DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1989 str. 98     <-- 98 -->        PDF

REPLIKA NA ČLANAK dipl. ing. D. Bedžule: »VRIJEME ZA
EKSPERIMENTE JE ISTEKLO«


1. Drago nam je da se pojavio cijenjeni kolega dipl. ing. Bedžul a koji je
svoje misli o budućnosti našeg šumarstva u tržišnoj privredi iznio na akademski
način i pošteno, kao osobni pogled. To nam je drago tim više, jer osim jednog
autora (F. Kuric ) koji je to učinio svađalački, svi naši kritičari, često ne
razumijevajući niti neke elementarne pojmove problematke o kojoj daju reklakazala
»meritorne« sudove. Da i ne govorimo o prijetnjama da se zlorabe sredstva
koja daju za znanstveni rad i tome slično.
Na žalost već u prvom pasošu, dipl. ing. D. Bedžula , UVODA iznosi »tezu«
koja ne stoji u radu »Što se može dogoditi«. Da li zato što problematiku iznešenu
u ovom radu nije shvatio ili nije želio shvatiti? Zato ćemo je još jednom ukratko
iznijeti, a sastoji se u slijedećem.


Prvo: Kako uključiti šumarstvo u tržišne uvjete gdje je moguće poslovati
samo uz uvjet da poslovni subjekti imaju imovinu kojom izmiruju obaveze, i
koja je predmetom slobodnog prometa?


U tom smislu pretpostavljaju se dvije mogućnosti:


— Šumska gospodarstva upisuju šume i šumska zemljišta kojima danas
gospodare kao vlastitu imovinu
a) bez ograničenja prometa imovine
b) s ograničenjem prometa imovine.
Drugo: Kakvu će poslovnu politiku voditi? Da li:
a) po načelima tržišnog gospodarenja ili
b) uz ograničenja koja će propisivati zakon.


Pretpostavljene mogućnosti razmotrene su kako prema načelima slobodnog
djelovanja tržišta tako i opasnostima koje se u njima kriju.


Treće: Kakva bi trebala biti organizacija šumarstva kao specifične grane
privrede, da bi se optimalno poslovalo u uvjetima tržišnog gospodarenja?


Ekonomski gledano specifičnost grane šumarstva očituje se u razdvajanju
prirodnog bogatstva na


a) dugoročnu kategoriju kojom se ostvaruje društvena uloga šume kao
grane »od posebnog društvenog značaja«, i čiji rezultati se ne mogu bilancirati
mjerilima kojima bilanciramo privredne djelatnosti, pa ne podliježe
profitnom poslovanju tržišne privrede,


b) kratkoročnu kategoriju koja obuhvaća fizički obujam radova gospodarenja
šumama (prema čl. 9 ZOŠ-a) u određenom vremenu (godini), i koji
se mogu bilancirati, pa podliježu zakonima tržišnog privrednog poslovanja.


S tog aspekta (o kojem je pisano u našim ranijim radovima), a u želji iznalaženja
optimalnog poslovanja u uvjetima tržišnog gospodarenja predložena je: