DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1989 str. 111 <-- 111 --> PDF |
i sastojina, ali u zaključku navodi, da je »procjena vitaliteta stabala rijetko jednostavan problem«. U tekstu navodimo zapažanja B u r c k h a r d t a´1 kako na siromašnim tlima zimi boru ostaju samo jednogodišnje iglice, a na boljim i dobrim i dvo- te trogodišnje«. P. Gensac pak konstatira da u navedenom području, s nadmorskom visinom od 600 do 2000 m, nema regeneracije. Šuma je u tom području bila jako degradirana šestedesetih godina prošlog stoljeća a sadašnju otsutnost regeneracije pripisuje prestarjelosti sastojina, popraćenim njihovim uređenjem i povezano evoluoiondm ciklusom prirodnih šuma četinjača »što su opisali njemački autori«. 3. S područja šumarstva Mediterana u br. 5. ove Revije nalaze se dva članka: M.Ducrey : Reakcija nekih šumskih mediteranskih vrsta na sušu, i M. Barbero : Karakteristika nekih struktura i arhitektura zimzelenog šums4 H. Burckhardt: Saen und Pflanzen nach 5. Autlage. Trier, 1889. PRENIJETO kog drveća i grmlja prema etažama u Mediteranu, Iz prvog članka navodimo, da je na sušu, kako po jakosti tako i po učestalosti, najotpornije Abies cephalonica a slijede A. concolor i A. cilica te A. grandis i A. numidica, koje uspijevaju i na vlažnim staništima, dok A. Pdnsapo, A. marocana i A. nordmanniana su vrste s ograničenom podnošljivosti suše. Sušu dobro podnose i česmina (Quercus ilex)"´, medunac (Q. Pubescens), suvrsta javora gluhaća (Acer opalium) te zatim cedrova. Ni u ovim člancima nema citirane starije literature, kako je to navedeno kod prikaza članka »Uzgoj niske šume crnike ...«, iako M. Ducrey radi u Stanici za mediteransko šumarstvo u Avignonu a M. Barbero je profesor na Institutu za ekologiju i paleoekologiju Mediterana Univerziteta Aix-Marseille III. Oskar Piškorić 5 O. Piškorić: Posljedice sušnog ljeta 1961. na dendrofloru u Splitu i okolini, šum. list, 1961, str. 124. ELEKTRANE RASTU, ŠUME ODUMIRU Pod tim naslovom novine »Nedjeljne Dalmacije«, koje izlaze u Splitu, u broju od 30. srpnja 1989. godine objavio je članak Željka Rogošić a o ekološkoj problematici gradnje HE »Đurđevac«. Kako je poznato, gradnja ove hidroelektrane prema sadanjim projektima elektroprivrede posebno bi ugrozila šumu Repaš1 i »ugrozila cjelokupni ekosistem Podravine i Prekodravlja« (Ž Rogošić). Dodajemo, da je od tri varijante- elektroprivreda izabrala i inzistirala na tzv. prvoj ili sjevernoj varijanti, koja bitno zadire u šumu Repaš, koja kao »jedinstveni eko-sistem predstavlja neprocjenjivi rezervat rijetkih šumskih sastojaka, biljaka i životinja. Dr Radovan Kranjčev sistematizirao je podatke o 50 rijetkih biljnih vrsta, ali i o trideset najrazličitijih vrsta leptira«. Stoga ne samo da se |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1989 str. 112 <-- 112 --> PDF |
toj varijanti (kad postoji i »treća« varijanta, varijanta koja ne ugrožava šumu) protivi ne samo Republički zavod za zaštitu prirode, šumarska struka, nego i Ekološko društvo u Đurđevcu. A »ekolozi iz Đurđevca nisu ni protiv razvoja ni protiv energetske politike SR Hravtske, pa ni protiv gradnje HE ´Đurđevac´«. Oni predlažu aktiviranje i realizaciju jednog od tri postojećeg projekta koji je iz nepoznatog razloga otklonjen: gradnju jedne manje HE na Dravi, u samom toku rijeke, uz mogućnost gradnje još jedne, kojom bi se istim predviđenim sredstvima dobile približno iste energetske vrijednosti, a sačuvalo ekološki kompleks i zdravlje ljudi na ovom području i šire«. Odgovor zašto je splitski list šumi Repaš posvetio cijelu stranicu (s dvije fotografije: prvorazrednih hrastovih stabala u šumi Repaš i starog grada u Đurđevcu) daje nam ovaj tekst: »Ekološki pokret« »Zelena akcija« iz Splita, zaključkom svog Odbora, solidalizirao se s podravskim ekolozima, podržava njihove zahtjeve za spas šume Repaš, a njezino bezrazložno uništenje smatrao bi civilizacijskim šamarom i ekološkom i razvojnom sramotom cijele Hrvatske i Jugoslavije. Zato »Zelena akcija« upućuje apel svoj zainteresiranoj javnosti, a prije svega predsjedniku Sabora SR Hravtske dr Anđelku Runjiću i predsjedniku Izvršnog vijeća Sabora SRH Antunu Miloviću da svojom razumnom inicijativom na zajednički razgovor okupe sve zainteresirane da još jednom na argumentiran način sagledaju sve moguće varijante rješenja ovog problema i posljedice te sugeriraju onu najoptimalniju koja neće dovoditi u pitanje energetske potrebe Hrvatske, ali neće kao visoku cijenu razvoja, uništiti još jedan prirodni, zdravstveni i turistički3 (dakle razvojni) kompleks. »Zelena akcija« će o ovom problemu također upoznati i saborske delegate sa područja Splita i šire kako bi u jednoj legalnoj i konstruktivnoj saborskoj raspravi potražili najbolja rješenja za šumu Repaš, HE »Đurđevac«, stanovnike Podravine, za sve nas. U protivnom, ako se ne bude inzistiralo na koncepciji održivog razvoja, ravnoteži razvoja i rasta,, ravnoteži korištenja sirovina i prirode, HE »Đurđevac « bit će kamen radzora. HE »Đurđevac« treba biti zajednička investicija Jugoslavije (88%) i Madžarske (12%), ali s madžarske strane još nema suglasnosti. »Ekolozi iz Madžarske dovoljno su glasni i jaki da i to priječi davanje suglasnosti«, komentira Ž. Rogošić. O. Piškorie 1 B. Prpić: Studija o utjecaju vodne stepenice Đurđevac na šumu Repaš. šumarski list br. 11— 12/1985. 2 »Treća mogućnost«. Šumarski list br. 1—2/1987., str. 68. 3 šuma Repaš je i prvorazredno lovište, posebno na jelensku divljač. |