DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1989 str. 73 <-- 73 --> PDF |
IZLAGANJA NA ZNANSTVENIM 1 STRUČNIM SKUPOVIMA — CONFERENCE PAPERS UDK 674.06:630*5/6 Sum. list CXIII (1989) 459 PROBLEMATIKA RAZVOJA MEHANIČKE PRERADE DRVA* Tomislav PRKA** SAŽETAK: V prvom dijelu izlaganja objašnjavaju se osnovni pojmovi — termini (koji se u literaturi i praksi različito tumače) i njihovo značenje. O tehničko-tehnološkim karakteristikama meh. prerade drva i dosadašnjem razvoju djelatnosti — proizvodnji piljenica, furnira, furnirskih i stolarskih ploča i iz usitnjenog drva i ostalih proizvoda mehaničke prerade drva, govori se u drugom dijelu referata. O mogućnostima i trendu razvoja mehaničke prerade po osnovnim djelatnostima izlaže se u trećem djelu referata s naglašenom primjenom računara i dr. suvremenih sredstava za upravljanje tehnologijom i proizvodnjomuopće. UVOD Drvnotehnološka struka, u novije vrijeme, pod pojmom primarne prerade drva podrazumijeva raspiijivanje trupaca na primarnim strojevima u pilani. Uobičajen, tradicionalan, pojam pilanske prerade drva zamjenjen je sa pojmom tehnologija masivnog drva, što pilanskoj preradi drva daje šire tehnološko značenje od proizvodnje klasičnih piljenica. Tehnologija masivnog drva podrazumijeva i niz tzv. viših faza obrade, kao što su npr. izrada piljenih elemenata za finalnu industriju, hidrotermičku obradu, dužinsko i širinsko spajanje elemenata i si., a što sve skupa sačinjava suvremenu pilansku preradu drva. U tehnologiji masivnog drva primarna prerada je prva faza i podrazumijeva raspiijivanje trupaca u primarne piljenice, koje su namjenjene za nepoznatog kupca ili za daljnju preradu u piljene elemente. Pojašnjenje pojma primarne prerade drva nužno je i radi toga, što se često u svakodnevnoj praksi zamjenjuje sa pojmom mehanička prerada drva. Često se, u praksi, u području primarne prerade drva svrstavaju sve one prerade drva, kod kojih je drvna sirovina predmet obrade i to sirovine proizvedene u šumi. Ovako podrazumijevanje primarne prerade drva, odgovara stručnoj i znanstvenoj podjeli prerade drva, koja je poznata kao područje mehaničke prerade drva. Osnovna obilježja mehaničke prerade drva je u tome da drvo preradom mjenja svoj oblik i dimenzije, a anatomska i kemijska građa ostaje nepromijenjena. Mehanička prerada drva je vrlo rašireno područje tehnoloških procesa prerade drva. Područje mehaničke prerade drva dijeli se prema predmetu * Referat na 94. Skupštini Saveza društava inženjera i tehničara šumarstva i divne industrije Hrvatske, održanoj 26. lipnja 1989. g. u Delnicama ** Dr. Tomislav Prka, dipl. inž., Dl »ČESMA« Bjelovar |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1989 str. 74 <-- 74 --> PDF |
prerade na: mehanička prerada trupaca i na mehaničku preradu piljenog, rezanog i ljuštenog drva. Prema cilju prerade, mehanička prerada drva dijeli se na: — proizvodnju piljenog drva, — proizvodnju furnira i vezanog drva, — finalnu preradu drva i — ostala područja mehaničke prerade drva. Uvažavajući pojam i područje mehaničke prerade drva, pod ovim područjem, podrazumijevat ćemo u ovom razmatranju proizvodnje koje kao predmet prerade imaju drvnu sirovinu proizvodnje u šumi. Ovako postavljeno područje mehaničke prerade drva, sačinjavale bi prerade kao što su: — pilanska prerada, — proizvodnja rezanog i ljuštenog furnira, — proizvodnja stolarskih i furnirskih ploča i — proizvodnja ploča iz usitnjenog drva. Područje mehaničke prerade drva, a koje je definirano na spomenuti način, obuhvatilo bi pilansku preradu drva i polufinalnu preradu drva, koja je podjela vrlo česta u našoj drvnotehnološkoj praksi. Vrlo česta zamjena u praksi pojma mehaničke prerade drva, sa pojmom primarne prerade drva nije održiva iz nekoliko razloga, kao što su: pod primarnom preradom drva i u nauci i struci se podrazumijeva raspiljivanje trupaca, pojam primarne prerade drva je nastao od primarnog raspiljivanja i iz čega je izveden pojam primarne prerade drva i si. Postavljena na ovakav način mehanička prerada drva ima veliko značenje u privredi Jugoslavije. Ovo najbolje ilustriraju slijedeći podaci: — proizvodnja piljene građe četinjača u 1987, godini iznosila je 2 miliona i 381 tisuću m;!, a u 1988. godini 2 miliona i 290 tisuća m3, — proizvodnja piljene građe listača u 1987. godini iznosila je 2 miliona i 206 tisuća m:i, a u 1988. godini 2 miliona i 287 tisuća m3, — proizvodnja svih vrsta furnira u 1987. godini iznosila je 242.137 m:!, a u 1988. godini 236.327 m3, — proizvodnja šperploča u 1987. godini iznosila je 93.501 m:!, a u 1988. godini 90.491m3, — proizvodnja panel ploča u 1987. godini iznosila je 42.113 m3, a u 1988. godini 47.076 m3, -- proizvodnja lesonit ploča u 1987. godini iznosila je 32 miliona i 215 tisuća m2, a u 1988. godini 34 miliona i 553 tisuća m-, — proizvodnja ploča iverice iznosila je u 1987. godini 718.490 m:!, a u 1988. godini 736.900 m3. Šumarstvo Jugoslavije je u istom razdoblju prodalo (prcdpostavlja se i proizvelo) slijedeće drvene sortimente: — 7 miliona i 698 tisuća m3 pilanskih trupaca svih vrsta drva u 1987. godini, a u 1988. godini 7 miliona 682 tisuća m3, |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1989 str. 75 <-- 75 --> PDF |
