DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1989 str. 55 <-- 55 --> PDF |
IZLAGANJA NA ZNANSTVENIM i STRUČNIM SKUPOVIMA — CONFERENCE PAPERS UDK 630* 5/6 Šum. list CXIII (1989) 445 STANJE I RAZVOJNE MOGUĆNOSTI ŠUMARSTVA U HRVATSKOJ* Đuro KOVACIĆ** SAŽETAK: U uvodnom dijelu izlaganja naznačena je višestruka korist i značaj šuma kao i osnovni uvjeti za gospodarenješumama, utvrđeni zakonom o šumama i drugim normama. Nadalje se analiziraju koristi, koje nam daju šume proizvodnjomdrvne mase namjenjene za podmirenje kapaciteta za preradu drva i za opće društvene potrebe drvom. Unazad nekoliko decenija, a posebno u proteklih nekoliko godina, kako je sve izrazitije onečišćenje zraka i propadanje furniranje) šuma nastoji se što objektivnije vrednovati opće koristi šuma, posebno njihovu ulogu u stvaranju i očuvanju čovjekovog okoliša. U sadržaju su navedeni podaci o izvršenju šumsko uzgojnih radova i etata za razdoblje 1981—1985. godine sa određenim komentarima, ocjenamai sagledavanjima daljnjih mogućnosti razvoja šumarstva za razdoblje 1981—1985. g. i za 1986—1990. godine. UVOD U vrednovanju rezultata gospodarenja, ekonomskog položaja, te mogućnosti i potreba razvoja šumarstva, treba imati na umu njegove višestruke koristi i značaj. Koristi koje nam šume daju proizvodnjom drvne mase namjenjene su prvenstveno podmirenju kapaciteta drvne industrije, industrije celuloze i papira, potreba lokalnog stanovništva, ili sve zajedno — podmirenju općedruštvenih potreba na drvu. Vrlo brzi tehnološki razvoj raznih prerađivačkih kapaciteta prouzročio je nagli rast potreba za drvnom sirovinom i energijom uopće, što je u direktnoj vezi s poboljšanjem uvjeta života. S druge pak strane povećanje urbanih sredina i životnog standarda zahtijeva da šume poprime zaštitni, estetski i rekreativni karakter, pa je u tom smislu značaj i uloga šuma, kako u svijetu, tako i kod nas, bitno veća. Spomenute dvije potrebe, u pogledu zahtjeva na šumu su tako reći ne spojive, jer s jedne strane povećani zahtjevi za sječom isključuju čuvanje šuma radi unapređenja njihovih opće korisnih funkcija. Navedena konstatacija samo ,c na prvi pogled kontradiktorna jer kao što je poznato dobro izgospodarena normalna šuma u mogućnosti je uglavnom udovoljiti svojoj proizvodnoj, zaštitnoj, pa i rekreativnoj funkciji. Takav specifični status šuma i šu * Referat na 94. skupštini Saveza društava inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Hrvatske, održanoj 26. lipnja 1989. g. u Delnicama. ** Dr. Đuro Kovačić, dipl. inž., S1Z šumarstva Hrvatske, Zagreb, 8. maja 1945. broj 82. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1989 str. 56 <-- 56 --> PDF |
marstva potvrđen je Ustavom SFRJ i SR Hrvatske prema kojima su šume i šumska zemljišta proglašena »dobrom od općeg društvenog interesa, te prema tome uživaju posebnu zaštitu propisanu Zakonom«. Spomenuta odredba- kao što znamo, propisao je još Zakon o šumama iz 1977. godine. Postojeći Zakon o šumama iz 1983. godine ju je preuzeo, nešto dopunio, ali još uvijek nedovoljno analitički razradio, naročito u pogledu financija (potreba i izvora sredstava), pa će isto trebati doraditi sada kada raspravljamo o novom Zakonu o šumama. Uvažavanje ovako višestrukog značaja šumarstva opterećuje u izvjesnom smislu organizacije udruženog rada kojima su šume date na upravljanje, jer često puta svoj neposredni interes moraju podrediti čuvanju i unapređivanju opće korisnih funkcija šuma. Nema sumnje da se ekonomski, gospodarski, pa i politički trenutak u Jugoslaviji, a i u Hrvatskoj, vrlo značajno odražava i na šumarstvo. Tako reći na svim nivoima vode se više ili manje organizirane rasprave o prelasku na tržišnu privredu, novom Zakonu o šumama, područjima, ili općenito o novoj suvremenoj organizaciji gospodarenja šumama. Pri tome se polazi, ili barem nastoji rasvijetliti i definirati: — sveukupni društveni odnos prema šumi kao dobru od općeg društvenog interesa, — definiranje novih šumskogospodarskih i šumskokrških područja s odgovarajućom organizacijom za gospodarenje šumama, — stanje šumarstva i ostalih djelatnosti, posebno drvne industrije, te — stanje i mogućnosti