DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1989 str. 110 <-- 110 --> PDF |
M. Ducrey SYLVICULTURE DES TAILLIS DE CHfiNE VERT... (Uzgoj niske šume crnike ...) Uzgoj niske šume crnike (česmine) nije samostalna publikacija nego članak u REVUE FORESTIERE FRANCAISE (br. 4/1988) a puni naslov glasi »Uzgoj niske šume crnike po tradicionalnoj praksi i problematika suvremenih istraživanja. « Autor radi u Stanici za šumarstvo Mediterana u sastavu Nacionalnog instituta za agronomska istraživanja (INRA) u Avignonu a članak je sažetak izvještaja autora i suradnika J. Toth-a i M. T u r r e 1 -a o istraživanju načina sječe te proreda sastojina crnike (Quercus ilex) iz 1986. i 1987. godine. Prema nave denoj bibliografiji uz članak, to su u ovom stoljeću, s izuzetkom teksta u knjizi Sylviculture H. P e r r i n -a iz 1964. godine, jedini radovi na francuskom jeziku koji obrađuju tu temu. Kako je pak tek 1983, godine u Xaniu (na Kreti) osnovan odjel Internacionalnog centra za postdiplomske studije za mediteransku i subtropsku arborikulturu i mediteransko šumarstvo1 to je Savezni institut za pošuml javan je i melioraciju krša, osnovan 1948. godine sa sjedištem u Splitu, bila prva institucija za mediteransko šumarstvo.2 Jedna od prvih tema tog Instituta bila je tema »Regeneracija degrediranih makija srednjeg i južnodalmatinskog područja Quercetum ilicisa«, dakle šume crnike. 1 D. Klepac: Internacionalni centar za poljoprivredne studije u Parizu. Šum. liši, 1987, str. 280. 2 D. Jedlowsky — O. Piškorić: Tri poslijeratne specijalizirane institucije za pošumljavanje i melioraciju krša. Šum. list. 1979, str. 89. M. Ducrey je u ovom članku najprije prikazao iskorišćivanje niskih šuma crnike u prošlosti, kada se ophodnje najprije kretale od 7 do 12 godina (poslije 1860. godine) a kasnije od 25 do 30 godina (oko 1939. godine) a zatim je prikazao rezultate suvremenih istraživanja o razvoju izdanaka. Dok se prije sastojine iskorišćivale za dobivanje kore za štavljenje i paljenje drvnog uglja (a dakako i za ogrijev), danas »iskorišćivanje niskih šuma crnike služi za dobivanje ogrjeva, a posebno u blizini urbanih sredina« Od rezultata zahvata navodimo, da proređivanje (smanjivanje broja izdanaka) u starosti od 4 i 8 godina na visinski prirast »praktički je bez utjecaja«. To je utvrđeno i u našim istraživanjima u Kaočinu gaju.:l Ovaj rad, ili još bolje Izvještaje M. Ducrey-a i sur., trebalo bi koristiti svaki koji će se baviti niskim šumama crnike kao i podatke praćenja razvoja pokusa u Kaočinu gaju (za koji su svi mjerni podaci ustupiti Institutu za jadranske kulture u Splitu). Zanimljivo je spomenuti, da se sve »do kraja XIX stoljeća u tim šumama trebalo računati s pašom ovaca, a kadkada i koza i goveda«, usprkos mnogih strogih propisa izdanih na osnovu Zakona o šumama iz 1827. godine. 2, Od ostalih priloga navodimo članak G. Landmanna »Kako se utvrđuje vitalitet stabla ili šumske sastojine« i članak P. G e n s a c »Tipovi strmina i obnova vegetacije u području Srednjih Taranteza (Moyenne Tarenteise — Savoie). « Članak G. Landmanna svakako je u vezi sa suvremenim ugibanjem stabala 3 O.Piškorić: Dinamika visinskog prirasta izbojaka iz panjeva česmine (Quercus ilex L.). šum. list, 1963, str. 122. |