DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1989 str. 64 <-- 64 --> PDF |
Ukupna drvna zaliha iznosi 247 619 600 m"> (bruto), od toga u jednodobnim šumama 158 996 100 m:! (64,2%), a u prebornim šumama 88 623 500 m´1 (35,8%), ili prosječno 207 m3/ha. Ukupno utvrđen godišnji tekući prirast iznosi 7 188 700m´!, od čega otpada na jednodobne šume 5 151400m:! (71,7",,), a na preborne 2 037 259 m´1 (28,3%). Kod jednodobnih šuma, iz odnosa godišnjeg tekućeg prirasta i ukupne drvne zalihe, proizlazi da prirast iznosi 3,239%, a kod prebornih 2,298%. Iako su ovo grubi pokazatelji, ne pokazuju li i oni smanjenu vitalnost naših prebornih šuma. S prirastom je u najužoj vezi i prosječni godišnji etat. U prvom polurazdoblju, od 1986. do 1995. godine, prosječni godišnji etat (obavezni), odnosno propisan osnovama i programima područja, iznosi 5 338 100 m´1, od čega je glavni prihod 3 882 425 m´S (72,7° „), a prethodni 1 455 675 m3 (27,3%). Usporedimo li prosječni godišnji etat 5 338 100 m;i, s prosječnim godišnjim tekućim prirastom 7 188 700 m;i, onda vidimo da su etatne mogućnosti veće. Međutim, zbog dosta niskih temeljnih drvnih zaliha po hektaru, kako u jednodobnim, tako i u prebornim šumama, potrebno je planirati određenu akumulaciju prirasta. Prema D. Klepa c (3), »razmjer dobnih razreda u Hrvatskoj vrlo je nepovoljan. Može se reći da je struktura po dobnim razredima u Hrvatskoj uglavnom ovakva«: Učešće površine Starost sa stojina Danas (1950. god.) 1-- 40 god. 45% 26,9% 41 -- 80 god. 38% 43,1% 81 --120 god. 13% 25,8",, preko 120 god. 4% 4,2% Jednodobne šume zastupljene na svim područjima, osim Goransko-Primorskog. Međutim, na područjima Like, Istre, Primorja i Dalmacije, jednodobne šume imaju vrlo nisku temeljnu drvnu zalihu po hektaru (od 49 do 114m´!), pa ih kao takve ne možemo uspoređivati sa šumama prvih sedam područja. U ovim šumama najniža drvna zaliha po hektaru je na području Varaždina (189 irr1), a najviša u Srednje Posavskom području (274 m3/ha). Podjednaku drvnu zalihu imaju Slavonsko-baranjsko (268 m3/ha) i Bilogorsko- Podravsko šumskogospodarsko područje (261 m:1/ha), a u nastavku slijede Kordunsko-Pokupsko (242 m3/ha), Prigorsko-Zagorsko (226 m-´1´´ha) i Sisačko- Banijsko s 218 rn^/ha. Ukupna površina jednodobnih šuma prvih sedam područja iznosi 687 334 ha. Iz praktičnih razloga ovu površinu možemo zaokružiti na 700 000 ha, iz čega proizlazi normalna površina dobnog razreda oko 100 000 ha. Iz podataka površina po dobnim razredima je vidljivo da su samo površine I i II dobnog razreda (100 568 i 106 828 ha približno jednake normali. Osjetno veće površine od normalne nalaze se u III i IV dobnom razredu (148 563 i 133 866 ha). Svakako ohrabruju podaci o površini i drvnoj zalihi V dobnog razreda :l D. Klepac: Uređivanje šuma, Zagreb, 1965, str. 227. |