DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1989 str. 65 <-- 65 --> PDF |
sa 117 600 ha i 40 504 m:!, ili prosječno po hektaru 344 ra:i. Međutim ovo su kumulativni podaci u kojima su zastupljene šume bukve, hrasta lužnjaka, kitnjaka, običnog graba, poljskog jasena i ostalih pratećih vrsta. Najvrijedni je su dakako lužnjakove šume. Momentalno nisu izrađene detaljnije analize dobne strukture pojedinih uređajnih razreda, pa nam stoga podatak od 344 m:i/ha u V dobnom razredu nije dovoljno indikativan. Za predpostaviti je, da je u uređajnim razredima hrasta lužnjaka, naročito u kvalitetnijim sastojinama, taj podatak veći. Akcent se želi staviti na lužnjakove sastojine, koje bi u V dobnom rezredu, radi proizvodnje maksimalnih prirasta, trebale imati drvnu zalihu od 450—480 m´Vha. Zrelih sastojina za sječu ima osjetno niže ispod normale, u VI dobnom razredu (58 251 ha), a u VII svega 21 658 ha. Drvna zaliha po hektaru od 323 i 291 m:i niža je nego u V dobnom razredu, jer se u ovim sastojinama primjenjuje oplodna sječa (pomladno razdoblje). Neujednačena (poremećena) struktura naših šuma opće je poznata, što potvrđuju i ovi podaci. Bez obzira što je u odnosu na šume u drugim republikama, struktura, a i vrijednost naših šuma najpovoljnija, ta nas činjenica nikako ne smije zadovoljiti, već u buduće, svim gospodarskim zahvatima, naročito kod doznake etata prethodnog i glavnog prihoda treba težiti uspostavljanju normalnog razmjera dobne strukture u svim uređajnim razredima. Pored spomenutog, kvantitativno i kvalitativno unapređenje proizvodnje u prirodnim jednodobnim šumama podrazumijeva vrlo intenzivne uzgojne radove već u pomladnom razdoblju, još pod zastorom nadstojnih stabala, potrebno je provoditi njegu mladika, kada se u mladoj sastojini izlučuju kvalitetni budući nosioci proizvodnje. Nastavno na ove radove je višestruko čišćenje guštika i prve prorede. Nedavno provedena istraživanja strukture na velikim površinama lužnjakovih šuma pokazuju, da nam sastojine do 60. godine starosti nisu dovoljno prorjeđivane, pa se tako osjetno gubi na kvaliteti proizvodnje. Znatno više se proredama zahvaća u sastojinama iznad 60. godine starosti, kada su stabla već postigla iskoristive tehničke dimenzije. Nije rijedak slučaj da se proredom posegne i za najdebljim stablima — nosiocima proizvodnje. Odabiranju stabala za proredbu treba posvetiti posebnu pažnju. Pri tome je potrebno imati umu, da je u sastojinama starijim od 50. godina, za maksimalnu proizvodnju potrebno osjetno veća temeljna drvna zaliha po hektaru, od one koju smo do sada ostavljali. Prije nego se pristupi odabiranju stabala za sječu, iz osnova gospodarenja treba dobro proučiti postojeću strukturu konkretne sastojine koju ćemo prorjeđivati, a potom propisani etat prorede proizlazi iz komparacije broja stabala (frekvencije) pojedinih debljinskih stupnjeva odabrane normale i broja stabala u istim debljinskim stupnjevima konkretne sastojine. Također daleko veću pažnju treba posvetiti elitnim stablima — nosiocima proizvodnje, provjeri njihovih svojstava i ravnomjernom rasporedu po cijeloj površini. Spomenimo i to, da smo u mogućnosti unaprijediti, odnosno povećati šumsku proizvodnju u prirodnim sastojinama, samo to zahtijeva više stručnih kadrova i rada, te izradu još pouzdanijih normala. U prebornim šumama drvna zaliha je prikazana po suženoj debljinskoj strukturi. Najzastupljenija je drvna zaliha u debljinskom razredu 31—50 cm, i iznosi 35 988 800 m3 ili 40,6% od ukupno 88 623 500 m´´. U trećem debljinskom razredu (od 51 cm) drvna zaliha je 29 656 600 m:1 ili 33,5°/,), a u prvom (10—30 cm) 22 978 100 m´* (25,9%). I u prebornim šumama struktura je po 455 |