povećanja šumskog fonda i njegovog iskorišćivačkog i strukturnog unapređenja. Nije tome davno, točnije rečeno odmah po donošenju Zakona o šumama iz 1977. godine kroz naredne četiri godine utrošeno je za raspravu o organizaciji i razvoju šumarstva mnogo energije, truda, znanja, vremena pa i novca, a na završetku rasprave doneseni su vrlo kvalificirani zaključci s prioritetom radova. Spomenuta stručna aktivnost, u kojoj je pored šumarske operative bila uključena i znanost, završila je 24. lipnja 1980. godine Savjetovanjem pod naslovom »AKTUALNI PROBLEMI I SAMOUPRAVNI RAZVOJ ŠUMSKO-PRERAĐIVAČKOG KOMPLEKSA SR HRVATSKE« i kojega je pod pokroviteljstvom RK SSRN Hrvatske organizirao Savez inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Hrvatske. Sadržaj iz 16. točaka zaključaka spomenutog Savjetovanja (1) može se podvesti pod slijedeće: — U dugoročnim i srednjoročnim planovima Jugoslavije i SR Hrvatske, posebno 1981—1985. godine, zbog ubrzanog razvoja industrije i urbanizacije i opće sirovinsko-energetskog značenja šume kao dobro od općeginteresa sistemskim mjerama treba posebno vrednovati i definirati. — Hitno pokrenuti postupak izmjene i dopune Zakona o šumama radi osiguranja nužno potrebnog dijela sredstava za proširenu biološku reprodukciju šuma, uspostavljanja normalnog gospodarenja u privatnim 1 Savjetovanje »AKTUALNI PROBLEMI I SAMOUPRAVNI RAZVOJ ŠUMSKOPRERAĐIVAČKOG KOMPLEKSA SR HRVATSKE, Zaključci, S. L. broj: 9— —10/1980., str. 431—434. 446 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1989 str. 57 <-- 57 --> PDF |
šumama, a posebno uspostavljanja odgovarajućih uvjeta za organiziranje i financiranje zaštite i unapređivanja šuma na kršu. — Zbog povećane potrebe za drvnom sirovinom i energijom uopće te povećanim interesom za opće korisne funkcije šuma pristupit će se društvenoj akciji pošumnjavanja. Na temelju Ustava i člana 579 ZUR-a zaključit će se Društveni dogovor o pošumljavanju neobraslih šumskih površina u SR Hrvatskoj u razdoblju od 1981. do .1985. godine na najmanje 75.000 ha. — Odmah će se pristupiti akciji samoupravnog sporazumijevanja između OUR-a šumarstva i prerade drva radi osiguranja sredstava za proširenu biološku reprodukciju šuma i izgradnju šumskih cesta. — Predloženo je podržati SAS između domaćih proizvođača opreme za šumarstvo i djelatnosti šumarstva. — Za podizanje plantaža i intenzivnih kultura šumskog drveća, te izgradnji šumskih cesta omogućiti šumskoj privredi kredit s rokom otplate 15 godina i 2% kamata. — Podržava se izložena koncepcija plana razvoja šumarstva, prerade drva i prometa drvnim proizvodima za razdoblje 1981—1985. godine, uključujući izvoznu orjentaciju i samoupravno povezivanje na zajedničkim investicijama i razvojnim programima. — Uspostaviti viši oblik poslovanja između prometnih organizacija specijaliziranih na domaćem tržištu i izvozu, te šumarstva i prerade drva. — Intenzivirati suradnju između šumarstva, poljoprivrede, vodoprivrede, elektroprivrede, turizma, cestovnog prometa i drugih kroz Zakon o prostornom planiranju i Zakon o korišćenju poljoprivrednog zemljišta, pri čemu posebnu pažnju posvetiti brdsko-planinskim područjima radi zaštite od erozije, reguliranja vodnog režima, smanjenja snage vjetra i dr. — Između poljoprivrede i šumarstva postići najtješnju suradnju kod promjene namjene zemljišta, a kod razgraničenja zemljišta za poljoprivredu i onog namijenjenog proizvodnji u šumarstvu, treba polaziti od namjenske osnove. — Zbog sprečavanja, fluktuacije radne snage u šumarstvu razmotriti mogućnost poboljšanja njihovih uvjeta života i rada. — Nužna je i hitna samoupravna integracija znanstveno istraživačkog rada. Iz sadržaja se dade lako zaključiti da je kroz višegodinšju raspravu, u kojoj je tako reći bila mobilizirana cijela struka, ova vrlo kompleksna materija cjelovito i vrlo kvalificirano obuhvaćena, da su zaključci objavljeni u stručnoj literaturi, pa su kao takvi svima bili dostupni. Dakako, uputno se je upitati, a kakvi su rezultati uslijedili iz ove dugotrajne stručne aktivnosti. Republički komitet za poljoprivredu i šumarstvo publicira materijal2 za ŠUMSKO-DRVNI KOMPLEKS OD 1981. do 1985. godine, gdje je u prvom 2 Republički komitet za poljoprivredu i šumarstvo, Opće udruženje šumarstva, prerade drva i prometa Hrvatske uz suradnju Republičkog zavoda za društveno planiranje: I DIO »Stanje i mogućnosti razvitka šumarstva i prerade drva u SR Hrvat skoj za razdoblje od 1981. do 1985. godine. II DIO »Društveni plan, društveni dogovori i samoupravni sporazumi« Pub likacija 7, Zagreb, travanj 1983. godine. 447 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1989 str. 58 <-- 58 --> PDF |
