DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1989 str. 96 <-- 96 --> PDF |
Prema tome tržišno stjecanje prihoda i tržišna raspodjela dohotka ne može biti mjerilo u raspodjeli dohotka u organizaciji rada, već bi se određenim regulativama trebalo djelovati u pravcu najvećeg mogućeg ujednačavanja uvjeta privređivanja proizašlih iz ekoloških i tržnih činilaca. A upravo predloženom, dodjelom društvenih šuma Hrvatske na gospodarenje šumsko privrednim poduzećima postavljaju se ista u vrlo različite uvjete privređivanja nejednakim zahvaćanjem u društveni kolač. Po kojim kriterijima, i iz kojih pobuda? To je tim značajnije što se predlaže da šumsko gospodarskim područjima gospodari po jedno šumsko proizvodno poduzeće »Profitno ili neprofitno?« Ako se itretira kao privredno poduzeće, onda u sistemu tržišnih uvjeta ono mora privredno pozitivno poslovati. Postoje li opće uvjeti za to kod nekih predloženih šumsko proizvodnih poduzeća? Ona trebaju voditi poslovnu politiku maksimizacije rentabiliteta ako žele opstati na tržištu. Hoće li i kakvo mjesto će u tom slučaju zauzeti ulaganja u toiol. reprod. kao nepovraitna ulaganja, u odnosu na druga ulaganja koja se očituju u većim stopama povrata. Privredna poduzeća svojom imovinom odgovaraju u dužničko povjerilačkim odnosima, koje se na tržištu stvaraju što ima za posljedicu promjenu vlasnika imovine. Jesu li predlagači imali u vidu ove vrlo bitne činjenice tržišnog poslovanja? 5. Kratkoročno promatran proces proizvodnje drva zahtjeva ulaganja u tehnološki proces iskorišćavanja šuma i ulaganja u biološku reprodukciju, iz prihoda realiziranih putem tržišta. Na taj način se vrednuju elementi proizvodnje utrošene u iskorišćivanje i uspostavlja vezu sa elementima proizvodnje utrošenim u biološku reprodukciju, koji su sudjelovali u stvaranju vrijednosti prihoda. Prihodom se osiguravaju sredstva za navedena ulaganja unutar svakog predloženog šumsko gospodarskog područja ponaosob, jer ona gospodare »samoobnovljivim resursom« uz osiguranje »progresivnog potrajnog gospodarenja«. Ako je tako, onda se odnos prihoda i troškova može i mora izraziti ekonomskim pokazateljima. Oni su u uvjetima tržišne privrede osnovno mjerilo ekonomskih mogućnosti potrajnog gospodarenja. Oni su osnov za proučavanje uvjeta i mjera za ekonomski najpovoljnije ostvarivanje ciljeva koje društvo postavlja šumarstvu. Nema li ekonomskih pokazatelja koji pokazuju pozitivno privredno poslovanje na nivou predloženih šumsko gospodarskih područja može li se govoriti o uvažavanju uvjeta (citiranih na početku) pri predlaganju njihovih veličina. Treba li da »vjerujemo da predložena podjela Hrvatske u današnjim uvjetima pruža maksimum gospodarenja šumama«! Zar za ovakvu odluku nije nužno ponuditi više alternativa, obazloženih ekonomskim pokazateljima? A ako je »nemoguće dali određene fiksne pokazatelje« može li se govoriti o znanstveno utemeljenim šumsko gospodarskim područjima? A kada bi vjerovali da predložena gospodarska područja stvarno raspolažu »samoobnovljivim resursom« koji iz prihoda osigurava pokriće troškova gospodarenja šumama, zašto je onda potreban »egalizacioni fond na nivou Republike «, kojim bi se osiguravala sredstva za biološku reprodukciju. 486 |