— 685 tisuća m3 trupaca za furnir i ljuštenje u 1987. god., a u 1988. godini 724 tisuća m3, — 6 miliona i 89 tisuća m:! drva za celulozu i ogrijev u 1987. godini a u 1988. godini 6 miliona i 344 tisuće m3. Značaj područja mehaničke prerade drva u Jugoslaviji nije ništa manji ni za SR Hrvatsku, što najbolje mogu podkrijepiti slijedeći podaci: — proizvodnja piljene građe četinjača u 1987. godini iznosila je 293.652 m3, a u 1988. godini 218.408 m3, — proizvodnja piljene građe listača u 1987. godini iznosila je 830.182 m:!, a u 1988. godini iznosila je 876.608 m3, — proizvodnja svih vrsta furnira u 1987. godini iznosila je 48.805 m3, a u 1988. godini 45.821 m3, — proizvodnja svih vrsta ploča (furnirskih, stolarskih i ploča iverica) u 1987. godini iznosila je 120.000 m:i, a u 1988. godini 116.000 m:i. Šumarstvo SR Hrvatske u 1987. godini proizvelo je pilanskih (rupaca svih vrsta: 1 milion 833 tisuće i 583 m3, a u 1988. godini l milion 946 tisuće i 18 m3. U 1987. godini proizvedeno je 294.554 m3 trupaca za turnir i ljuštenje, a u 1988. godini 286.086 m3. Šumarstvo je u 1987. godini proizvelo 1 milion 623 tisuće i 264 m3 drva za celulozu i ogrijev, a u 1988. godini 1 milion 680 tisuća i 439 m3. OSNOVNE TEHNICKO-TEHNOLOŠKE KARAKTERISTIKE MEHANIČKE PRERADE Značajan preokret u razvoju tehnike i tehnologije za preradu drva nastao je iza 1945. godine, kada je taj razvoj prestao biti rezultat industrijskih pokušaja, uspjeha i lutanja. Današnje stanje i razvoj prerade drva pokazuje, da je taj daljnji razvoj baziran i uvjetovan znanstveno-istraživačkim, laboratorijskim i drugim formama istraživanja. Na razvoj mehaničke prerade drva, kod nas, od drugog svjetskog rata djelovalo je više činilaca, koji su uvjetovali, kod ove prerade, nekoliko razdoblja razvoja. U godinama poslije rata glavni primarni stroj u našim pilanama bile su jarmače. Ovo razdoblje piianske prerade drva karakterizira proizvodnja za nepoznato tržište i nepoznat gotov proizvod. U ovom razdoblju, pilane su bile posebno zainteresirane za proizvodnju što veće količine piljenica iz trupaca. Sve veća potražnja za kvalitetnim piljenicama (naročito kod hrastovine i bukovine) za potrebe finalne prerade drva uz istovremeni pad kvalitete pilanskih trupaca, doprinijelo je uvođenje tračnih pila trupčara prvenstveno kod prerade hrastovih i bukovih trupaca. Individualno piljenje, posebno hrastovih pilanskih trupaca sa tračnom pilom liupčarom dovelo je do značajnog povećanja izrade kvalitetnih piljenica. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1989 str. 76 <-- 76 --> PDF |
Značajan razvoj furnirske prerade drva, pred pelnajstak i više godina, dovelo je do još većeg osiromašenja pilanske prerade u kvalitetnim trupcima i trupaca većih promjera. Tržište pilanskih proizvoda i dalje je potraživalo kvalitetne proizvode, a što se je još više zaoštravalo sa daljnjim razvojem tinalne prerade drva. Uz ostalo i ovo je pridonijelo, da se pilanska prerada unaprijedi u smislu veće finalizacije u samoj pilanskoj preradi. Ovo je dovelo do razvoja namjenske pilanske tehnologije, koja izrađuje specificirane proizvode za poznate finalne proizvode. Ozbiljnija i masovnija proizvodnja furnira, furnirskih i stolarskih ploča započinje kod nas prije 60-tih godina. Furnirske ploče i furnirski otpresci čine danas u svijetu značajne prerade od drva, što se također odnosi na Jugoslaviju. Nažalost, ova konstatacija ne vrijedi za SR Hrvatsku, jer je proizvodnja furnirskih ploča u SR Hrvatskoj sudjelovala sa cea 8% od jugoslovenske proizvodnje, što s obzirom na potrebe te mogućnosti i raspoloživu sirovinu nije zadovoljavajuće. Poznato je da se furnirske ploče i furnirski otpresci proizvode od konstruktivnih furnira dobivenih tehnikom ljuštenja. Za slojevite proizvode mogu se koristiti razne vrste drva i njihove kombinacije u jednoj konstrukciji te razne vrste ljepila. U našim proizvodnjama furnirske ploče izrađuju se od bukovine s manjim količinama od topo- Iovog drva, što također na jedan način smanjuje mogućnost povećanja proizvodnje furnirskih ploča. Također za proizvodnju plemenitog furnira mogu se koristiti mnoge vrste drva. U Jugoslaviji uz poznate vrste listača prerađuju se i određene vrste četinjača u plemeniti furnir. U SR Hrvatskoj proizvodnja plemenitog furnira je bazirana na hrastovom drvu, a furnir se proizvodi i od