dijelu dato stanje i mogućnosti razvitka šumarstva i prerade drva u SR Hrvatskoj, a u drugom dijelu Društveni plan i Društveni dogovori: — O osiguranju sredstava za biološku reprodukciju i zaštitu šuma od požara na području krša, — O ostvarivanju Programa pošumljivanja degradiranih šuma i nepošum- Ijenih šumskih površina u SR Hrvatskoj za razdoblje od 1981. do 1985. godine, te SAMOUPRAVNI SPORAZUMI: — O usklađivanju odnosa u društvenoj reprodukciji šumarstva, prerade drva i prometa Hrvatske, — O usklađivanju dugoročnog razvoja grupacije proizvodnje i prerade papira Hrvatske, — O udruživanju sredstava za proširenu biološku reprodukciju šuma i ubrzanu gradnju šumskih prometnica u razdoblju od 1981. do 1985. godine, — 0 razvoju šumskog sjemenarstva i rasadničke proizvodnje od 1981. do 1985. godine, — O programu udruživanja sredstava i neposrednoj slobodnoj razmjeni rada na obnavljanju znanstveno-istraživačkih radova u šumarstvu, i — Samoupravni sporazum u znanstveno-istraživačkoj djelatnosti prerade drva u razdoblju od 1981. do 1985. godine. U materijalu su naglašena slijedeća specifična obilježja šumarstva kao grane: 1. Dugoročnost procesa proizvodnje drvne mase, 2. Neophodnost integralnog gospodarenja šumama na velikim površinama, 3. Opće korisne funkcije šuma i 4. Potreba visokih ulaganja u šumske prometnice radi maksimalnog korišćenja drvne mase. Radi lakšeg razumijevanja konstatacija o izvršenim šumsko uzgojnim radovima u proteklom razdoblju, kao i sadašnje stanje i mogućnosti u navedenom razdoblju, navode se podaci da je od 1976. do 1980. godine ostvareno: Šumskouzgojni radovi Plan u ha Izvršenje Ostv arenje plana (i 1. Jednostavna biološka reprodukcija šuma 2. Proširena biološka reprodukcija šuma 328.150 22.800 360.607 11.114 109,9 48,7 Ukupno : 350.950 371.721 105,9 Što se tiče sječe šuma u posljednjih 15 godina ona je svedena globalno u okvire prirasta, a za većinu naših šuma etat je utvrđen na osnovama rezultata uređivanja. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1989 str. 59 <-- 59 --> PDF |
OSVRT NA IZVRŠENJE ŠUMSKOUZGOJNIH RADOVA I ETATA OD 1981. DO 1985. GODINE Na temelju raspoloživih evidencija, prikaz plana i izvršenja šumskouzgojnih radova jednostavne i proširene biološke reprodukcije šuma daje se u slijedećoj tablici: A) JEDNOSTAVNA BIOLOŠKA REPRODUKCIJA Plan-ha I/.vrš.-ha ŠUMA: 1. Priprema staništa za prirodno naplođenje 10 000 25 004 250,0 2. Pošumljavanje i popunjavanje redovnih sječiva 17 500 31253 178,6 3. Čišćenje i njega mladih sastojina i kultura 25 000 143 863 115,1 4. Prorede mladih i srednjedobnih sastojina 00 000 191 457 95,7 Ukupn o 352500 391577 120,3 B) PROŠIRENA BIOLOŠKA REPRODUKCIJA ŠUMA: 1. Pošumljavanje i popunjavanje novih šumskih zemJjišila 32 500 18 731 57,6 2. Melioracije degradiranih šuma i šikara 15 000 988 6,6 3. Unošenje četinjača 10 000 1168 11,7 4. Kulture i plantaže 16 500 1544 9,4 Ukupn o 74000 22431 30,3 Iz predočenih podataka zaključujemo da je jednostavna biološka reprodukcija šuma izvršena sa 120,3%. Osjetno veće izvršenje postignuto je na pripremi staništa za prirodnu naplodnju, pošumljavanja i popunjavanja redovnih sječina (250,0 i 178,6%), a 115,1",, u čišćenju i njezi mladin sastojina i kultura, prorede su izvršene s 95,7°„, a sveukupno — izvršenje u odnosu na plan iznosi 120,3%. Što se tiče radova proširene biološke reprodukcije šuma i Društvenog dogovora stvari stoje drugačije. Od ukupno planiranih radova Društvenim dogovorom (73.500 ha), izvršeno je 50.163 ha ili 68,2"0. Međutim prema sada važećim propisima (ZOŠ, član 10. i član 11.) svi planirani radovi Društvenim dogovorom ne mogu se podvesti pod proširenu biološku reprodukciju, već jedan dio tih radova spada u jednostavnu. Ako promatramo samo radove proširene biološke reprodukcije tada izvršenje tih radova, prema priloženoj tablici iznosi 22.431 ha, ili 30,3% od planiranih 74.000 ha. Na temelju iznesenih podataka može se zaključiti da Društvenim dogovorom planirani radovi nisu u potpunosti izvršeni. Do nešto većeg podbačaja došlo je u radovima na obogaćivanju šuma listača četinjačama i plemenitim listačama, te u podizanju plantaža. Razloga zbog kojih plan nije u potpunosti izvršen ima više, nabrojit ćemo samo najvažnije: — usvajanje Društvenog dogovora od jednog dijela predviđenih sudionika teklo je sporo, tako da je Društvenom dogovoru pristupila potrebna većina (75° n) tek u prvom kvartalu 1983. godine. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1989 str. 60 <-- 60 --> PDF |
Neke značajnije organizacije, unatoč brojnih intervencija, nisu nikad pristupile Društvenom dogovoru (Zajednica elektroprivrednih organizacija Hrvatske, prometne organizacije). — mnogi sudionici pristupili su Društvenom dogovoru samo formalno i u akciji u stvari nisu ni sudjelovali. — veliki broj skupština općina nije se angažirao na sređivanju imovinsko- pravnih odnosa i na razgraničenju poljoprivrednog od šumskog zemljišta, pa se je dešavalo da na područjima gdje je aktivnost ostalih sudionika bila prilično velika, nije bilo slobodnih zemljišta za pošumljivanje. — u financiranju radova sudjelovala je Republika i organizacije udruženog rada šumarstva sa 95%, zatim drvna industrija, vodoprivreda i turizam sa 5%, dok ostali sudionici nisu sudjelovali u financiranju. Iz iznesenog proizlazi da se Društvena akcija pošumljavanja temeljila uglavnom na sredstvima udruženog rada šumarstva i Republike i da se uz takve uvjete financiranja i nedovoljnu angažiranost jednog dijela sudionika, nije ni moglo očekivati da će se ciljevi postavljeni Društvenim dogovorom u potpunosti ostvariti. Unatoč navedenih slabosti, može se ipak konstatirali, da je provedena akcija postigla i određene uspjehe. Unatoč toga što programirani radovi iz Društvenog dogovora nisu u potpunosti izvršeni, ukupna aktivnost na šumskouzgojnim radovima u navedenom srednjoročnom razdoblju bila je znatno veća nego u prethodnom. Prema podacima Zavoda za statistiku radovi na pošumljavanju u razdoblju 1981—1985. godine izvršeni su sa 2,05 puta više u odnosu na prethodno razdoblje (1976—1980), radovi na melioracijama šuma sa 2,08 puta više, konverzije i unašanje četinjača u šume listača sa 2,69 puta, podizanje plantaža 3,07 puta više nego u prethodnom razdoblju. Ovo razdoblje značajno je i po omladinskim radnim akcijama na pošumljavanju. No bez obzira što ovaj zajednički posao nije baš u cjelosti izvršen, značaj Društvenog dogovora je u tome što je stvorena društvena klima za donošenje novog Zakona o šumama koji je pitanje biološke reprodukcije šuma počeo rješavati na odgovarajući način. Realizacija etata u periodu od 1981. do 1985. godine, po godinama, izgleda ovako: Godina Etat (br,utto) rrr 1981. 4 505 690 1982. 4 639 712 1983. 4 813 443 1984. 5 137 499 1985. 5 000 075 Ukupno (1981—1985.) 24 096 419 450 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1989 str. 61 <-- 61 --> PDF |
Navedeni ukupni godišnji etat odnosi se na društvene šume kojima gospodare šumarske radne organizacije, (A) kategorija vlasništva, u nastavku će biti predočena usporedba ovog etata po šumskogospodarskim, odnosno šumskokrškim područjima i istog etata za razdoblje od 1986. do 1990. godine. Napominjemo da su u trajnim novoosnovanim evidencijama SlZ-a šumarstva Hrvatske evidentirani podaci realiziranog godišnjeg etata po šumskogospodarskim i šumskokrškim područjima razvrstanog na listače i četinjače, a unutar njih na grupe asortimana kao tehničko drvo, ogrjevno drvo i otpad, ali se zbog preopširnosti ne iznose. Međutim, zaključci sa savjetovanja SIT-a iz 1980. godine nisu samo poslužili kao okosnica i temelj Društvenih dogovora i Samoupravnih sporazuma na temelju kojih je data ocjena stanja i trasiran put razvoja šumarstva i drvne industrije od 1981. do 1985. godine, već su poslužili i kao povoljna