DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1989 str. 77 <-- 77 --> PDF |
Proizvodja ploča iverica, kod nas, započela je oko 1959. godine izgradnjom 17 istih tvornica. Ove tvornice imale su male kapacitete, tehnološki i koncepcijski bile su zastarjele već u razdoblju projektiranja i izgradnje. Instalirani kapaciteti ovih tvornica iznosili su godišnje 160.000 m3, a koji nisu u proizvodnji dostignuti. Proizvodnja ploča je bila u vrlo niskoj kvaliteti, koja nije mogla zadovoljiti suvremenu finalnu industriju drva. Od 1970. godine započela je izgradnja novih pogona za proizvodnju ploča iverica, koje dostižu maksimalnu proizvodnju u 1980. godini od 811.000 m:i ploča iverice, a potom bilježi lagan pad prosječno 2,7% godišnje, tako da se sadašnja proizvodnja ploča iverace ustalila na cea 720—735.000 m:l godišnje. Proizvodnja vlaknatica i MDF ploča u Jugoslaviji se već duže vrijeme zadržava na određenom nivou, s tim da u SR Hrvatskoj nema ni jedan izgrađeni kapacitet ove proizvodnje. Određene prednosti MDF ploče imaju kod rubne obrade i površinskih aplikacija. Djelomično zalaze u neka područja primjene ploča iverica, ali im je glavna primjena u nastojanju da zamjene pojedina područja masivnog drva. Konkurencija pločama iverica još nije oštra zbog viših troškova i cijena MDF ploča. Poboljšanja i ujednačavanja kvalitete ovih ploča (homogenost, čvrstoća ivica, jednakost površine i dr.), koja su učinjena u zadnjim godinama dovelo je do proširenja područja primjene, što je pridonjelo određenoj racionalizaciji u industriji namještaja. Prerada stabala u trupce, prerada trupaca u piljenice, furnir i furnirske ploče te njihova daljnja prerada i korištenje u izradi finalnog proizvoda je složen, ali u osnovi jedinstven tehnološki proces. To znači da se već prilikom izrade trupaca (a mogli bismo ići i još unaprijed, čak i do uzgoja stabla) vodi, ili bi se bar trebalo voditi, briga o krajnjem, polufinalnom i finalnom, proizvodu koji će se iz drva izraditi. Obzirom na neke specifičnosti tog složenog tehnološkog (i ne samo tehnološkog) procesa »stablo-finalni proizvod«, pojedini djelovi tog procesa organizirani su u posebne organizacione — tehnološke cjeline, poput eksploatacije šuma, pilanske prerade, furnirske proizvodnje i dr., i finalne prerade drva. Iako su oni takovi, da su posebno zaokruženi, proizvodni procesi u većoj ili manjoj mjeri međusobno zavisni i na razne načine utječu jedni na druge. Mehanička prerada drva omogućuje razmatranje kompleksnog iskorištenja drva, a koje se može razmatrati kao pitanje što boljeg i racionalnijeg iskorištenja cijelog stabla, posebno debla, prilikom prikrajanja u trupce (pilanske, furnirske i dr.) te u oblovinu za celulozu, ploče od usitnjenog drva i si., ili kao pitanje optimalnog i kompleksnog iskorištenja već izrađenih trupaca u samoj pilanskoj, furnirskoj i dr. tehnologiji. Kompleksno iskorištenje najbolje ilustrira primjer, gdje grubi pokazatelji za srednjc-evropske prilike pokazuju, da od cijelog stabla, i to u povoljnim uvjetima na pilanske trupce otpada 35"(1, na piljenice 23%, a na gotove proizvode samo 18%. Iskorištenje drva u proizvodnji iverica, vlaknatica i MDF ploča iznosi cea 80",,. Uz visoki postotak iskorištenja drva u proizvodnji ploča iverica, treba spomenuti da se za proizvodnju tih ploča koristi prostorno drvo u cea 80" o i ostaci iz mehaničke prerade drva u cea 20%. |