DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1989 str. 110     <-- 110 -->        PDF

M. Ducrey
SYLVICULTURE DES TAILLIS
DE CHfiNE VERT...
(Uzgoj niske šume crnike ...)


Uzgoj niske šume crnike (česmine)
nije samostalna publikacija nego članak
u REVUE FORESTIERE FRANCAISE
(br. 4/1988) a puni naslov glasi »Uzgoj
niske šume crnike po tradicionalnoj praksi
i problematika suvremenih istraživanja.
« Autor radi u Stanici za šumarstvo
Mediterana u sastavu Nacionalnog instituta
za agronomska istraživanja (INRA)
u Avignonu a članak je sažetak izvještaja
autora i suradnika J. Toth-a i M.
T u r r e 1 -a o istraživanju načina sječe
te proreda sastojina crnike (Quercus
ilex) iz 1986. i 1987. godine. Prema nave


denoj bibliografiji uz članak, to su u
ovom stoljeću, s izuzetkom teksta u
knjizi Sylviculture H. P e r r i n -a iz


1964. godine, jedini radovi na francuskom
jeziku koji obrađuju tu temu. Kako
je pak tek 1983, godine u Xaniu (na
Kreti) osnovan odjel Internacionalnog
centra za postdiplomske studije za mediteransku
i subtropsku arborikulturu
i mediteransko šumarstvo1 to je Savezni
institut za pošuml javan je i melioraciju
krša, osnovan 1948. godine sa sjedištem
u Splitu, bila prva institucija za mediteransko
šumarstvo.2 Jedna od prvih
tema tog Instituta bila je tema »Regeneracija
degrediranih makija srednjeg i


južnodalmatinskog područja Quercetum
ilicisa«, dakle šume crnike.


1 D. Klepac: Internacionalni centar za poljoprivredne
studije u Parizu. Šum. liši, 1987, str.


280.
2 D. Jedlowsky — O. Piškorić: Tri poslijeratne
specijalizirane institucije za pošumljavanje
i melioraciju krša. Šum. list. 1979, str. 89.


M. Ducrey je u ovom članku najprije
prikazao iskorišćivanje niskih šuma crnike
u prošlosti, kada se ophodnje najprije
kretale od 7 do 12 godina (poslije
1860. godine) a kasnije od 25 do 30 godina
(oko 1939. godine) a zatim je prikazao
rezultate suvremenih istraživanja
o razvoju izdanaka. Dok se prije sastojine
iskorišćivale za dobivanje kore za
štavljenje i paljenje drvnog uglja (a
dakako i za ogrijev), danas »iskorišćivanje
niskih šuma crnike služi za dobivanje
ogrjeva, a posebno u blizini urbanih
sredina« Od rezultata zahvata navodimo,
da proređivanje (smanjivanje
broja izdanaka) u starosti od 4 i 8 godina
na visinski prirast »praktički je
bez utjecaja«. To je utvrđeno i u našim
istraživanjima u Kaočinu gaju.:l Ovaj rad,
ili još bolje Izvještaje M. Ducrey-a i sur.,
trebalo bi koristiti svaki koji će se baviti
niskim šumama crnike kao i podatke
praćenja razvoja pokusa u Kaočinu
gaju (za koji su svi mjerni podaci
ustupiti Institutu za jadranske kulture
u Splitu).
Zanimljivo je spomenuti, da se sve
»do kraja XIX stoljeća u tim šumama
trebalo računati s pašom ovaca, a kadkada
i koza i goveda«, usprkos mnogih
strogih propisa izdanih na osnovu Zakona
o šumama iz 1827. godine.


2, Od ostalih priloga navodimo članak
G. Landmanna »Kako se utvrđuje
vitalitet stabla ili šumske sastojine«
i članak P. G e n s a c »Tipovi strmina i
obnova vegetacije u području Srednjih
Taranteza (Moyenne Tarenteise — Savoie).
«


Članak G. Landmanna svakako je u
vezi sa suvremenim ugibanjem stabala


3 O.Piškorić: Dinamika visinskog prirasta izbojaka
iz panjeva česmine (Quercus ilex L.). šum.
list, 1963, str. 122.