predispozicija za donošenje jednog suvremenijeg Zakona o šumama, kao što je ovaj sadašnji — donesen u SABORU SR Hrvatske 24. studenog 1983. godine. Osnovne odredbe iz ovog Zakona sadrže: »Šume i šumska zemljišta kao dobra od općeg interesa uživaju posebnu zaštitu i koriste se pod uvjetima i na način koji su propisani ovim zakonom. Šume i šumska zemljišta su specifično prirodno bogatstvo te s opće korisnim funkcijama šuma predstavljaju posebne prirodne i gospodarske uvjete rada«, (član 1. ZOŠ-a). Članom 2. pobliže su definirane opće korisne funkcije šuma, a stav 1. člana 3. »Gospodarenje šumama i šumskim zemljištima je djelatnost od posebnog društvenog interesa«. »Radi usklađivanja rada i ostvarivanja zajedničkih potreba i interesa u gospodarenju šumama i šumskim zemljištima na šumsko gospodarskim i šumskokrškim područjima ovim Zakonom osniva se Samoupravna interesna zajednica šumarstva Hrvatske — u daljnjem tekstu »Zajednica šumarstva « član 4. Jednostavna biološka reprodukcija šuma vrlo detaljno je razrađena u elanu 10, a proširena u članu 11. Članom 14. ZOS-a osnovana su šumskogospodarska područja koja obuhvaćaju šume i šumska zemljišta u društvenom vlasništvu i ona na kojima postoji pravo vlasništva (privatne šume), a članom 75 šumskokrška područja. Na kontinentalnom dijelu Republike članom 16 ustanovljeno je 9 šumskogospodarskih područja, a članom 76. 2 šumskokrška. Članom 19. je propisano da se radi gospodarenja šumama na šumskogospodarskom području osniva radna organizacija šumarstva, a stavom 3. istog člana da se osnovne organizacije šumarstva organiziraju prema dijelovima procesa gospodarenja šumama i to uzgoj i zaštita šuma i iskorišćivanje šuma, pobliže o veličini (površini i drvnoj zalihi) radnih organizacija šumarstva govori član 20. Iz odredbe člana 24. »Šumama i šumskim zemljištima na šumskogospodarskom području gospodari se na temelju šumskogospodarske osnove područja«, a prema članu 27. u skladu s odredbama ove osnove, izgrađuje se osnova gospodarenja za gospodarsku jedinicu. Većim brojem članova propisano je gospodarenje privatnim šumama. 451 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1989 str. 62 <-- 62 --> PDF |
Članom 66. ZOŠ-a propisano je osiguranje sredstava za jednostavnu biološku reprodukciju šuma, a članovima 68. i 69. za proširenu. Organizacija, financiranje i radni zadaci SlZ-a šumarstva pobliže su regulirani članovima 84. do 100. Temeljem odredbe točke 6., člana 87. i Statuta SlZ-a šumarstva, Skupština SlZ-a ne samo što odobrava šumskogospodarske osnove i programe područja, već se brine i za njihovo provođenje, a suglasnost na osnove gospodarenja gospodarskom jedinicom i programe za gospodarenje šumama na šumskogospođarskim područjima, temeljem točke 7. istog člana daje Izvršni odbor Skupštine SlZ-a. Tek na kraju, stav 2., člana 126. »Osnovne organizacije šumarstva, druge organizacije udruženog rada i druge društveno pravne osobe koje upravljaju šumama i šumskim zemljištima u društvenom vlasništvu dužne su provesti uknjižbu svojih prava u pogledu tih nekretnina u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona«. Dakako, da u Zakonu postoje i druge važne odredbe, međutim, ovdje su istaknute odredbe koje su po svom sadržaju i značaju u svakodnevnom šumarskom životu i aktivnostima ne samo odrednice i predmet rasprave, već i temeljni elementi za ocjenu Zakona. Kao što je već spomenuto, sadržaj odredaba naprijed navedenih članova Zakona potvrđuje da su zaključci sa Savjetovanja iz 1980. godine našle svoje odgovarajuće mjesto u tom Zakonu. Međutim, to se ne bi moglo reći i za točku (2) specifičnih obilježja grane šumarstva objavljenih 1983. godine čiji tekst glasi — »neophodnost integralnog gospodarenja na velikim površinama«. Očito je da u zadnjoj redakciji teksta Zakona, ova formulacija nije našla svoje mjesto, jer je stavak 3. člana 19. propisano da se osnovne organizacije šumarstva organiziraju prema dijelovima procesa gospodarenja. U načelu ovo je osnovna primjedba na Zakon o šumama iz 1983. godine. Provodeći ovaj Zakon u život od njezinog donošenja do danas izdvojilo se je u šumarskoj operativi i javnosti još nekoliko