jasenovog i bukovog drva te simbolično i od drugih tvrdih listača i od pojedinih voćkarica. Proizvodnja ploča iz usitnjenog drva predstavlja realizaciju ideje o integralnom korištenju drvne sirovine. Ova ideja stara je i dobro poznata no njena realizacija je relativno novijeg vremena. Osnovni motiv koji pokreće proizvodnju ploča iz usitnjenog drva je: — veliko iskorištenje drva, — korištenje manje vrijednih drvnih sortimenala, — korištenje raznih nusproizvoda iz mehaničke prerade drva, — korištenje ostalih lignoceluloznih tvari, — u određenim primjenama uspješna zamjena za furnirske i stolarske ploče, koje se proizvode iz vrijednijih drvnih sortimenata. U svijetu se danas proizvodi godišnje oko 57 miliona m:l ploča iz usitnjenog drva, u čemu proizvodnja ploča iverica sudjeluje sa cea 70" u, vlak natice po mokrom postupku sa 26" „ i vlaknatice po suhom postupku tzv. MDF ploče sa 4%. U ovoj količini Evropa učestvuje sa cea 40%. Danas se u Evropi proizvodi cea 80% iverica, vlaknatica i MDF ploča cea 10% i furnirskih i stolarskih ploča cea 10%. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1989 str. 77 <-- 77 --> PDF |
Proizvodja ploča iverica, kod nas, započela je oko 1959. godine izgradnjom 17 istih tvornica. Ove tvornice imale su male kapacitete, tehnološki i koncepcijski bile su zastarjele već u razdoblju projektiranja i izgradnje. Instalirani kapaciteti ovih tvornica iznosili su godišnje 160.000 m3, a koji nisu u proizvodnji dostignuti. Proizvodnja ploča je bila u vrlo niskoj kvaliteti, koja nije mogla zadovoljiti suvremenu finalnu industriju drva. Od 1970. godine započela je izgradnja novih pogona za proizvodnju ploča iverica, koje dostižu maksimalnu proizvodnju u 1980. godini od 811.000 m:i ploča iverice, a potom bilježi lagan pad prosječno 2,7% godišnje, tako da se sadašnja proizvodnja ploča iverace ustalila na cea 720—735.000 m:l godišnje. Proizvodnja vlaknatica i MDF ploča u Jugoslaviji se već duže vrijeme zadržava na određenom nivou, s tim da u SR Hrvatskoj nema ni jedan izgrađeni kapacitet ove proizvodnje. Određene prednosti MDF ploče imaju kod rubne obrade i površinskih aplikacija. Djelomično zalaze u neka područja primjene ploča iverica, ali im je glavna primjena u nastojanju da zamjene pojedina područja masivnog drva. Konkurencija pločama iverica još nije oštra zbog viših troškova i cijena MDF ploča. Poboljšanja i ujednačavanja kvalitete ovih ploča (homogenost, čvrstoća ivica, jednakost površine i dr.), koja su učinjena u zadnjim godinama dovelo je do proširenja područja primjene, što je pridonjelo određenoj racionalizaciji u industriji namještaja. Prerada stabala u trupce, prerada trupaca u piljenice, furnir i furnirske ploče te njihova daljnja prerada i korištenje u izradi finalnog proizvoda je složen, ali u osnovi jedinstven tehnološki proces. To znači da se već prilikom izrade trupaca (a mogli bismo ići i još unaprijed, čak i do uzgoja stabla) vodi, ili bi se bar trebalo voditi, briga o krajnjem, polufinalnom i finalnom, proizvodu koji će se iz drva izraditi. Obzirom na neke specifičnosti tog složenog tehnološkog (i ne samo tehnološkog) procesa »stablo-finalni proizvod«, pojedini djelovi tog procesa organizirani su u posebne organizacione — tehnološke cjeline, poput eksploatacije šuma, pilanske prerade, furnirske proizvodnje i dr., i finalne prerade drva. Iako su oni takovi, da su posebno zaokruženi, proizvodni procesi u većoj ili manjoj mjeri međusobno zavisni i na razne načine utječu jedni na druge. Mehanička prerada drva omogućuje razmatranje kompleksnog iskorištenja drva, a koje se može razmatrati kao pitanje što boljeg i racionalnijeg iskorištenja cijelog stabla, posebno debla, prilikom prikrajanja u trupce (pilanske, furnirske i dr.) te u oblovinu za celulozu, ploče od usitnjenog drva i si., ili kao pitanje optimalnog i kompleksnog iskorištenja već izrađenih trupaca u samoj pilanskoj, furnirskoj i dr. tehnologiji. Kompleksno iskorištenje najbolje ilustrira primjer, gdje grubi pokazatelji za srednjc-evropske prilike pokazuju, da od cijelog stabla, i to u povoljnim uvjetima na pilanske trupce otpada 35"(1, na piljenice 23%, a na gotove proizvode samo 18%. Iskorištenje drva u proizvodnji iverica, vlaknatica i MDF ploča iznosi cea 80",,. Uz visoki postotak iskorištenja drva u proizvodnji ploča iverica, treba spomenuti da se za proizvodnju tih ploča koristi prostorno drvo u cea 80" o i ostaci iz mehaničke prerade drva u cea 20%. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1989 str. 78 <-- 78 --> PDF |
