DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1989 str. 107     <-- 107 -->        PDF

KNJIGE I ČASOPISI


Prof. dr. dr. Branko KRALJIĆ
EKONOMSKA ISTRAŽIVANJA U ŠUMARSTVU


Biblioteka »U suradnji s udruženim radom«, izdanje Informator, Zagreb 1989,


str. 1—155. Format As.


Knjiga »Ekonomska istraživanja u šumarstvu
« prof. dr. dr. Kraljića sadrži
osam radova. To su:


»Trošak drvne sirovine« u djelatnosti
iskorištavanja šuma pri tzv. teritorijalnoj
i tzv. funkcionalnoj organizaciji šumarstva


U tom radu autor obrađuje ekonomsko-
financijsku problematiku šumarstva
pri dva aktualna sistema njegove organizacije
u SR Hrvatskoj: kada se šumarija
bavi šumskobiološkom reprodukcijom a
posebni OOUR-i, u istoj radnoj organizaciji
— iskorišćivanjem šuma. Autor
pretežno obrađuje pitanje: Pri 1983. u SR
Hrvatskoj propisanoj tzv. funkcionalnoj
organizaciji šumarstva, kakve treba uspostaviti
ekonomski opravdane odnose u
kojima će (odvojeno) objektivne šumske
rente adekvatno pripasti šumskobiološkoj
reprodukciji (uzgoju i zaštiti šuma)?
»Trošak drvne sirovine« u djelatnosti isrišćivanja
šuma autor predlaže da se
utvrdi na temelju iskalkulirane normalne
(deduktivne) šumske takse po jedinicama
drvnih sortimenata u pojedinim sječinama.
Pritom razlikuje »konkretno normalni
«, »prosječno normalni« i »svjetski normalni
« temelj kalkuliranja. Na temelju te
studije autor zaključuje da nije sretno
rješenje koje se često predlaže da u Republici
postoje dva navedena oblika organizacije
šumarstva.


Ekonomska bit nekih sječnih zrelosti
prebornih šuma


U tom radu autor obrađuje ekonomsku
bit: a) fizičke ili biološke zrelosti,
b) apsolutne zrelosti, c) kvalitetne zrelosti,
d) ekonomske zrelosti prebornih šuma.
Pod toč. d) posebnu pažnju autor posvećuje
Borelovo j metodi, poboljšanoj
od Plavšića i Golubovića.
Pritom autor obrađuje pitanje, koja je
teorijska »Ahilova peta« te sječne zrelosti
i kako da se ona prevlada? Ta zrelost
konkretno ne vodi računa o troškovima
šumskobiološke reprodukcije jer
pretpostavlja da su oni podjednaki za
pojedine debljinske stupnjeve preborne
šume — analogno kako je to poznato za
dobne razrede trajnog gospodarenja šumskogospodarskim
područjem jednodobnih
šuma. Budući da to nije dosad nitko dokazao
za preborne šume, autor skicira
vlastitu metodu raspoređivanja ukupnih
troškova šumskobiološke reprodukcije na
pojedine debljinske stepene preborne šume
kako bi se i o njima opravdano moglo
voditi računa. Sam autor ocjenjuje
da je ta metoda dosta mučna, pa smatra
da ta sječna zrelost za šumarsku praksu
do daljnjega »grosso modo« zadovoljava.


Kritički osvrt na odredbe saveznog
Ustava, kojima se šuma tretirao kao »prirodno
bogatstvo«


Taj se rad odnosi na propise iz 1974.
U tom radu autor diferencira klasifika




ŠUMARSKI LIST 11-12/1989 str. 108     <-- 108 -->        PDF

čiju šuma prema kriteriju koliko se one
temelje na spontanoj prirodi, a koliko
na proizvodnom radu oko njihove jednostavne
i proširene reprodukcije. Tako
autor razlikuje: a) »djevičanske šume
ili prašume«, b) »šume koje se tretiraju
kao objekti prirode«, c) »privredne
šume« koje spadaju u kategoriju »obnovljivih
prirodnih dobara«. Na toj osnovi
on daje odgovor na pitanje kako
primijeniti ustavne odredbe o šumama
kao »prirodnom bogatstvu (dobru)«?


