DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1989 str. 86 <-- 86 --> PDF |
AKTUALNO PRIVREDNA REFORMA U ŠUMSKOJ PROIZVODNJI* Naše društvo ulazi u reformu u kojoj centralno mjesto zauzima korjenita promjena privrednog sistema povratkom na tržišnu privredu uz slobodno djelovanje ekonomskih zakona. Čovječanstvo se još uvijek nalazi u svijetu robne proizvodnje i ona je neizbježna. Proteklih se 40-tak godina zaboravilo da je »historia magistra vitae«, i da je razliku između ekonomskih zakona i administrativnih, voluntarisitičkih zakona još prije više od 150 godina ekonomist Jea n Baptis t Sa y (1767—1832) ovako formulirao: »Ekonomski zakoni vladaju zakonodavcem i vladarom, i nikad se ne mogu nekažnjeno prekoračiti. Pozitivni zakonski propisi, tzv. administratiivni propisi odnose se prema ekonomskim zakonima kao paučina prema željeznoj traverzi.« Taj je ekonomist več tada upozoravao na granice djelovanja državne uprave koje prestaju ondje gdje počinju ekonomski zakoni. Do sada je, naravno, i u šumskoj proizvodnji primijenjeno administrativno reguliranje privrednih odnosa unutar i između privrednih subjekata. Na tom su području uz republičke organe jak utjecaj imale i općinske strukture često potpomognute stručnim kadrovima. Izvor tih općinskih utjecaja je i u općedruštvenom vlasništvu šuma; njih općine smatraju svojim bogatstvom često utječući na tržište šumskih sirovina (cijene i plaisman) u korist »svoje« drvoprerađivačke industrije. Republički organi, u nastojanju da spriječe usitnjavanje upravljanja šumama na pojedine općine, formirali su šumsko privredna područja razbivši jedan cjelovit društveni šumski fond na mozaik od većeg broja »šumoposjednika«. Drugim su, opet, propisima utjecali na raspodjelu viška vrijednosti u šumskoj proizvodnji bez obzira na tržišne zakone raspodjele. U tržišnoj, naime, ekonomiji, u kojoj se na tržištu formiraju cijene roba, kapitala i radne snage, vladaju i neki drugi ekonomski zakoni a ne samo zakon o »slobodnom « formiranju cijene roba. No o tim drugim ekonomskim zakonima se u sadašnjem vremenskom razdoblju ne vodi mnogo računa ni u masovnim medijskim sredstvima javnog informiranja a ni u javnim izlaganjima odgovornih privrednih rukovodilaca, možda i stoga što su ti drugi zakoni ionako nužna posljedica tržišne ekonomije. Budući da se tržišna ekonomija treba primijeniti i u šumskoj proizvodnji nalazim da upozorim na neke od tih zakona. Tu slobodu si dozvoljavam, jer sam istraživao ispoljavanje tih zakona u šumskoj proizvodnji i objavio to istraživanje u Zborniku radova Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, knjiga IV, 1958. g. (Zakon vrijednosti u šumarstvu). Neke dedukcije iz tog istraživanja objavio sam u Šumarskom listu: Političko ekonomska suština Barthin e formule, br. 11—12 1971.; Šuma-ekonomski fenomen, br. 1—2 1972; Stvaranje i raspodjela viška vrijednosti u šumskoj proizvodnji, br. 3—4 1972. Ta su istraživanja bila temelj mojih predavanja na Ekonomskim fakultetima u Zagrebu i Osijeku, a jednako tako i političko ekonomska osnovica mojeg udžbenika »Ekonomika šumske privrede« (Osijek 1977.). Tu u obzir dolaze Zakon vrijednosti, * Po jedan primjerak poslan je Republičkom Komitetu za poljoprivredu i šumarstvo, Poslovnoj zajednici »Exportdrvo« j SIZ-u šumarstva Hrvatske. 476 |