DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1989 str. 111 <-- 111 --> PDF |
i sastojina, ali u zaključku navodi, da je »procjena vitaliteta stabala rijetko jednostavan problem«. U tekstu navodimo zapažanja B u r c k h a r d t a´1 kako na siromašnim tlima zimi boru ostaju samo jednogodišnje iglice, a na boljim i dobrim i dvo- te trogodišnje«. P. Gensac pak konstatira da u navedenom području, s nadmorskom visinom od 600 do 2000 m, nema regeneracije. Šuma je u tom području bila jako degradirana šestedesetih godina prošlog stoljeća a sadašnju otsutnost regeneracije pripisuje prestarjelosti sastojina, popraćenim njihovim uređenjem i povezano evoluoiondm ciklusom prirodnih šuma četinjača »što su opisali njemački autori«. 3. S područja šumarstva Mediterana u br. 5. ove Revije nalaze se dva članka: M.Ducrey : Reakcija nekih šumskih mediteranskih vrsta na sušu, i M. Barbero : Karakteristika nekih struktura i arhitektura zimzelenog šums4 H. Burckhardt: Saen und Pflanzen nach 5. Autlage. Trier, 1889. PRENIJETO kog drveća i grmlja prema etažama u Mediteranu, Iz prvog članka navodimo, da je na sušu, kako po jakosti tako i po učestalosti, najotpornije Abies cephalonica a slijede A. concolor i A. cilica te A. grandis i A. numidica, koje uspijevaju i na vlažnim staništima, dok A. Pdnsapo, A. marocana i A. nordmanniana su vrste s ograničenom podnošljivosti suše. Sušu dobro podnose i česmina (Quercus ilex)"´, medunac (Q. Pubescens), suvrsta javora gluhaća (Acer opalium) te zatim cedrova. Ni u ovim člancima nema citirane starije literature, kako je to navedeno kod prikaza članka »Uzgoj niske šume crnike ...«, iako M. Ducrey radi u Stanici za mediteransko šumarstvo u Avignonu a M. Barbero je profesor na Institutu za ekologiju i paleoekologiju Mediterana Univerziteta Aix-Marseille III. Oskar Piškorić 5 O. Piškorić: Posljedice sušnog ljeta 1961. na dendrofloru u Splitu i okolini, šum. list, 1961, str. 124. ELEKTRANE RASTU, ŠUME ODUMIRU Pod tim naslovom novine »Nedjeljne Dalmacije«, koje izlaze u Splitu, u broju od 30. srpnja 1989. godine objavio je članak Željka Rogošić a o ekološkoj problematici gradnje HE »Đurđevac«. Kako je poznato, gradnja ove hidroelektrane prema sadanjim projektima elektroprivrede posebno bi ugrozila šumu Repaš1 i »ugrozila cjelokupni ekosistem Podravine i Prekodravlja« (Ž Rogošić). Dodajemo, da je od tri varijante- elektroprivreda izabrala i inzistirala na tzv. prvoj ili sjevernoj varijanti, koja bitno zadire u šumu Repaš, koja kao »jedinstveni eko-sistem predstavlja neprocjenjivi rezervat rijetkih šumskih sastojaka, biljaka i životinja. Dr Radovan Kranjčev sistematizirao je podatke o 50 rijetkih biljnih vrsta, ali i o trideset najrazličitijih vrsta leptira«. Stoga ne samo da se |