Ekonomsko-financijska i organizacijska
problematika posebne zaštite objekata
prirode u šumarstvu


U tom radu autor obrađuje pitanje
koje su ekonomsko-organizacijske speci
fičnosti posebno zaštićenih prirodnih objekata
u šumarstvu? Pritom obrađuje odnosnu
problematiku za: a) »tipična prirodna
dobra«, b) »netipična prirodna dobra
«, c) »prirodna dobra koja se mogu
reproducirati ljudskim radom (obnovljiva
prirodna dobra)«. Zatim se bavi sastavom
»uprave« organizacije udruženog
rada posebne zaštite objekata prirode,
financiranjem njezine djelatnosti i pratećim
djelatnostima.


Kritički osvrt na objavljeni rad Koliko
društvena zajednica pridonosi održanju
i proširenju potencijala općih koristi
od šuma?


U tom radu autor se kritički osvrće na
rad koji su objavili R. S a b a d i — A.
Krznar — H. Jako vac (Šum. list,
5—6, 1988, str. 255—265), navodeći svoje
primjedbe na njihovu ekonomsku platformu
prijedloga za ponovnu reorganizaciju
šumarstva, nalik na onu iz predratne
Jugoslavije. Kritika obuhvaća 14 točaka.
Pod točkom 8) autor razotkriva slabosti
i greške tzv. vulgarne (buržoaske)
ekonomike šumarstva i njezina pokazatelja
rentabilnosti kao glavnog indikatora
ostvarivanja cilja šumskoga gospodarenja.
Detaljnom analizom utvrđuje da


golo (bez vegetacije i faune) apsolutno
šumsko zemljište nije nikada imalo ekonomski
opravdane vrijednosti (ni prema
radnoj teoriji, tj. quasi »troškovne vrijednosti
«, ni prema teoriji kapitlizacije
zemljišnih renti, tj. »prirodne vrijednosti
«) već u slučaju potražnje u svrhu dugoročne
šumskobiološke reprodukcije (koje
potražnje redovno nema), zbog prirodne
ograničenosti samo čistu monopolnu
cijenu uzrokovanu vlasništvom. Ono je
zatečeno, odnosno stjecano u pravilu nefinancijskim
putem: ratovima, prisilom,
nasljeđem i si. Stoga je ekonomski neopravdano
i nadalje smatrati da se šumskobiološka
reprodukcija ostvaruje stopom
profita manjom od prosječne (što
proturiječi i K. Marksu) i na toj osnovi
»izračunavati« navodno »koliko društvena
zajednica pridonosi održanju i proširenju
potencijala općih koristi od šuma«
(kako to čine navedeni autori u njihovu
objavljenom radu). To je osobito pogrešno
činiti za društveni sektor u kojem nema
vlasništva nad zemljištem a nije ni
dopuštena njegova slobodna prodaja, pa


nije prakticirana nikakva monopolna cijena
apsolutnog šumskog zemljišta.


Relativna veličina i druge karakteristike
značenja društvenog kompleksa šumarstva
i industrijske prerade drva za
privredu i stanovništvo SFRJ


U tom radu autor je obradio pitanje:
Kako kratkoročno i srednjoročno a kako
dugoročno mjeriti važnost kompleksa šumarstva
i prerade drva? Pritom je obradu
temeljio: a) na standardnim statističkim
podacima, b) na svojoj posebnoj
znanstvenoj monografiji, c) na statističkoj
input-output tabeli, d) na općim koristima
od šuma. Uz to autor je posebno
uzeo u obzir i individualni sektor šuma
i lovstva te djelatnost »zaštite zemljišta
od erozije i bujica«. Autor zaključuje da
zasad ne postoji jedinstveni pokazatelj ni
određeni sinoptički niz pokazatelja za sve
to, osim za kratkoročno i srednjoročno
praćenje i orijentacijske analize, što nije




ŠUMARSKI LIST 11-12/1989 str. 109     <-- 109 -->        PDF

dovoljno za nužno dugoročno praćenje i
ocjenjivanje, pa traži dosta naporna i opsežna
istraživanja.


