DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1989 str. 72 <-- 72 --> PDF |
give us by producing wood as raw material ior woud processing industry and for general society wood requirements are analised. In the last tew decades, specially in the last years, as the air pollution and forest decline become more and more conspicuous, efforts have been made for more objective evaluation of general benefits of forests, particularly their role in creation and protection of man´s environment. Data about silvicultural work and prescribed cut realized in the period 1981—1985 are given, with some comments, appraisal and forseeing the future possibilities for development of forestrv, in the periods 1981—1985 and 1986—1990. PRIGODNE SADNICE KAO OBIČAJ Sada, kada smo na pragu nove turističke sezone, valjalo bi putem sredstava javnog obavještavanja češće, pa i redovito, pisati o protupožarnim pripremama i mjerama, kako bi se sve društvene i privredne snage stavile u pokret za osujećivanje šumskih požara, pogotovo na jadranskom priobalnom području gdje su se oni proteklih godina najčešće pojavljivali. Gorani se s pravom ljute kada čitaju ili slušaju vijesti o pojavama šumskih požara na područjima naše zemlje gdje ih je najmanje potrebno, a to je i razumljivo, jer oni žive pretežno od šumskog bogatstva kao što ljudi uz obale Jadrana žive od mora, turizma i svih pratećih djelatnosti. Zato bih predložio da se u osnovne i srednje škole uvede i predmet ekologija putem kojeg bi trebalo usađivati u mlade naraštaje ljubav prema prirodi, prirodnim ljepotama i okolišu, a naročito prema šumskom bogatstvu, flori i fauni, za koje često kažemo da je neprocjenjivo. Sjećam se, kada sam počeo polaziti osnovnu školu u Delnicama da smo se, poticajem nastavnika, natjecali tko će najbolje ispričati sadržaj koji je pod naslovom »Molitva šume« bio izvješen ispred ulaza u razred. Sada još više shvaćam i bolje nego ikad dugoročnost te poruke, koju u sebi često ponavljam. Zato bih predložio da se u sve krajeve zemlje današnji lijepi običaj iz osnovnih škola delničke općine — da svaki učenik prigodom upisa u školu zasadi biljku za opću korist i za uspomenu za početak školovanja, rekao bih živi suvenir. Pošto nas drvo prati od kolijevke pa do groba, predložio bili također da i mladenci prigodom stupanja u brak, bez obzira koji je po redu, prilože uz ostale dokumente i potvrdu šumarije da su zasadili šumsku biljku, obavezno jednu, a mogu i više. To isto i prigodom rođenja svakog djeteta, prilikom smrti člana ili uže i šire obitelji, neka biljka nastavi život. Osim toga radne i druge organizacije, mjesne zajednice, općine i gradovi prilikom radnih, prijateljskih i bratskih susreta trebali bi u svoj program uvrstiti i sadnju biljaka u šumi drugarstva, bratstva i prijateljstva. Slično bi trebalo postupiti i prilikom posjeta značajnijih domaćih i inozemnih gostiju iz područja politike, kulture, umjetnosti, književnosti, te znanstvenih, privrednih, tehnoloških, sportskih i drugih dostignuća. Na kraju bih rekao da se ljubav i kultura prema šumi i prema prirodi uopće mora razvijati. To će nam olakšati da održimo ravnotežu u prirodi, ali i ravnotežu u nama samima. Druge alternative za našu budućnost se ne vide. NIKOLA PETRANOVIĆ Rijeka (Zagrebački »Vjesnik« od 7. travnja 1989., str. 11.) |