jednom dužem vremenskom razmaku. To su podaci, koje je sakupio
»De Dorschkamp Research Institut and Landscape planning« u Wageningenu
(Nizozemska) a prikazani od inicijatora tog istraživanja A. Oosterbaa-a
u Ch. Tomicz e k-a u »Oestereichische Forstzeitung-u« br. 5/1989. Podaci se
temelje na anketi u 20 evropskih zemalja (dakako i Jugoslavije) i oni pokazuju,
da ni u jednoj zemlji navedeni hrastovi nisu pošteđeni od bolovanja, pa i odumiranja.
Većina anketiranih odgovorila je, da hrastovi stradaju od niza anorganskih
i organskih uzroka. Od anorganskih su klimatski uvjeti (sušni periodi),
fluktuacija podzemne vode ili loše gospodarenje, posebno održavanje higijene
sastojina. Prva zapažanja o oboljenju hrasta datiraju iz šestdesetih godina, i to
u Sovjetskom Savezu, zatim u Francuskoj s maksimumom od 1976. do 1980.
godine. U Francuskoj intenzitet oboljenja od 1980. godine opada, a uzmak epidemije
zapažen je i u Madžarskoj, dok u Čeho-Slovačkoj stagnira. Od oboljenja,
od venuća do ugibanja, nisu pošteđeni hrastovi ni u Americi, kako Sjevernoj
tako i Južnoj, te u Japanu. Koliko na zdravstveno stanje utječe onečišćenje atmosfere,
fotooksidanti i kisele kiše, mišljenja su podijeljena. U Istočnoj Evropi
znatan utjecaj na ugibanje hrasta ima trachemykosa.*


O. Piškorić
* Viđj i izvještaj P. Marinković: Vaskularna mikoza opasno oboljenje hrasta u Srbiji, časopis
»Zaštita prirode«, br. 40., Beograd 1987.