Problematika ostvarenja ustavnog načela
»za isti rad — isti osobni dohoci«


U tom radu autor obrađuje pitanje
kakav bi trebao biti novi sistem odvajanja
i raspodjele osobnih dohodaka da
snažnije pokrene racionalizacije i poduzetništvo
u našoj privredi? Autor predlaže
da se masa osobnih dohodaka radničkih
kolektiva sastoji od dva dijela:
prvi bi vodio računa o energetskim potrebama
radnika, a drugi o uspjehu privređivanja
na otvorenom domaćem i
svjetskom tržištu. Osim toga predlaže diferenciraniju
raspodjelu na pojedine radnike
s obzirom na odgovornost, učinke,
inovacije i poduzetnost. Napokon dodiruje
i problematiku nužnog povisivanja razine
realnih osobnih dohodaka u teškim
prilikama kriza i inflacije.


Jedinstveni pokazatelj ekonomske efikasnosti
— proizvodnog procesa i njegove
tehnologije


U tom radu autor obrađuje pitanje:
Za uvjete robne privrede u kojoj još uvijek
vrijedi zakon izjednačenja prosječne
profitne stope, (složene) kamate i potencijalne
zakupnine — kakav bi trebao biti
jedinstveni pokazatelj ekonomske efikasnosti
koji bi sintetski podjednako vodio
računa o proizvodnosti rada, ekonomičnosti
i rentabilnosti pri odabiranju optimalne
varijante novih investiranja, te pri
tekućem privređivanju? Autor predlaže
odnosne pokazatelje u dvije varijante:
kada se ne vodi računa o povratku uzajmljenih
glavnica te kada se vodi računa


o povratku uzajmljenih glavnica, tj. kada
se vodi računa o čistom proizvodnom procesu,
te kada se vodi računa i o zaduženosti
konkretnog investitora. Autorovi pokazatelji
trebali bi zamijeniti dosadašnje
deduktivne »sinoptičke sisteme pokazatelja
« i induktivne »skupove pokazatelja«
koji su opterećeni mogućim subjektivnostima.
Svaki od ovih osam radova na početku
sadrži sažetak, a na kraju Summary
uz opsežnu korištenu literaturu.


Radovi su napisani kompleksno i jasno,
na visokoj teorijskoj razini, pa predstavljaju
prilog znanosti i korisnu pomoć
donošenju ustava i zakona o šumarstvu,
a posebno odnosnom udruženom radu.


Pri obradi autor je polazio sa marksističkih
shvaćanja, usmjerenih prema
samoupravnom socijalizmu i skoroj otvorenoj
robnoj plansko-tržišnoj privredi
SFRJ. Autor posebno tumači zašto se
zbog dijalektičko-pragmatskih razloga poslužio
i vrednovanjem tipičnih objekata
prirode u šumarstvu na osnovi kapitaliziranja
njihovih renta užitaka, koristeći
spoznaje i iskustva robno-novčanog karaktera
suvremene kapitalističke privrede.


Vodeći računa o upotrebljenoj znan


stvenoj metodi i dobijenim novim i ko


risnim zaključcima i rješenjima ocjenju


jemo da svi u knjizi obuhvaćeni radovi


imaju karakteristike »izvornih znanstve


nih radova«.


U vezi sa svime navedenim preporuču


jemo navedenu knjigu u prvom redu stu


dentima i stručnjacima šumarstva, pa i


ekonomistima i privredno-politčikim ru


kovodiocima.


Dr. U. Golubović