DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1989 str. 67 <-- 67 --> PDF |
Učešće vrsta u ukupnom fondu drvne zalihe iznosi: Vrsta m3 % 1. bukva 88 613 137 35,8 2. hr. lužnjak3. hr. kitnjak4. ostali hrastovi 39 925 565 23 171 164 4 555 125 16,1 9,4 1,8 5. jasen6. obič. grab7. meke listače 8 761 895 17 469 804 8 626 490 3,5 7,0 3,5 8. jela i smreka 35 061216 14,2 (36 378 642 ma 9. borovi 7 511679 3,1 1978. god.) 10. ostalo 13 923 525 5,6 Ukupno: 247 619 600 100,0 U datoteci šumskog fonda Hrvatske osnovanoj u SIZ-u šumarstva u Zagrebu, ukupna drvna zaliha evidentirana je po jedinstvenom šifarniku, usvojenom na Komisiji za uređivanje šuma Skupštine SlZ-a za 31 vrstu drveća, a prema odredbi člana 8. Pravilnika o načinu izrade šumskogospodarskih osnova područja, osnova gospodarenja gospodarskim jedinicama i programa za gospodarenje šuma (NN 42 1985). Dodamo li ovom podatku još 50 461 200 m:i kolika je drvna zaliha u ostalim društvenim i privatnim šumama, ukupni fond drvne zalihe je 298 080 800 m3, ili zaokruženo 300 000 000 m3, računajući granice pouzdanosti s ± 8—10% na prezentirani rezultat. Pošto je ranije rečeno da raspolažemo s podacima o dobnoj i debljinskoj strukturi, u mogućnosti smo po šumskogospodarskim područjima, gospodarskim jedinicama, pa i vrstama drveta, našim suradnicima u prerađivačkoj industriji pružiti blagovremeno sve potrebne informacije o sirovini. Što se tiče pilanskih trupaca vjerojatno nema problema s plasmanom, a prema informacijama iz Poslovne zajednice i cijene su koliko toliko usklađene vjerojatno će diskusija više rasvijetliti ovaj problem. Posebno bi dobro bilo razmotriti plasman prostornog drva tvrdih listača, jer kako smo naveli u našim listopadnim šumama do 60 god. starosti imamo više drvne zalihe nego što je potrebno, pa bi plasman takve sirovine po povoljnim cijenama imao veće ekonomske i gospodarske efekte. Pored navedenih podataka u šumskogospodarskim osnovama i programima područja nalaze se dakako i planovi potrebnih šumsko uzgojnih radova. U periodu od 1986. do 1990. godine JEDNOSTAVNA BIOLOŠKA REPRODUKCIJA ŠUMA PLANIRANA je ukupno: — priprema staništa za prirodnu naplodnju 40 697 ha — priprema staništa za pošumljavanje 9 422 ha — priprema staništa za popunjavanje 9 771 ha — njega mladih sastojina i kultura 106 247 ha |