DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1989 str. 112     <-- 112 -->        PDF

toj varijanti (kad postoji i »treća« varijanta, varijanta koja ne ugrožava šumu)
protivi ne samo Republički zavod za zaštitu prirode, šumarska struka, nego i
Ekološko društvo u Đurđevcu. A »ekolozi iz Đurđevca nisu ni protiv razvoja
ni protiv energetske politike SR Hravtske, pa ni protiv gradnje HE ´Đurđevac´«.
Oni predlažu aktiviranje i realizaciju jednog od tri postojećeg projekta koji je
iz nepoznatog razloga otklonjen: gradnju jedne manje HE na Dravi, u samom
toku rijeke, uz mogućnost gradnje još jedne, kojom bi se istim predviđenim
sredstvima dobile približno iste energetske vrijednosti, a sačuvalo ekološki kompleks
i zdravlje ljudi na ovom području i šire«.


Odgovor zašto je splitski list šumi Repaš posvetio cijelu stranicu (s dvije
fotografije: prvorazrednih hrastovih stabala u šumi Repaš i starog grada u Đurđevcu)
daje nam ovaj tekst:


»Ekološki pokret« »Zelena akcija« iz Splita, zaključkom svog Odbora, solidalizirao
se s podravskim ekolozima, podržava njihove zahtjeve za spas šume
Repaš, a njezino bezrazložno uništenje smatrao bi civilizacijskim šamarom i
ekološkom i razvojnom sramotom cijele Hrvatske i Jugoslavije. Zato »Zelena
akcija« upućuje apel svoj zainteresiranoj javnosti, a prije svega predsjedniku
Sabora SR Hravtske dr Anđelku Runjiću i predsjedniku Izvršnog vijeća Sabora
SRH Antunu Miloviću da svojom razumnom inicijativom na zajednički razgovor
okupe sve zainteresirane da još jednom na argumentiran način sagledaju
sve moguće varijante rješenja ovog problema i posljedice te sugeriraju onu
najoptimalniju koja neće dovoditi u pitanje energetske potrebe Hrvatske, ali
neće kao visoku cijenu razvoja, uništiti još jedan prirodni, zdravstveni i turistički3
(dakle razvojni) kompleks. »Zelena akcija« će o ovom problemu također
upoznati i saborske delegate sa područja Splita i šire kako bi u jednoj legalnoj
i konstruktivnoj saborskoj raspravi potražili najbolja rješenja za šumu Repaš,
HE »Đurđevac«, stanovnike Podravine, za sve nas.


U protivnom, ako se ne bude inzistiralo na koncepciji održivog razvoja,
ravnoteži razvoja i rasta,, ravnoteži korištenja sirovina i prirode, HE »Đurđevac
« bit će kamen radzora.


HE »Đurđevac« treba biti zajednička investicija Jugoslavije (88%) i Madžarske
(12%), ali s madžarske strane još nema suglasnosti. »Ekolozi iz Madžarske
dovoljno su glasni i jaki da i to priječi davanje suglasnosti«, komentira Ž. Rogošić.


O. Piškorie
1 B. Prpić: Studija o utjecaju vodne stepenice Đurđevac na šumu Repaš. šumarski list br. 11—


12/1985.


2 »Treća mogućnost«. Šumarski list br. 1—2/1987., str. 68.


3 šuma Repaš je i prvorazredno lovište, posebno na jelensku divljač.