DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1989 str. 91 <-- 91 --> PDF |
PRIMJEDBE I PRIJEDLOZI U VEZI SAVJETOVANJA O ŠUMSKO- GOSPODARSKIM PODRUČJIMA I ORGANIZACIJI ŠUMARSTVA, održanom u Zagrebu, 26. travnja 1989. 1. Na Savjetovanju sam smatrao da ne bi bilo prikladno javiti se za riječ i iznositi moja stajališta, pogotovu što su ta stajališta suprotna iznešenim prijedlozima glavnog referata prof, dr Šime Meštrovića , prof, dr Branislava Prpić a i prof, dr Slavka Matica . Savjetovanje je naime organizirano i shvaćeno da je u režiji Šumarskog fakulteta, iako su navedeni i drugi organizatori, a budući da nisam prisustvovao sjednici Vijeća Šumarskog odjela dan ranije, iznositi neslaganja s gledištima autora ne bi bilo s moje strane lojalno kao članu tog fakulteta, u prisustvu velikog broja šumarnika iz prakse, nečlanova Šumarskog fakulteta 2. Mišljenja sam da se ne smije olako investirati ugled Šumarskog fakulteta iznošenjem prijedloga organizacije šumarstva u Hrvatskoj, pogotovu ako se bajna koncepcija prijedloga temelji na pojmu i koncepciji šumsko-gospodarskih područja i to se na nekoliko mjesta u referatu čak zaodijeva pridjevima »znanstven«, što na žalost ne stoji i može ozbiljno štetiti ugledu Šumarskog fakulteta. Šumskogospodarsko područje onakvo kakva su osnivana početkom šezdesetih godina i kakva se uz manje korekcije predlažu referatom, nemaju dakako nikakve veze s bilo kakvim znanstvenim saznanjima, kako iz područja biotehničkih znanosti, tako i sa stajališta znanstvene organizacije upravljanja i poslovanja u šumarstvu, a pogotovu ne sa znanstvenim dostignućima iz područja makro-i mikroekonomike. Šumsko-gospodarska područja osnovana šezdesetih godina samo su stvarni korak ka podjeli interesa teritorijalno-političkih jedinica, procesa koji je bio započeo skoro desetljeće prije. To je ujedno prijelaz iz centralno-planske privrede na dogovornu ekonomiju, pa je valjalo podijeliti »lena« i to je učinjeno.. Sve se temelji na krivim i dogmatskim tumačenjima i beskrajnim rasprama klasika marksizma oko rente, njenog nastajanja i dakako raspodjele. Šumskogospodarsko područje u pravom smislu, znanstvenom ako hoćemo, jest područje na kojem se može uz najniži utrošak resursa osigurati optimalno upravljanje šumama, uzgajanje, njegovanje i zaštićivanje šuma, te iskorišćivanjc šuma. Iz glavnog referata na žalost provijava ta sitara koncepcija, zaodjevena, kako rekoh, pridjevima »znanstven« što na žalost ne može koristiti ugledu Šumarskog fakulteta. Smatram, kao što sam smatrao i što ću smatrati, da ako se Šumarski fakultet primio posla da pripomogne nalaženju optimalnog modela gospodarenja šumama (tj. podizanja, uzgajanja, zaštite, iskorišćivanja i upravljanja — ukljućiv čuvanja šuma), tada nema mjesta kompromisnim rješenjima, već valja iznijeti o gospodarenju šumama ono što je optimalno i znanstveno utemeljeno. |