DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1989 str. 108 <-- 108 --> PDF |
čiju šuma prema kriteriju koliko se one temelje na spontanoj prirodi, a koliko na proizvodnom radu oko njihove jednostavne i proširene reprodukcije. Tako autor razlikuje: a) »djevičanske šume ili prašume«, b) »šume koje se tretiraju kao objekti prirode«, c) »privredne šume« koje spadaju u kategoriju »obnovljivih prirodnih dobara«. Na toj osnovi on daje odgovor na pitanje kako primijeniti ustavne odredbe o šumama kao »prirodnom bogatstvu (dobru)«? Ekonomsko-financijska i organizacijska problematika posebne zaštite objekata prirode u šumarstvu U tom radu autor obrađuje pitanje koje su ekonomsko-organizacijske speci fičnosti posebno zaštićenih prirodnih objekata u šumarstvu? Pritom obrađuje odnosnu problematiku za: a) »tipična prirodna dobra«, b) »netipična prirodna dobra «, c) »prirodna dobra koja se mogu reproducirati ljudskim radom (obnovljiva prirodna dobra)«. Zatim se bavi sastavom »uprave« organizacije udruženog rada posebne zaštite objekata prirode, financiranjem njezine djelatnosti i pratećim djelatnostima. Kritički osvrt na objavljeni rad Koliko društvena zajednica pridonosi održanju i proširenju potencijala općih koristi od šuma? U tom radu autor se kritički osvrće na rad koji su objavili R. S a b a d i — A. Krznar — H. Jako vac (Šum. list, 5—6, 1988, str. 255—265), navodeći svoje primjedbe na njihovu ekonomsku platformu prijedloga za ponovnu reorganizaciju šumarstva, nalik na onu iz predratne Jugoslavije. Kritika obuhvaća 14 točaka. Pod točkom 8) autor razotkriva slabosti i greške tzv. vulgarne (buržoaske) ekonomike šumarstva i njezina pokazatelja rentabilnosti kao glavnog indikatora ostvarivanja cilja šumskoga gospodarenja. Detaljnom analizom utvrđuje da golo (bez vegetacije i faune) apsolutno šumsko zemljište nije nikada imalo ekonomski opravdane vrijednosti (ni prema radnoj teoriji, tj. quasi »troškovne vrijednosti «, ni prema teoriji kapitlizacije zemljišnih renti, tj. »prirodne vrijednosti «) već u slučaju potražnje u svrhu dugoročne šumskobiološke reprodukcije (koje potražnje redovno nema), zbog prirodne ograničenosti samo čistu monopolnu cijenu uzrokovanu vlasništvom. Ono je zatečeno, odnosno stjecano u pravilu nefinancijskim putem: ratovima, prisilom, nasljeđem i si. Stoga je ekonomski neopravdano i nadalje smatrati da se šumskobiološka reprodukcija ostvaruje stopom profita manjom od prosječne (što proturiječi i K. Marksu) i na toj osnovi »izračunavati« navodno »koliko društvena zajednica pridonosi održanju i proširenju potencijala općih koristi od šuma« (kako to čine navedeni autori u njihovu objavljenom radu). To je osobito pogrešno činiti za društveni sektor u kojem nema vlasništva nad zemljištem a nije ni dopuštena njegova slobodna prodaja, pa nije prakticirana nikakva monopolna cijena apsolutnog šumskog zemljišta. Relativna veličina i druge karakteristike značenja društvenog kompleksa šumarstva i industrijske prerade drva za privredu i stanovništvo SFRJ U tom radu autor je obradio pitanje: Kako kratkoročno i srednjoročno a kako dugoročno mjeriti važnost kompleksa šumarstva i prerade drva? Pritom je obradu temeljio: a) na standardnim statističkim podacima, b) na svojoj posebnoj znanstvenoj monografiji, c) na statističkoj input-output tabeli, d) na općim koristima od šuma. Uz to autor je posebno uzeo u obzir i individualni sektor šuma i lovstva te djelatnost »zaštite zemljišta od erozije i bujica«. Autor zaključuje da zasad ne postoji jedinstveni pokazatelj ni određeni sinoptički niz pokazatelja za sve to, osim za kratkoročno i srednjoročno praćenje i orijentacijske analize, što nije |