Nedostatak sirovine za proizvodnju piljene građe .furnira i šperploče uvjetuje sve veće angažiranje na pronalaženju načina za povećanje iskorištenja sirovine. Problematika racionalnog korištenja sirovine u mehaničkoj preradi drva, ogleda se u vidu njenog boljeg iskorištenja kako u gotov proizvod mehaničke prerade, tako i u ostale produkte industrijskog drva uz istovremeno dobivanje veće kvalitete proizvoda, primjenom suvremene tehnologije. Već je relativno dugo poznato, da se odgovarajućim programiranjem krojenja debla u trupce za mehaničku preradu drva, može postići znatno bolje kvantitativno i kvalitativno iskorištenje debla. Adekvatnim prikraćivanjem debla u trupce za pilanarstvo, proizvodnju furnira i ploča, mogu se postići značajna povećanja vrijednosti gotovih proizvoda kao i povećati kvantitativno iskorištenje trupaca kod prerade u piljenu građu i polufinalne proizvode. Moguće je postići još i povoljnije rezultate, ako se krojenje i prikraćivanje debla vrši u samoj drvnoj industriji, a koja uz pilansku preradu drva ima i jednu ili više polufinalnih proizvoda i to u trupce po kvaliteti i dimenzijama kako najbolje odgovara za pojedinu mehaničku preradu drva. Razvoj ideje kompleksnog iskorištenja pilanskih trupaca, dovelo je do primjene tehnike i tehnologije prerade trupaca iveranjem. Iveranje trupaca pojednostavljuje proizvodnju, daje vrlo visoku produktivnost i povećava kompleksno iskorištenje, ali na štetu iskorištenja u vidu piljenica. Općenito se smatra, da ovako uvjetno nazvane pilane, mogu doći kod prerade tankih trupaca lošije kvalitete. Drvo za proizvodnju ploča od usitnjenog drva predstavlja poseban sortiment. Drvo može biti izrađeno kao prostorno drvo u obliku cjepanica i oblica, te nadalje kao oblovina. Kao sirovina dolaze u obzir ostaci od mehaničke prerade drva i šumski ostaci, a koji mogu biti izrađeni u obliku sječkc. U našoj mehaničkoj preradi drva, kao i šumama postoje još velike rezerve u tzv. ostacima, koji prerađeni u oblik sječkc mogu osigurati nove kapacitete u proizvodnji ploča iz usitnjenog drva. Kod izrade drva za ploče od usitnjenog drva sve više se primjenjuje izrada višemetarskog drva, što smanjuje troškove kod sječe, izrade i transporta. Ovako izrađeno drvo, kod pojedinih vrsta drva, povećava se sklonost propadanja kod dužeg stajanja, a ni utvrđeni način mjerenja odnosno utvrđivanja količine nije zadovoljavajući. Osnovna sirovina u preradi drva su trupci čiju kvalitetu i dimenzije u pravilu određuje standard. Kao pilanska sirovina još se pojavljuje tanka oblovina, ispod standardne kvalitete i tehnička oblica i cjepanica. Pilane se mogu podijeliti prema svojim specifičnim osobinama. Obično se naglašava važnost podjele prema vrsti drva koje se prerađuje, prema kapacitetu, prema vrstama primarnih strojeva te prema osobinama i namjeni pilanskih proizvoda. S obzirom na vrstu drva koje se prerađuje, obično se govori o pilanama za preradu četinjača, pilanama za preradu listača, mješovitim pilanama te o pilanama za preradu egzota. Prema kapacitetu prerade, pilane se mogu podjeliti na veće, srednje i manje. Ta je podjela različita u raznim djelovima svjeta, pa se lako LI Jugoslaviji u srednje velikim pilanama za preradu listača godišnje preradi oko |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1989 str. 79 <-- 79 --> PDF |
30.000m3 trupaca, a u srednje velikim pilanama za preradu četinjača godišnje se preradi preko 60.000 m:i trupaca. Najkvalitetniji dio debla raznih vrsta drva (naročito hrastovog, jasenovog i bukovog) završava u proizvodnji plemenitog furnira i proizvodnji furnirskih i stolarskih ploča. U ovim proizvodnjama iskorištenje sirovine kreče se u širokim granicama, a što je ovisno o kvaliteti i promjera trupaca. TREND RAZVOJA MEHANIČKE PRERADE Danas se na području SR Hrvatske proizvodi cea 1,7 do 1,9 miliona m3 pilanskih trupaca svih vrsta, a ukupno instalirani kapaciteti iznose preko 2,2 miliona m3 trupaca godišnje. Analize i studije ukazuju da se prosječno iskorištenje pilanskih kapaciteta nalazi ispod 70% s radom u dvije smjene. Dio pilanskih kapaciteta osigurava sirovinu za rad u dvije smjene na užem alimentacijskom području, a drugi dio se snalazi na širem području SRH. Proizvodnja trupaca za izradu furnira i furnirskih ploča kreće se oko 280 tisuća m3 godišnje i trebalo bi biti dovoljno za podmirivanje instaliranih kapaciteta u SR Hrvatskoj. Problem snabdjevanja trupcima nije pitanje stvarnog manjka kvalitetnih trupaca, već više pitanje raznih odnosa i uključujući i zatvaranje u lokalne granice šumarstva i prerade drva, kao i nezainteresiranost ovih proizvodnja za preradu trupaca i od drugih vrsta drva. Proizvodnja ploča iz usitnjenog drva u SR Hrvatskoj ustalila se na cea 120.000 m:i godišnje, a za koju proizvodnju je potrebno cea 180.000 ni3 drvne sirovine. S obzirom da se godišnje proizvodi cea 1 milion i 500 tisuća m3 ovog drveta, ne bi trebalo biti problema ni u osiguranju novih kapaciteta s potrebnim količinama drveta, uvažavajući potrebe proizvodnje celuloze i domaćinstva