DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1989 str. 79 <-- 79 --> PDF |
30.000m3 trupaca, a u srednje velikim pilanama za preradu četinjača godišnje se preradi preko 60.000 m:i trupaca. Najkvalitetniji dio debla raznih vrsta drva (naročito hrastovog, jasenovog i bukovog) završava u proizvodnji plemenitog furnira i proizvodnji furnirskih i stolarskih ploča. U ovim proizvodnjama iskorištenje sirovine kreče se u širokim granicama, a što je ovisno o kvaliteti i promjera trupaca. TREND RAZVOJA MEHANIČKE PRERADE Danas se na području SR Hrvatske proizvodi cea 1,7 do 1,9 miliona m3 pilanskih trupaca svih vrsta, a ukupno instalirani kapaciteti iznose preko 2,2 miliona m3 trupaca godišnje. Analize i studije ukazuju da se prosječno iskorištenje pilanskih kapaciteta nalazi ispod 70% s radom u dvije smjene. Dio pilanskih kapaciteta osigurava sirovinu za rad u dvije smjene na užem alimentacijskom području, a drugi dio se snalazi na širem području SRH. Proizvodnja trupaca za izradu furnira i furnirskih ploča kreće se oko 280 tisuća m3 godišnje i trebalo bi biti dovoljno za podmirivanje instaliranih kapaciteta u SR Hrvatskoj. Problem snabdjevanja trupcima nije pitanje stvarnog manjka kvalitetnih trupaca, već više pitanje raznih odnosa i uključujući i zatvaranje u lokalne granice šumarstva i prerade drva, kao i nezainteresiranost ovih proizvodnja za preradu trupaca i od drugih vrsta drva. Proizvodnja ploča iz usitnjenog drva u SR Hrvatskoj ustalila se na cea 120.000 m:i godišnje, a za koju proizvodnju je potrebno cea 180.000 ni3 drvne sirovine. S obzirom da se godišnje proizvodi cea 1 milion i 500 tisuća m3 ovog drveta, ne bi trebalo biti problema ni u osiguranju novih kapaciteta s potrebnim količinama drveta, uvažavajući potrebe proizvodnje celuloze i domaćinstva za ogrijev. Razvoj pilanske industrije ovisan je prije svega o mogućnostima opskrbe pilana sirovinom, pilanskom oblovinom. Tehnološke promjene i razvoj idu za tim, da se pilane osposobe za uspješnu preradu do sada manje iskorištavanih vrsta drva te da se efikasno prerađuje tanka i nisko kvalitetna oblovina i to organiziranjem za tu svrhu specijaliziranih tehnoloških linija. Uzimajući u obzir sadašnji stupanj razvijenosti finalne prerade drva i njen daljnji razvoj, i kod nas i u svijetu, u budućnosti neće biti dovoljno pilanskih proizvoda izrađenih od standardnih krupnih trupaca za snabdjevanje finalne industrije. Prema tome, za pilane bit će u budućnosti, još više nego do sada, značajno da svoju tehnologiju podese za uspješnu preradu i trupaca lošije kvalitete i tanke oblovine. Brz rast cijena drvne sirovine uz stalan pad kvalitete i promjera drvnih sortimenata iziskuje nove napore za racionalnom upotrebom drvne mase i pronalaženjem ekonomičnih metoda prerade onih vrsta drva za koje nije bilo interesa za preradu. Daljnji razvoj pilanske prerade u doglednoj budućnosti ograničen je prije svega mogućnošću opskrbe pilana sirovinom. Bez obzira na napore oko proizvodnje veće količine sirovine za drvnu industriju, ne može se očekivati značajnije povećanje opskrbe pilanskom sirovinom iz domaćih izvora, a niti iz uvoza. S toga pilanarstvo mora prije svega usmje 469 |