DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1989 str. 75 <-- 75 --> PDF |
— 685 tisuća m3 trupaca za furnir i ljuštenje u 1987. god., a u 1988. godini 724 tisuća m3, — 6 miliona i 89 tisuća m:! drva za celulozu i ogrijev u 1987. godini a u 1988. godini 6 miliona i 344 tisuće m3. Značaj područja mehaničke prerade drva u Jugoslaviji nije ništa manji ni za SR Hrvatsku, što najbolje mogu podkrijepiti slijedeći podaci: — proizvodnja piljene građe četinjača u 1987. godini iznosila je 293.652 m3, a u 1988. godini 218.408 m3, — proizvodnja piljene građe listača u 1987. godini iznosila je 830.182 m:!, a u 1988. godini iznosila je 876.608 m3, — proizvodnja svih vrsta furnira u 1987. godini iznosila je 48.805 m3, a u 1988. godini 45.821 m3, — proizvodnja svih vrsta ploča (furnirskih, stolarskih i ploča iverica) u 1987. godini iznosila je 120.000 m:i, a u 1988. godini 116.000 m:i. Šumarstvo SR Hrvatske u 1987. godini proizvelo je pilanskih (rupaca svih vrsta: 1 milion 833 tisuće i 583 m3, a u 1988. godini l milion 946 tisuće i 18 m3. U 1987. godini proizvedeno je 294.554 m3 trupaca za turnir i ljuštenje, a u 1988. godini 286.086 m3. Šumarstvo je u 1987. godini proizvelo 1 milion 623 tisuće i 264 m3 drva za celulozu i ogrijev, a u 1988. godini 1 milion 680 tisuća i 439 m3. OSNOVNE TEHNICKO-TEHNOLOŠKE KARAKTERISTIKE MEHANIČKE PRERADE Značajan preokret u razvoju tehnike i tehnologije za preradu drva nastao je iza 1945. godine, kada je taj razvoj prestao biti rezultat industrijskih pokušaja, uspjeha i lutanja. Današnje stanje i razvoj prerade drva pokazuje, da je taj daljnji razvoj baziran i uvjetovan znanstveno-istraživačkim, laboratorijskim i drugim formama istraživanja. Na razvoj mehaničke prerade drva, kod nas, od drugog svjetskog rata djelovalo je više činilaca, koji su uvjetovali, kod ove prerade, nekoliko razdoblja razvoja. U godinama poslije rata glavni primarni stroj u našim pilanama bile su jarmače. Ovo razdoblje piianske prerade drva karakterizira proizvodnja za nepoznato tržište i nepoznat gotov proizvod. U ovom razdoblju, pilane su bile posebno zainteresirane za proizvodnju što veće količine piljenica iz trupaca. Sve veća potražnja za kvalitetnim piljenicama (naročito kod hrastovine i bukovine) za potrebe finalne prerade drva uz istovremeni pad kvalitete pilanskih trupaca, doprinijelo je uvođenje tračnih pila trupčara prvenstveno kod prerade hrastovih i bukovih trupaca. Individualno piljenje, posebno hrastovih pilanskih trupaca sa tračnom pilom liupčarom dovelo je do značajnog povećanja izrade kvalitetnih piljenica. |