DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1989 str. 107 <-- 107 --> PDF |
KNJIGE I ČASOPISI Prof. dr. dr. Branko KRALJIĆ EKONOMSKA ISTRAŽIVANJA U ŠUMARSTVU Biblioteka »U suradnji s udruženim radom«, izdanje Informator, Zagreb 1989, str. 1—155. Format As. Knjiga »Ekonomska istraživanja u šumarstvu « prof. dr. dr. Kraljića sadrži osam radova. To su: »Trošak drvne sirovine« u djelatnosti iskorištavanja šuma pri tzv. teritorijalnoj i tzv. funkcionalnoj organizaciji šumarstva U tom radu autor obrađuje ekonomsko- financijsku problematiku šumarstva pri dva aktualna sistema njegove organizacije u SR Hrvatskoj: kada se šumarija bavi šumskobiološkom reprodukcijom a posebni OOUR-i, u istoj radnoj organizaciji — iskorišćivanjem šuma. Autor pretežno obrađuje pitanje: Pri 1983. u SR Hrvatskoj propisanoj tzv. funkcionalnoj organizaciji šumarstva, kakve treba uspostaviti ekonomski opravdane odnose u kojima će (odvojeno) objektivne šumske rente adekvatno pripasti šumskobiološkoj reprodukciji (uzgoju i zaštiti šuma)? »Trošak drvne sirovine« u djelatnosti isrišćivanja šuma autor predlaže da se utvrdi na temelju iskalkulirane normalne (deduktivne) šumske takse po jedinicama drvnih sortimenata u pojedinim sječinama. Pritom razlikuje »konkretno normalni «, »prosječno normalni« i »svjetski normalni « temelj kalkuliranja. Na temelju te studije autor zaključuje da nije sretno rješenje koje se često predlaže da u Republici postoje dva navedena oblika organizacije šumarstva. Ekonomska bit nekih sječnih zrelosti prebornih šuma U tom radu autor obrađuje ekonomsku bit: a) fizičke ili biološke zrelosti, b) apsolutne zrelosti, c) kvalitetne zrelosti, d) ekonomske zrelosti prebornih šuma. Pod toč. d) posebnu pažnju autor posvećuje Borelovo j metodi, poboljšanoj od Plavšića i Golubovića. Pritom autor obrađuje pitanje, koja je teorijska »Ahilova peta« te sječne zrelosti i kako da se ona prevlada? Ta zrelost konkretno ne vodi računa o troškovima šumskobiološke reprodukcije jer pretpostavlja da su oni podjednaki za pojedine debljinske stupnjeve preborne šume — analogno kako je to poznato za dobne razrede trajnog gospodarenja šumskogospodarskim područjem jednodobnih šuma. Budući da to nije dosad nitko dokazao za preborne šume, autor skicira vlastitu metodu raspoređivanja ukupnih troškova šumskobiološke reprodukcije na pojedine debljinske stepene preborne šume kako bi se i o njima opravdano moglo voditi računa. Sam autor ocjenjuje da je ta metoda dosta mučna, pa smatra da ta sječna zrelost za šumarsku praksu do daljnjega »grosso modo« zadovoljava. Kritički osvrt na odredbe saveznog Ustava, kojima se šuma tretirao kao »prirodno bogatstvo« Taj se rad odnosi na propise iz 1974. U tom radu autor diferencira klasifika |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1989 str. 108 <-- 108 --> PDF |
čiju šuma prema kriteriju koliko se one temelje na spontanoj prirodi, a koliko na proizvodnom radu oko njihove jednostavne i proširene reprodukcije. Tako autor razlikuje: a) »djevičanske šume ili prašume«, b) »šume koje se tretiraju kao objekti prirode«, c) »privredne šume« koje spadaju u kategoriju »obnovljivih prirodnih dobara«. Na toj osnovi on daje odgovor na pitanje kako primijeniti ustavne odredbe o šumama kao »prirodnom bogatstvu (dobru)«? Ekonomsko-financijska i organizacijska problematika posebne zaštite objekata prirode u šumarstvu U tom radu autor obrađuje pitanje koje su ekonomsko-organizacijske speci fičnosti posebno zaštićenih prirodnih objekata u šumarstvu? Pritom obrađuje odnosnu problematiku za: a) »tipična prirodna dobra«, b) »netipična prirodna dobra «, c) »prirodna dobra koja se mogu reproducirati ljudskim radom (obnovljiva prirodna dobra)«. Zatim se bavi sastavom »uprave« organizacije udruženog rada posebne zaštite objekata prirode, financiranjem njezine djelatnosti i pratećim djelatnostima. Kritički osvrt na objavljeni rad Koliko društvena zajednica pridonosi održanju i proširenju potencijala općih koristi od šuma? U tom radu autor se kritički osvrće na rad koji su objavili R. S a b a d i — A. Krznar — H. Jako vac (Šum. list, 5—6, 1988, str. 255—265), navodeći svoje primjedbe na njihovu ekonomsku platformu prijedloga za ponovnu reorganizaciju šumarstva, nalik na onu iz predratne Jugoslavije. Kritika obuhvaća 14 točaka. Pod točkom 8) autor razotkriva slabosti i greške tzv. vulgarne (buržoaske) ekonomike šumarstva i njezina pokazatelja rentabilnosti kao glavnog indikatora ostvarivanja cilja šumskoga gospodarenja. Detaljnom analizom utvrđuje da golo (bez vegetacije i faune) apsolutno šumsko zemljište nije nikada imalo ekonomski opravdane vrijednosti (ni prema radnoj teoriji, tj. quasi »troškovne vrijednosti «, ni