DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1989 str. 67     <-- 67 -->        PDF

Učešće vrsta u ukupnom fondu drvne zalihe iznosi:
Vrsta m3 %
1. bukva 88 613 137 35,8
2. hr. lužnjak3. hr. kitnjak4. ostali hrastovi
39 925 565
23 171 164
4 555 125
16,1
9,4
1,8
5. jasen6. obič. grab7. meke listače
8 761 895
17 469 804
8 626 490
3,5
7,0
3,5
8. jela i smreka 35 061216 14,2 (36 378 642 ma
9. borovi 7 511679 3,1
1978. god.)
10. ostalo 13 923 525 5,6
Ukupno: 247 619 600 100,0


U datoteci šumskog fonda Hrvatske osnovanoj u SIZ-u šumarstva u Zagrebu,
ukupna drvna zaliha evidentirana je po jedinstvenom šifarniku, usvojenom
na Komisiji za uređivanje šuma Skupštine SlZ-a za 31 vrstu drveća,
a prema odredbi člana 8. Pravilnika o načinu izrade šumskogospodarskih
osnova područja, osnova gospodarenja gospodarskim jedinicama i programa
za gospodarenje šuma (NN 42 1985).


Dodamo li ovom podatku još 50 461 200 m:i kolika je drvna zaliha u
ostalim društvenim i privatnim šumama, ukupni fond drvne zalihe je
298 080 800 m3, ili zaokruženo 300 000 000 m3, računajući granice pouzdanosti
s ± 8—10% na prezentirani rezultat. Pošto je ranije rečeno da raspolažemo
s podacima o dobnoj i debljinskoj strukturi, u mogućnosti smo po
šumskogospodarskim područjima, gospodarskim jedinicama, pa i vrstama
drveta, našim suradnicima u prerađivačkoj industriji pružiti blagovremeno
sve potrebne informacije o sirovini. Što se tiče pilanskih trupaca vjerojatno
nema problema s plasmanom, a prema informacijama iz Poslovne zajednice
i cijene su koliko toliko usklađene vjerojatno će diskusija više rasvijetliti
ovaj problem. Posebno bi dobro bilo razmotriti plasman prostornog drva
tvrdih listača, jer kako smo naveli u našim listopadnim šumama do 60 god.
starosti imamo više drvne zalihe nego što je potrebno, pa bi plasman takve
sirovine po povoljnim cijenama imao veće ekonomske i gospodarske efekte.


Pored navedenih podataka u šumskogospodarskim osnovama i programima
područja nalaze se dakako i planovi potrebnih šumsko uzgojnih radova.


U periodu od 1986. do 1990. godine JEDNOSTAVNA BIOLOŠKA REPRODUKCIJA
ŠUMA PLANIRANA je ukupno:


— priprema staništa za prirodnu naplodnju 40 697 ha
— priprema staništa za pošumljavanje 9 422 ha
— priprema staništa za popunjavanje 9 771 ha
— njega mladih sastojina i kultura 106 247 ha