DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1989 str. 97     <-- 97 -->        PDF

6. U svojim izlaganjima vezala sam ulaganja samo na prihod od realizacije
eiata, iako predlagači govore o sveukupnom prihodu.
Smatram da prihod od realiziranog etata jest za sada presudan za utvrđivanje
ekonomskih mogućnosti šumsko proizvodne cjeline za progresivno potrajno
gospodarenje. Bit će sve dotle dok se Hrvatska ne podjeli prema tipovima
općekorisnih funkcija šuma (proizvodna, ekološka i environmentalna), te vrednuju
ostale općekorisne funkcije šuma. Kažem ostale općekorisne funkcije, jer u
funkcijama šuma dugoročno sagledavanih, prihod u ekonomskom smislu nije
najznačajnija funkcija. Zato i on ulazi u kategoriju općekorisnih Funkcija šuma,
koju je za sada moguće najtočnije vrednovati.


Za ostale općekorisne funkcije šuma za sada .postoji samo podatak da je
njihova vrijednost 5—10 puta veća od vijednosti proizvodnje. Međutim nije precizirano
na koju vrijednost proizvodnje se odnose ove veličine. Na onu u šumsko
gospodarskom području »Hrast« Vinkovci ili možda »Mosor« Split.


Kada bi i uvažili ove veličine morali bi s njima uvećati prihod svih šumsko
proizvodnih poduzeća, jer šume na svim šumsko gospodarskim područjima
imaju i ostale opće korisne funkcije. Posljedice se očituju u još većim razlikama
uvjeta privređivanja predloženih područja. Tako na primjer, ako shvatimo da
je vrijednost ostalih općekorisnih funkcija šuma u »Hrast« Vinkovci samo 5
puta veća od vrijednosti proizvodnje onda ona iznosi 500 novčanih jedinica,
odnosno sveukupan prihod 600 novčanih jedinica. Za »Mosor« Split neka ta
vrijednost bude 10 puta veća od vrijednosti proizvodnje onda ona iznosi svega
320 novčanih jedinica po m", odnosno sveukupni prihod 352 nove. jedinice
po m-1.


Prema tome, kod stupnja istraživanja i dobivenih rezultata kojima u ovom
času raspolažemo, uvođenjem pojma »sveukupnog prihoda« nismo ublažili razlike
u uvjetima privređivanja predloženih šumsko proizvodnih poduzeća, naravno
uz uvjet da ih dobijemo od svih korisnika šuma.


Šumarska ekonomika u užem smislu proučava trošenje elemenata proizvodnje
i ocjenjuje rezultate odnosno vrijednosti dobivene proizvodnjom šumskih
proizvoda, proučava kako se vrijednosti raspodjeljuju, određuje poslovni uspjeh
u šumarstvu te pronalazi sredstva i mjere za čuvanje i unapređenje šumskog
fonda i racionalno iskorišćivanje drveta.


Polazeći od te definicije, kao znanstveni radnik iz podueja ekonomike izložila
sam prethodni tekst sa vlastitog stajališta.


U Zagrebu 16. 05. 1989.


mr Ankica Krznar
dipl. ing. šumarstva