za ogrijev. Razvoj pilanske industrije ovisan je prije svega o mogućnostima opskrbe pilana sirovinom, pilanskom oblovinom. Tehnološke promjene i razvoj idu za tim, da se pilane osposobe za uspješnu preradu do sada manje iskorištavanih vrsta drva te da se efikasno prerađuje tanka i nisko kvalitetna oblovina i to organiziranjem za tu svrhu specijaliziranih tehnoloških linija. Uzimajući u obzir sadašnji stupanj razvijenosti finalne prerade drva i njen daljnji razvoj, i kod nas i u svijetu, u budućnosti neće biti dovoljno pilanskih proizvoda izrađenih od standardnih krupnih trupaca za snabdjevanje finalne industrije. Prema tome, za pilane bit će u budućnosti, još više nego do sada, značajno da svoju tehnologiju podese za uspješnu preradu i trupaca lošije kvalitete i tanke oblovine. Brz rast cijena drvne sirovine uz stalan pad kvalitete i promjera drvnih sortimenata iziskuje nove napore za racionalnom upotrebom drvne mase i pronalaženjem ekonomičnih metoda prerade onih vrsta drva za koje nije bilo interesa za preradu. Daljnji razvoj pilanske prerade u doglednoj budućnosti ograničen je prije svega mogućnošću opskrbe pilana sirovinom. Bez obzira na napore oko proizvodnje veće količine sirovine za drvnu industriju, ne može se očekivati značajnije povećanje opskrbe pilanskom sirovinom iz domaćih izvora, a niti iz uvoza. S toga pilanarstvo mora prije svega usmje 469 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1989 str. 80 <-- 80 --> PDF |
liti na unapređenje vlastite organizacije rada i tehnologije i opremiti se suvremenom opremom. Značajan udio cijene sirovine u proizvodnim troškovima mehaničke prerade drva, iskorištenja sirovina imaju jedan od odlučujućih faktora na ciekt proizvodnje. Sadašnje tehničko-tehnološke i organizacijske mogućnosti u mehaničkoj preradi drva kod prerade ovakove sirovine ne ostvaruju zadovoljavajuću produktivnost rada, što sa iskorištenjem sirovine i narušenim uvjetima privređivanja, kao i niske društvene produktivnosti rada, dovodi ovu granu privrede u sve nepovoljniji položaj. Pod racionalnom preradom trupaca podrazumijeva se način raspirivanja, rezanja ili ljuštenja koja će dati najvažnije pokazatelje uspješnosti rada pilane, proizvodnje furnira i drugih prerada. Ti pokazatelji mogu biti tehnološki, ekonomski i drugi. U krajnjoj liniji svi se pokazatelji uspješne prerade mogu iskazati odgovarajućim ekonomskim pokazateljima. Tehnološki pokazatelji uspješne prerade trupaca u mehaničkoj preradi drva jesu: iskorištenje trupaca u obliku piljenica, u obliku rezanog i ljuštenog furnira, gotovog pilanskog i furnirskog proizvoda, kompleksnog iskorištenja trupaca, izvršenja proizvodnje prema specifikaciji i dr. Pokazatelji iskorištenja trupaca u obliku piljenice, furnira ili furnirske ploče izvanredno je važan za uspješnost mehaničke prerade drva, jer su piljenice, furnir i furnirske ploče proizvodi radi kojih se trupci prerađuju i jer je njihova vrijednost u mehaničkoj preradi najveća. Promatranje iskorištenja trupaca samo sa stajališta proizvodnje piljene građe, plemenitog furnira i furnirskih ploča, opravdano je kada svi ostaci pri preradi trupaca u ove gotove proizvode nemaju nikakvu vrijednost i kada se radi o nezanemarljivim količinama. Međutim, danas je u suvremenoj mehaničkoj preradi stanje takovo, da najčešće svi oblici ostatka mehaničke prerade imaju veću ili manju vrijednost pa se o tom ostatku govori kao o nusproizvodu (npr. sjecka dobivena iz krupnih ostataka) u mehaničkoj preradi drva. Zbog toga je kompleksno iskorištenje trupaca (tj. iskorištenje u obliku gotovog proizvoda i odgovarajućih nusproizvoda) potpuniji pokazatelj racionalne prerade trupaca. U našoj mehaničkoj preradi drva pojavljuju se velike količine tzv. nusproizvoda, koji se još uvijek ne koriste racionalno te iz tog razloga ne možemo govoriti o potpunoj racionalnoj preradi trupaca. Jedan dio ovih ostataka koristi se za proizvodnju tehnološke energije, jedan dio u obliku sječke, piljevine i dr., u proizvodnji ploča od usitnjenog drva, u proizvodnji celuloze i briketa. Imajući u vidu velike količine kore od sirovine koja se prerađuje u mehaničkoj preradi drva, te raznih ostataka u šumi kod sjeće i izrade drvnih sortimenata, upotreba ovih ostataka nije ni manjim dijelom razriješena u smislu racionalizacije drvne mase. Uz to, ovakova kakva je predstavlja i određeni problem ekologije i zaštite čovjekove okoline. Proizvodi mehaničke prerade drva bili su, a takvi su i danas, uglavnom poludovršeni proizvodi. To znači da se većina tih proizvoda dalje, u pogonima finalne prerade, prerađuje u gotov konačni proizvod. Sve suvremene mehaničke prerade 470 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1989 str. 81 <-- 81 --> PDF |