prema teoriji kapitlizacije zemljišnih renti, tj. »prirodne vrijednosti «) već u slučaju potražnje u svrhu dugoročne šumskobiološke reprodukcije (koje potražnje redovno nema), zbog prirodne ograničenosti samo čistu monopolnu cijenu uzrokovanu vlasništvom. Ono je zatečeno, odnosno stjecano u pravilu nefinancijskim putem: ratovima, prisilom, nasljeđem i si. Stoga je ekonomski neopravdano i nadalje smatrati da se šumskobiološka reprodukcija ostvaruje stopom profita manjom od prosječne (što proturiječi i K. Marksu) i na toj osnovi »izračunavati« navodno »koliko društvena zajednica pridonosi održanju i proširenju potencijala općih koristi od šuma« (kako to čine navedeni autori u njihovu objavljenom radu). To je osobito pogrešno činiti za društveni sektor u kojem nema vlasništva nad zemljištem a nije ni dopuštena njegova slobodna prodaja, pa nije prakticirana nikakva monopolna cijena apsolutnog šumskog zemljišta. Relativna veličina i druge karakteristike značenja društvenog kompleksa šumarstva i industrijske prerade drva za privredu i stanovništvo SFRJ U tom radu autor je obradio pitanje: Kako kratkoročno i srednjoročno a kako dugoročno mjeriti važnost kompleksa šumarstva i prerade drva? Pritom je obradu temeljio: a) na standardnim statističkim podacima, b) na svojoj posebnoj znanstvenoj monografiji, c) na statističkoj input-output tabeli, d) na općim koristima od šuma. Uz to autor je posebno uzeo u obzir i individualni sektor šuma i lovstva te djelatnost »zaštite zemljišta od erozije i bujica«. Autor zaključuje da zasad ne postoji jedinstveni pokazatelj ni određeni sinoptički niz pokazatelja za sve to, osim za kratkoročno i srednjoročno praćenje i orijentacijske analize, što nije |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1989 str. 109 <-- 109 --> PDF |
dovoljno za nužno dugoročno praćenje i ocjenjivanje, pa traži dosta naporna i opsežna istraživanja. Problematika ostvarenja ustavnog načela »za isti rad — isti osobni dohoci« U tom radu autor obrađuje pitanje kakav bi trebao biti novi sistem odvajanja i raspodjele osobnih dohodaka da snažnije pokrene racionalizacije i poduzetništvo u našoj privredi? Autor predlaže da se masa osobnih dohodaka radničkih kolektiva sastoji od dva dijela: prvi bi vodio računa o energetskim potrebama radnika, a drugi o uspjehu privređivanja na otvorenom domaćem i svjetskom tržištu. Osim toga predlaže diferenciraniju raspodjelu na pojedine radnike s obzirom na odgovornost, učinke, inovacije i poduzetnost. Napokon dodiruje i problematiku nužnog povisivanja razine realnih osobnih dohodaka u teškim prilikama kriza i inflacije. Jedinstveni pokazatelj ekonomske efikasnosti — proizvodnog procesa i njegove tehnologije U tom radu autor obrađuje pitanje: Za uvjete robne privrede u kojoj još uvijek vrijedi zakon izjednačenja prosječne profitne stope, (složene) kamate i potencijalne zakupnine — kakav bi trebao biti jedinstveni pokazatelj ekonomske efikasnosti koji bi sintetski podjednako vodio računa o proizvodnosti rada, ekonomičnosti i rentabilnosti pri odabiranju optimalne varijante novih investiranja, te pri tekućem privređivanju? Autor predlaže odnosne pokazatelje u dvije varijante: kada se ne vodi računa o povratku uzajmljenih glavnica te kada se vodi računa o povratku uzajmljenih glavnica, tj. kada se vodi računa o čistom proizvodnom procesu, te kada se vodi računa i o zaduženosti konkretnog investitora. Autorovi pokazatelji trebali bi zamijeniti dosadašnje deduktivne »sinoptičke sisteme pokazatelja « i induktivne »skupove pokazatelja« koji su opterećeni mogućim subjektivnostima. Svaki od ovih osam radova na početku sadrži sažetak, a na kraju Summary uz opsežnu korištenu literaturu. Radovi su napisani kompleksno i jasno, na visokoj teorijskoj razini, pa predstavljaju prilog znanosti i korisnu pomoć donošenju ustava i zakona o šumarstvu, a posebno odnosnom udruženom radu. Pri obradi autor je polazio sa marksističkih shvaćanja, usmjerenih prema samoupravnom socijalizmu i skoroj otvorenoj robnoj plansko-tržišnoj privredi SFRJ. Autor posebno tumači zašto se zbog dijalektičko-pragmatskih razloga poslužio i vrednovanjem tipičnih objekata prirode u šumarstvu na osnovi kapitaliziranja njihovih renta užitaka, koristeći spoznaje i iskustva robno-novčanog karaktera suvremene kapitalističke privrede. Vodeći računa o upotrebljenoj znan stvenoj metodi i dobijenim novim i ko risnim zaključcima i rješenjima ocjenju jemo da svi u knjizi obuhvaćeni radovi imaju karakteristike »izvornih znanstve nih radova«. U vezi sa svime navedenim preporuču jemo navedenu knjigu u prvom redu stu dentima i stručnjacima šumarstva, pa i ekonomistima i privredno-politčikim ru kovodiocima. Dr. U. Golubović |