konstruktivnih prijedloga za nadopunu kao što su: — sadržaj odredaba iz članova 1., 2. i 3. Zakona koji čine izuzetna važnost potrebno je više analitički razraditi, posebno s osvrtom na titalare društvenog vlasništva i financiranje, odnosno definirati potrebne izvore sredstava. To se dakako odnosi na šume i šumska zemljišta, s njihovim općekorisnim funkcijama i šumarstvo kao djelatnost od posebnog društvenog interesa. — tekst odredbe člana 10. koji se odnosi na jednostavnu biološku reprodukciju stručno i sadržajno je definirano, međutim, propisana visina za osiguranje potrebnih sredstava nije dovoljna. U postupku stručnog pregleda i odobrenja šumskogospodarskih osnova područja od 27—35% vrijednosti etata potrebno je izdvojiti za ove radove. Tekst odredbe člana 11, koji govori o: — proširenoj biološkoj reprodukciji, treba razraditi, što je već urađeno u prijedlogu za dopunu Zakona, a odredbe članova 68. i 69. koje osiguravaju visinu sredstava za proširenu reprodukciju šuma, potrebno je najmanje udvostručiti, s time što se predlaže umjesto udruživanja sredstava, naknada (bespovratna sredstva). |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1989 str. 63 <-- 63 --> PDF |
— u operativi je vrlo akutan problem udovoljenje drugom stavu člana 126. ZOŠ-a, kojim je propisan rok 31. 12. 1985. godine, a odnosi se na provođenje uknjižbe prava vlasništva nekretnina (površine šuma i šumskih zemljišta), kojima gospodare šumarske radne organizacije. Kod pregleda šumskogospodarskih osnova i programa područja konstatirano je, da je u tom pogledu nesređeno stanje na svim područjima. Gotovo sva šumska gospodarstva izvršila su potrebne predradnje i podnijele zahtjev za uknjižbu prava vlasništva, međutim, na području većine općina, ovim se zahtjevima ne udovoljava. Odgovarajuće institucije šumarstva trebale bi energičnije zatražiti primjenu zakonitosti. S ovim je u najužoj vezi i razgraničenje neobraslih proizvodnih površina za poljoprivredu i onih namijenjenih šumarstvu. Nerješavanje ovog problema dovodi u vezu realizaciju radova, posebno proširene biološke reprodukcije šuma. Poznavaoci šumarskog zakonodavstva pripisuju sadržaju Zakona iz 1983. godine osobiti značaj, što je ustanovio šumsko gospodarska i šumskokrška područja i na njima u gospodarskom smislu obuhvatio sve društvene šume i šume na kojima postoji pravo vlasništva (privatne šume), međutim, što se tiče sadašnjeg broja šumskogospodarskih i šumskokrških područja, potrebno je potražiti funkcionalni ja rješenja. Isto tako u šumarstvu Hrvatske, po prvi puta su izrađeni i po Skupštini SlZ-a šumarstva Hrvatske odabrani uređajni elaborati kakve naša struka do sada nije imala, a to su šumskogospodarske osnove i programi i područja, na temelju kojih su po jedinstvenom kriteriju gospodari na cijelom području. Vrlo značajnim propisima Zakona iz 1983. godine smatraju se odredbe članova 68. i 69. kojim je također po prvi puta zakonom propisano udruživanje sredstava za sve direktne i indirektne korisnike ekonomskih, fizičkih i socijalnih kriterija šuma, radi njihovog obnavljanja i proširenja, kao i članova 84. do 100. kojima je Zakonom osnovana Zajednica šumarstva radi ostvarivanja zajedničkih potreba i interesa gospodarenja šumama i šumskim zemljištima na šumskogospodarskim i šumskokrškim područjima. Sprovođenjem u život naprijed opisanih odredaba Zakona o šumama u mogućnosti smo iz spomenutih šumskogospodarskih osnova i programa područja, po jedinstvenoj metodologiji dati prikaz nekih osnovnih podataka, koji će nam predočiti sadašnje stanje šumarstva koji mogu poslužiti u trasiranju pravca razvoja. Prvo ćemo prokomentirati šume kojima gospodare šumarske radne organizacije (A), a u nastavku ostale dvije kategorije (B) i (C). Površina šuma kojima gospodare šumarske radne organizacije iznosi 1 903 002 ha raspodijeljene u 626 gospodarskih jedinica, ostale društvene šume 136 gospodarskih jedinica, površine 89 982 ha, a privatne šume 179 gospodarskih jedinica i 465 069 ha. Ovi podaci predstavljaju današnje stanje šumskog fonda, jer se važnost odredaba šumskogospodarskih osnova, iz kojih smo crpli ove podatke odnosi na period 01. 01. 1986. do 31. 12. 1985. godine. Prema glavnim gospodarskim oblicima naše šume dijelimo na visoke regularne, dobne strukture i preborne šume, s debljinskom strukturom. Obrasle površine visokih jednodobnih šuma iznosi 883 279 ha (65,8%), a prebornih 458 896 ha (34,2%), ili ukupno 1 342 175 ha. 453 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1989 str. 64 <-- 64 --> PDF |