drva imaju više ili manje identične faze rada, kao što su prerada trupaca, industrijsko sušenje proizvoda, obrada na proizvode specificiranih dimenzija, ljepljenja drva i dr., i u tom pogledu nema bitnih razlika u težini pojedinih tehnologija. Prijašnja je pilanska tehnologija proizvodila standardne piljenice, uglavnom za nepoznatog potrošača i za nepoznat proizvod, dok je novija pilanska tehnologija organizirana u smislu proizvodnje specificiranih proizvoda za određene gotove finalne proizvode. U odnosu na ostalu mehaničku preradu drva, pilanska tehnologija je znatno unaprijedila svoje gotove proizvode u smislu finalizacije. Pilanski proizvodi dolaze u finalnu preradu drva u dva oblika: kiio neokrajčena građa i elementi, koji mogu imati dimenzije koje točno odgovaraju finalnom proizvodu, kao i stupanj suhoče i dr. U kojem će obliku oni biti isporučeni ovisi o nizu faktora: opremljenosti pilane i finale strojevima za izradu elemenata, načinu sušenja, transportu, uskladištenju, ekonomskim faktorima itd. Proizvodi ostale mehaničke prerade: plemeniti furnir, furnirske ploče i ploče od usitnjenog drva u pravilu dolaze u finalnu preradu drva samo u klasičnom obliku s potrebnom kvalitetom i teksturom i dimenzijama koje osiguravaju najbolje iskorištenje za dotičnu finalnu preradu drva. Promjene se javljaju dijelom u spajanju furnira po dužinama i širinama te se prema potrebi finalne prerade drva isporučuju određene površine furnira u određenoj kvaliteti te u dijelu krojenja ploča na dimenzije potrebne finalne preradi drva , u oplemenjivanju i furniranju ploča sa materijalima koji su potrebni za finalni proizvod od drva. Sadašnja pilanska tehnika i tehnologija, ne daje mogućnosti značajnog porasta proizvodnosti rada. Kvaliteta trupaca uvjetuje smanjenja iskorištenja, kojega je teško sa sadašnjim postrojenjem, a naročito u doradnoj preradi i zadržati, a gotovo nikako i povećati. Sve veči napad sitnih proizvoda (npr. popruge) nužno vodi smanjenju iskorištenja pilanskih trupaca i smanjenju proizvodnosti rada. Prosječni promjer pilanskih trupaca je sve niži, a što prati i pad kvalitete, jer se dio kvalitetnijih i trupaca većih promjera, već odavno, u pojedinim područjima i regijama, završavaju u pogonima proizvodnje furnira. I ovo donosi u prosjeku smanjenje iskorištenja kod pilanske prerade drva. Tehnologija u pilanskoj preradi drva zaustavljena na ostvarenju pred petnajstak godina, kada je ipak situacija sa sirovinom bila povoljnija nego što je danas, a posebno nego što se očekuje u bližoj budućnosti. Ova tehnologija, kao i postrojenja na kojima se proizvode pilanski proizvodi nije u mogućnosti iz raspoložive sirovine ostvariti povoljnije pokazatelje proizvodnje. Za sadašnju situaciju u pilanskoj, i ne samo u pilanskoj preradi drva možemo reći da se približava kritičnoj točki, s jedne strane nužni su zahvati u tehnologiji i postrojenju, a sa druge strane ulaganja u tehnologiju su velika i u pravilu pilane nemaju vlastita sredstva s kojim bi mogle izvršiti svoju modernizaciju. Naše pilane koje prerađuju tvrde listače su u većini slučajeva godišnjeg proreza cea 20—35.000 m´1 trupaca. Magućnost većeg proreza iz svih navedenih razloga nema. Ovo onemogućuje opravdanosti većeg ulaganja radi značajnog povećanja proreza trupaca. Složena problematika u pilanskoj |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1989 str. 82 <-- 82 --> PDF |
(a i u drugim mehaničkim preradama) proizvodnja drva upućuje na vrlo racionalna ulaganja, ali uz uvjet ostvarenja novih tehnologija u namjenskoj pilanskoj industriji. Informatička revolucija u prvom redu izaziva bitne promjene u finalnim proizvodnjama drva s time što će na tržištu opstati samo oni koji su maksimalno fleksibilni, tj. koji mogu svoje proizvodne programe u najkraćem vremenu prilagoditi novim zahtijevima. Pokazalo se da fleksibilnost velikih postrojenja nije gotovo nikakva i da su gubici, uslijed čestih promjena u programu proizvodnje, zatim veličine serija koje fleksibilni program nameće, daleko veći od prednosti koje veliko postrojenje može imati pred malim. U takvim uvjetima proizlaze za mehaničku preradu, a posebno za pilanarstvo određene posljedice: one moraju imati mogućnosti da u najkraćem roku kupcu ponude specifične proizvode, a pilanarstvo suhe specifične pilanske proizvode. Bez obzira kakve kanale distribucije naša finalna prerada osvoji, mehanička prerada, a posebno pilanarstvo će morati također postati fleksibilno unutar maksimalno mogućih limita, uvjetovano tehnikom i tehnologijom prerade i pripremanja proizvoda za prodaju. Osim svega naprijed navedenog, valja uzeti u obzir činjenicu da će naša finalna industrija morati sve više se orjentirati na izvoz. A onoga časa, kada sudbina finalne prerade počne u većem postotku zavisiti o vanjskom tržištu i bez mogućnosti da se o visokim domaćim