DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1989 str. 61     <-- 61 -->        PDF

Navedeni ukupni godišnji etat odnosi se na društvene šume kojima
gospodare šumarske radne organizacije, (A) kategorija vlasništva, u nastavku
će biti predočena usporedba ovog etata po šumskogospodarskim, odnosno
šumskokrškim područjima i istog etata za razdoblje od 1986. do 1990. godine.
Napominjemo da su u trajnim novoosnovanim evidencijama SlZ-a
šumarstva Hrvatske evidentirani podaci realiziranog godišnjeg etata po šumskogospodarskim
i šumskokrškim područjima razvrstanog na listače i četinjače,
a unutar njih na grupe asortimana kao tehničko drvo, ogrjevno
drvo i otpad, ali se zbog preopširnosti ne iznose.


Međutim, zaključci sa savjetovanja SIT-a iz 1980. godine nisu samo poslužili
kao okosnica i temelj Društvenih dogovora i Samoupravnih sporazuma
na temelju kojih je data ocjena stanja i trasiran put razvoja šumarstva
i drvne industrije od 1981. do 1985. godine, već su poslužili i kao povoljna
predispozicija za donošenje jednog suvremenijeg Zakona o šumama,
kao što je ovaj sadašnji — donesen u SABORU SR Hrvatske 24. studenog
1983. godine.


Osnovne odredbe iz ovog Zakona sadrže:


»Šume i šumska zemljišta kao dobra od općeg interesa uživaju posebnu
zaštitu i koriste se pod uvjetima i na način koji su propisani ovim zakonom.
Šume i šumska zemljišta su specifično prirodno bogatstvo te s opće
korisnim funkcijama šuma predstavljaju posebne prirodne i gospodarske
uvjete rada«, (član 1. ZOŠ-a).


Članom 2. pobliže su definirane opće korisne funkcije šuma, a stav 1.
člana 3. »Gospodarenje šumama i šumskim zemljištima je djelatnost od
posebnog društvenog interesa«.


»Radi usklađivanja rada i ostvarivanja zajedničkih potreba i interesa u
gospodarenju šumama i šumskim zemljištima na šumsko gospodarskim i
šumskokrškim područjima ovim Zakonom osniva se Samoupravna interesna
zajednica šumarstva Hrvatske — u daljnjem tekstu »Zajednica šumarstva
« član 4.


Jednostavna biološka reprodukcija šuma vrlo detaljno je razrađena u
elanu 10, a proširena u članu 11.


Članom 14. ZOS-a osnovana su šumskogospodarska područja koja obuhvaćaju
šume i šumska zemljišta u društvenom vlasništvu i ona na kojima
postoji pravo vlasništva (privatne šume), a članom 75 šumskokrška područja.


Na kontinentalnom dijelu Republike članom 16 ustanovljeno je 9 šumskogospodarskih
područja, a članom 76. 2 šumskokrška.


Članom 19. je propisano da se radi gospodarenja šumama na šumskogospodarskom
području osniva radna organizacija šumarstva, a stavom 3.
istog člana da se osnovne organizacije šumarstva organiziraju prema dijelovima
procesa gospodarenja šumama i to uzgoj i zaštita šuma i iskorišćivanje
šuma, pobliže o veličini (površini i drvnoj zalihi) radnih organizacija
šumarstva govori član 20.


Iz odredbe člana 24. »Šumama i šumskim zemljištima na šumskogospodarskom
području gospodari se na temelju šumskogospodarske osnove
područja«, a prema članu 27. u skladu s odredbama ove osnove, izgrađuje
se osnova gospodarenja za gospodarsku jedinicu.


Većim brojem članova propisano je gospodarenje privatnim šumama.


451