DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1989 str. 60     <-- 60 -->        PDF

Neke značajnije organizacije, unatoč brojnih intervencija, nisu nikad
pristupile Društvenom dogovoru (Zajednica elektroprivrednih organizacija
Hrvatske, prometne organizacije).


— mnogi sudionici pristupili su Društvenom dogovoru samo formalno
i u akciji u stvari nisu ni sudjelovali.
— veliki broj skupština općina nije se angažirao na sređivanju imovinsko-
pravnih odnosa i na razgraničenju poljoprivrednog od šumskog zemljišta,
pa se je dešavalo da na područjima gdje je aktivnost ostalih sudionika
bila prilično velika, nije bilo slobodnih zemljišta za pošumljivanje.
— u financiranju radova sudjelovala je Republika i organizacije udruženog
rada šumarstva sa 95%, zatim drvna industrija, vodoprivreda i turizam
sa 5%, dok ostali sudionici nisu sudjelovali u financiranju.
Iz iznesenog proizlazi da se Društvena akcija pošumljavanja temeljila
uglavnom na sredstvima udruženog rada šumarstva i Republike i da se uz
takve uvjete financiranja i nedovoljnu angažiranost jednog dijela sudionika,
nije ni moglo očekivati da će se ciljevi postavljeni Društvenim dogovorom
u potpunosti ostvariti.


Unatoč navedenih slabosti, može se ipak konstatirali, da je provedena
akcija postigla i određene uspjehe.


Unatoč toga što programirani radovi iz Društvenog dogovora nisu u
potpunosti izvršeni, ukupna aktivnost na šumskouzgojnim radovima u navedenom
srednjoročnom razdoblju bila je znatno veća nego u prethodnom.


Prema podacima Zavoda za statistiku radovi na pošumljavanju u razdoblju
1981—1985. godine izvršeni su sa 2,05 puta više u odnosu na prethodno
razdoblje (1976—1980), radovi na melioracijama šuma sa 2,08 puta
više, konverzije i unašanje četinjača u šume listača sa 2,69 puta, podizanje
plantaža 3,07 puta više nego u prethodnom razdoblju.


Ovo razdoblje značajno je i po omladinskim radnim akcijama na pošumljavanju.


No bez obzira što ovaj zajednički posao nije baš u cjelosti izvršen,
značaj Društvenog dogovora je u tome što je stvorena društvena klima za
donošenje novog Zakona o šumama koji je pitanje biološke reprodukcije
šuma počeo rješavati na odgovarajući način.


Realizacija etata u periodu od 1981. do 1985. godine, po godinama, izgleda
ovako:


Godina Etat (br,utto)
rrr
1981. 4 505 690
1982. 4 639 712
1983. 4 813 443
1984. 5 137 499
1985. 5 000 075
Ukupno (1981—1985.) 24 096 419
450