cijenama prebrode gubici na izvozu, ta će finalna prerada morati prihvatiti pravila igre tog tržišta ili će se s njega morati povući. Tek u takvim odnosima će se vidjeti sve slabosti cjelokupne reprocjeline, od pilanske i polufinalne prerade drva pa do šumarstva, gdje će do izražaja doći neracionalan rad sa svim posljedicama u svjetskoj podjeli rada. Kod razmatranja svega ovoga, moramo voditi računa i o činjenici da smo mi premalo produktivni, i to ne samo u neposrednoj proizvodnji reprocjeline, već je naša društvena produktivnost među najnižima na svijetu, što također na uspješan plasman naših proizvoda u izvozu ima utjecaja. Danas se općenito teži za optimalnom produktivnošću i maksimalnom ekonomićnošću odgovarajućih visoko automatskih tehnoloških procesa i automatizaciji proizvodnog procesa u cjelini podržanih sa računskom tehnikom. Današnje stanje tehnike i tehnologije mehaničke prerade drva u svijetu daje u tom smislu velike mogućnosti izbora. Njihov izbor treba uvijek prilagoditi datoj sirovini i proizvodima koje će proizvoditi. Kao primjer ovoga za pilansku tehnologiju može poslužiti tehnologija primarnog raspiljivanja trupaca s jednim ili više parova tračnih pila čiji je raspored pila za kvantitativno iskorištenje optimalno kompjuterski izračunat i reguliran na osnovi podataka o snimljenoj formi i dimenzijama svakog pojedinog trupca. Značajan doprinos tome je i razvoj tomografije, snimanje unutarnjih grešaka trupaca kao što su kvrge, trulež, pukotine i si., ukratko snimanje kvalitete trupaca. Računarom upravljani primarni pilanski strojevi, mogu uz primjenu određene tomografije, optimalno kvantitativno ispiliti pilanske trupce. To je ujedno i značajan korak ka visokoj produktivnosti, ekonomičnosti i kvaliteti piljenja. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1989 str. 83 <-- 83 --> PDF |
Novija istraživanja, na nekonvencionalnim načinima izrade elemenata, odnose se prvenstveno na izradu elemenata laserom, vodom, vibrirajućim noževima i si. Kombinacija tomogral´skog snimanja piljenica i optimalno kompjutersko vođenje nekonvencionalnog alata, predstavljala bi sigurno znatno povećanje iskorištenja, a imajući u vidu napredak elektronske i elektrooptičke industrije, vjerojatno i povećanje produktivnosti. Trenutno, međutim takve tehnologije nisu upotrebljive prije svega zbog još uvijek visoke cijene po jedinici proizvoda. Iz tog se razloga vjerojatno još neće primjenjivati nekonvencionalan način izrade elemenata, nego se sve više u ove tehnologije uvode računari koji upravljaju proizvodnjom, a što je od posebne važnosti, optimiranja kod raspiljivanja piljenica. Kod proizvodnje plemenitog furnira promjena tehnologije je u djelovima cijelog procesa proizvodnje. Na osnovnom stroju — furnirskom nožu omogućena je izrada vrlo tankih listova furnira sa vrlo točnim debljinama, što će omogućiti proizvodnju veće površine furnira iz određene količine sirovine, nego što je to slučaj u sadašnjoj preradi. Ovo su nastojanja u tehnologiji furnira da i dalje uspješno konkurira svim onim materijalima, koji žele zamjeniti u pojedinim područjima plemeniti furnir. Ove tehnologije su u eksperimentu i vidjeti ćemo što će donesti. Poboljšanja su i kod sušenja turnira, gdje se proces sušenja regulira pomoću računske tehnike, a furnir koji ima sklonost valovitosti površina razrješen je u procesu sušenja sa uređajem za ravnanje (peglanje) furnira. Automatskim ulaganjem furnira u sušare, kao i izlaganje furnira iz sušare, i brojenje listova furnira za određene svežnjeve gotovog furnira, te povećanje broja rezova na furnirskom nožu, značajno povećava produktivnost rada. Nove konstrukcije furnirskih noževa, vjerojatno će omogućiti uspješnu preradu i trupaca u nižim promjerima, što bi za furnirsku proizvodnju bilo od izuzetnog značenja. U proizvodnji furnirskih (šperploča) ploča, kod ljuštenja trupaca i krojenja furnira primjenjuje se kod kvantitativnog iskorištenja optimalno kompjuterski izračunato i regulirano na osnovu podataka o snimljenoj površini furnira kao što su pukotine, ispadajuće kvrge i dr. Ova tehnologija uz povećanje kvantitativnog iskorištenja sirovine pridonosi i povećanju kvalitete, koja se očitava u povećanju udjela cijelih listova u proizvodnji šperploča. Ovo smanjuje potrebu za spajanje furnira i povećava kvalitetu ploče. U tehnologiji sušenja furnira poboljšanja su u većim učincima sušara, režim sušenja vodi se pomoću računske tehnike, a sušara se puni i prazni pomoću uređaja na principu poluautomatike. Ovaj dio proizvodnje, koja se u proizvodnji zove mokro odjeljenje, nova postrojenja smanjuju broj izvršioca za cea dvije trećine, a iz čega je jasno koliko se povećava produktivnost rada. U proizvodnji ploča iz usitnjenog drva će se tražiti sve veća racionalizacija i optimalni utrošak energije, drvne sirovine, ljepila i dr. što je omogućeno uvođenjem mikro-elektronike i računske tehnike u procesu proizvodnje, a koja se uspješno koristi: — u području proizvodnje i sušenja iverja, — na području obljepljivanja i natresa, --n a području prešanja i točnosti ploča iza prešanja (Smanjenje nadmjere). |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1989 str. 84 <-- 84 --> PDF |
U području ploča iz usitnjenog drva, kao razvoj mogu se očekivati i novi tipovi ploča kao što su: — ploča sa vrlo finim vanjskim slojem, — ploča sa vanjskim slojem iz vlaknatica, a srednji sloj iz poboljšanog sloja, — iverice furnirane na razne načine, — iverice sa orjentiranim iverjem, — ploče iverice za oplate, — ploče iverice za građevinarstvo i — tanke furnirane ploče iverice. U svakom slučaju korištenje kompjuterske i druge suvremene tehnike u određenim fazama mehaničke prerade drva, trebalo bi dovesti do daljnjeg unapređivanja prerade drva. Razvoj kompjuterske tehnike sa svim njenim prednostima nesumnjivo već pronalazi veliku primjenu u poboljšanju iskorištenja drvne mase. Tu se prije svega misli na mogućnost upotrebe kompjuterske tehnike na brzo iznalaženje onog načina prerade, koji daje najpovoljnije rješenje. No koristiti računar samo za optimizaciju u vidu kvantitativnog iskorištenja bila bi nesaglediva greška, imajući u vidu njegove mogućnosti. Kompjuterska tehnika treba naći svoju primjenu u čitavom sistemu upravljanja tehnologijom i proizvodnjom uopće. LITERATURA 1. Babunović , K. 1989.: Neki aspekti sadiašnje i buduće tehnologije proizvodnje masivnog drva iz jele-smreke ] njihovo značenje za praksu. U pripremi za štampanje. 2. Brežnjak, M. i Butković, Đ. 1983.: Pilanska tehnologija i tehnologija finalnih proizvoda iz drva — međusobne veze i utjecaji ZIDT, br. 6 (11), str. 21—29. 3. Brežnjak , M. 1985.: Istraživanja procesa prerade drva piljenjem i iveranjem. ZIDI, br. 3—4 (13), str. 1—13. 4. Butković , Đ. i Wagner , G. F. 1989.: Istraživanje povećavanja kvalitete piljene građe. U pripremi z,a štampanje 5. Bruci , V. 1985.: Istraživanje procesa prerade drva u ploče. ZIDI, br. 3—4 (13), str. 13—27. 6. Kovačević , M. 1984.: Stanje i perspektiva proizvodnje, svojstva i upotrebe ploča iz usitnjenog drva. ZIDI, br. (12), str. i—4. 1< Prka , T. 1983.: Pilanska tehnologija hrastovine s obzirom na potrebe industrije namještaja. Zbornik radova, str. 237—243 Osijek. 8. Prka , T. 1986.: Componeneit parts production in Yugoslav sawills 18th IUFRO World Congress, Division 5, Ljubljana, Zbornik radova, str. 394—407. 9. Prka , T. 1987.: Tehnološko-ekonomsko sagledavanje: rekonstrukcija ili izgradnja novih pilana. ZIDI, br. 1 (14), str. 11—14. 10. Prka , T. 1988.: Niacin piljenja hrastovih trupaca radi izrade proizvoda određenih karakteristika u pilanama Jugoslavije. AH division 5 (Volumen 1) Conference IUFRO, Sao Paulo (Brazil). 11. Prka , T. 1988.: Razvoj pilanske prerade hrastovine. Drvna industrija, br. 9—11 (39), str. 217—222´i br. 11—12 (39), str. 255—263. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1989 str. 85 <-- 85 --> PDF |
12. Sab adi, R. i J a kovač, H. 1987.: Strategija pilanske proizvodnje i plasmana na domaćem i stranom tržištu u uvjetima informatičke revolucije. ZIDI, br. 1 (14), str. 23—28. 13. Zub če vic, R. 1987.: Stanje pilanske industrije u SR Bili. ZIDI, br. 1. str. 2—5. 14. ... Program razvoja za piljenu građu 1985—1990. godine. Poslovna zajednica »Exportdrvo«, Zagreb 1986. godine. Problems of Development of Mechanical Wood Treatment Summary In the first part of his paper the author exposes the main concepts — terms (which are differently explained in the literature and in practice) and thier significance. In the second part he discusses the basic technical-technological characteristics of mechanical wood treatment and development of basic activities: production of boards, veneer, joinery laminated boards, particle boards and other products of mechanical wood treatment. The third part deals with possibilities and trends in the development of mechanical wood treatment according to the basic activities, with emphasized application of compulors and other contemporary instruments for managing technology and production in general. OBAVIJEST Na 4. sjednici PREDSJEDNIŠTVA SAVEZA društava inže njera i tehničara šumarstva i drvne industrije Hrvatske, koja je održana 21. prosinca 1988. godine, donijeta je ODLUKA Godišnja pretplata na ŠUMARSKI LIST za 1989. g. iznosi: — zaposleni članovi dinara 20.000.— — Studenti, daći i umirovljenici dinara 10.000.— — organizacije udruženog rada dinara 200.000.— — za inozemstvo 40 SAD dolara na dan fakturiranja Zagreb, 05. 01. 1989. Predsjednik Predsjedništva (Adam Pavlović, dipl. inž.) Naš ŽIRO RAČUN kod SDK: 30102-678-6249 |