Ukupna drvna zaliha iznosi 247 619 600 m"> (bruto), od toga u jednodobnim šumama 158 996 100 m:! (64,2%), a u prebornim šumama 88 623 500 m´1 (35,8%), ili prosječno 207 m3/ha. Ukupno utvrđen godišnji tekući prirast iznosi 7 188 700m´!, od čega otpada na jednodobne šume 5 151400m:! (71,7",,), a na preborne 2 037 259 m´1 (28,3%). Kod jednodobnih šuma, iz odnosa godišnjeg tekućeg prirasta i ukupne drvne zalihe, proizlazi da prirast iznosi 3,239%, a kod prebornih 2,298%. Iako su ovo grubi pokazatelji, ne pokazuju li i oni smanjenu vitalnost naših prebornih šuma. S prirastom je u najužoj vezi i prosječni godišnji etat. U prvom polurazdoblju, od 1986. do 1995. godine, prosječni godišnji etat (obavezni), odnosno propisan osnovama i programima područja, iznosi 5 338 100 m´1, od čega je glavni prihod 3 882 425 m´S (72,7° „), a prethodni 1 455 675 m3 (27,3%). Usporedimo li prosječni godišnji etat 5 338 100 m;i, s prosječnim godišnjim tekućim prirastom 7 188 700 m;i, onda vidimo da su etatne mogućnosti veće. Međutim, zbog dosta niskih temeljnih drvnih zaliha po hektaru, kako u jednodobnim, tako i u prebornim šumama, potrebno je planirati određenu akumulaciju prirasta. Prema D. Klepa c (3), »razmjer dobnih razreda u Hrvatskoj vrlo je nepovoljan. Može se reći da je struktura po dobnim razredima u Hrvatskoj uglavnom ovakva«: Učešće površine Starost sa stojina Danas (1950. god.) 1-- 40 god. 45% 26,9% 41 -- 80 god. 38% 43,1% 81 --120 god. 13% 25,8",, preko 120 god. 4% 4,2% Jednodobne šume zastupljene na svim područjima, osim Goransko-Primorskog. Međutim, na područjima Like, Istre, Primorja i Dalmacije, jednodobne šume imaju vrlo nisku temeljnu drvnu zalihu po hektaru (od 49 do 114m´!), pa ih kao takve ne možemo uspoređivati sa šumama prvih sedam područja. U ovim šumama najniža drvna zaliha po hektaru je na području Varaždina (189 irr1), a najviša u Srednje Posavskom području (274 m3/ha). Podjednaku drvnu zalihu imaju Slavonsko-baranjsko (268 m3/ha) i Bilogorsko- Podravsko šumskogospodarsko područje (261 m:1/ha), a u nastavku slijede Kordunsko-Pokupsko (242 m3/ha), Prigorsko-Zagorsko (226 m-´1´´ha) i Sisačko- Banijsko s 218 rn^/ha. Ukupna površina jednodobnih šuma prvih sedam područja iznosi 687 334 ha. Iz praktičnih razloga ovu površinu možemo zaokružiti na 700 000 ha, iz čega proizlazi normalna površina dobnog razreda oko 100 000 ha. Iz podataka površina po dobnim razredima je vidljivo da su samo površine I i II dobnog razreda (100 568 i 106 828 ha približno jednake normali. Osjetno veće površine od normalne nalaze se u III i IV dobnom razredu (148 563 i 133 866 ha). Svakako ohrabruju podaci o površini i drvnoj zalihi V dobnog razreda :l D. Klepac: Uređivanje šuma, Zagreb, 1965, str. 227. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1989 str. 65 <-- 65 --> PDF |
sa 117 600 ha i 40 504 m:!, ili prosječno po hektaru 344 ra:i. Međutim ovo su kumulativni podaci u kojima su zastupljene šume bukve, hrasta lužnjaka, kitnjaka, običnog graba, poljskog jasena i ostalih pratećih vrsta. Najvrijedni je su dakako lužnjakove šume. Momentalno nisu izrađene detaljnije analize dobne strukture pojedinih uređajnih razreda, pa nam stoga podatak od 344 m:i/ha u V dobnom razredu nije dovoljno indikativan. Za predpostaviti je, da je u uređajnim razredima hrasta lužnjaka, naročito u kvalitetnijim sastojinama, taj podatak veći. Akcent se želi staviti na lužnjakove sastojine, koje bi u V dobnom rezredu, radi proizvodnje maksimalnih prirasta, trebale imati drvnu zalihu od 450—480 m´Vha. Zrelih sastojina za sječu ima osjetno niže ispod normale, u VI dobnom razredu (58 251 ha), a u VII svega 21 658 ha. Drvna zaliha po hektaru od 323 i 291 m:i niža je nego u V dobnom razredu, jer se u ovim sastojinama primjenjuje oplodna sječa (pomladno razdoblje). Neujednačena (poremećena) struktura naših šuma opće je poznata, što potvrđuju i ovi podaci. Bez obzira što je u odnosu na šume u drugim republikama, struktura, a i vrijednost naših šuma najpovoljnija, ta nas činjenica nikako ne smije zadovoljiti, već u buduće, svim gospodarskim zahvatima, naročito kod doznake etata prethodnog i glavnog prihoda treba težiti uspostavljanju normalnog razmjera dobne strukture u svim uređajnim razredima. Pored spomenutog, kvantitativno i kvalitativno unapređenje proizvodnje u prirodnim jednodobnim šumama podrazumijeva vrlo intenzivne uzgojne radove već u pomladnom razdoblju, još pod zastorom nadstojnih stabala, potrebno je provoditi njegu mladika, kada se u mladoj sastojini izlučuju kvalitetni budući nosioci proizvodnje. Nastavno na ove radove je višestruko čišćenje guštika i prve prorede. Nedavno provedena istraživanja strukture na velikim površinama lužnjakovih šuma pokazuju, da nam sastojine do 60. godine starosti nisu dovoljno prorjeđivane, pa se tako osjetno gubi na kvaliteti proizvodnje. Znatno više se proredama zahvaća u sastojinama iznad 60. godine starosti, kada su stabla već postigla iskoristive tehničke dimenzije. Nije rijedak slučaj da se proredom posegne i za najdebljim stablima — nosiocima proizvodnje. Odabiranju stabala za proredbu treba posvetiti posebnu pažnju. Pri tome je potrebno imati umu, da je u sastojinama starijim od 50. godina, za maksimalnu proizvodnju potrebno osjetno veća temeljna drvna zaliha po hektaru, od one koju smo do sada ostavljali. Prije nego se pristupi odabiranju stabala za sječu, iz osnova gospodarenja treba dobro proučiti postojeću strukturu konkretne sastojine koju ćemo prorjeđivati, a potom propisani etat prorede proizlazi iz komparacije broja stabala (frekvencije) pojedinih debljinskih stupnjeva odabrane normale i broja stabala u istim debljinskim stupnjevima konkretne sastojine. Također daleko veću pažnju treba posvetiti elitnim stablima — nosiocima proizvodnje, provjeri njihovih svojstava i ravnomjernom rasporedu po cijeloj površini. Spomenimo i to, da smo u mogućnosti unaprijediti, odnosno povećati šumsku proizvodnju u prirodnim sastojinama, samo to zahtijeva više stručnih kadrova i rada, te izradu još pouzdanijih normala. U prebornim šumama drvna zaliha je prikazana po suženoj debljinskoj strukturi. Najzastupljenija je drvna zaliha u debljinskom razredu 31—50 cm, i iznosi 35 988 800 m3 ili 40,6% od ukupno 88 623 500 m´´. U trećem debljinskom razredu (od 51 cm) drvna zaliha je 29 656 600 m:1 ili 33,5°/,), a u prvom (10—30 cm) 22 978 100 m´* (25,9%). I u prebornim šumama struktura je po 455 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1989 str. 66 <-- 66 --> PDF |
remećena. Zbog većeg učešća prezrelih masa i niske drvne zalihe po hektaru godišnji tekući prirast iznosi svega 2,3"u. Prosječna drvna zaliha po hektaru je 193 m:i, najveća je u Goransko- Primorskom području 272 m3 ha, manje površine prebornih šuma u Karlovcu i Dalmaciji s 242 i 233 m3 ha, na području Like 202 m:i, a najniže 84 m3 ha na Istarosko-Primorsko-Ličkom šumskokrškom području. Najveći godišnji tečajni prirast je u Karlovcu i Dalmaciji 6,6 i 6,1 m! ha, na Ličkom i Goransko- Primorskom području 5,6 i 5,3 m3 ha, a najniži na Istarsko-Primorsko- Ličkom šumskokrškom području 2,4 m3 ha. Društvene šume kojima gospodare šumarske radne organizacije, u kontinentalnom dijelu Republike, uglavnom su sve uređene, i redovno se izrađuju revizije osnova gospodarenja. Najgora je situacija na području Dalmacije, gdje su šume neuređene, a ni gospodarske jedinice nisu formirane, nego se evidencija vodi po katastarskim općinama. Ohrabruje činjenica da je Služba uređivanja u osnutku i počima se s prvim uređivačkim radovima. Također je neuređen i dio šuma na Istarsko-Primorsko-Ličkom šumskokrškom području. Međutim, nakon osnutka taksacije u sklopu Šumskog gospodarstva »Istra« Buzet, situacija je u pogledu uređivanja šuma znatno poboljšana. U društvenim šumama kojima gospodare druge organizacije udruženog rada ili druge društveno-pravne osobe, označene kao (B) kategorija vlasništva, ukupna obrasla površina iznosi 89 982 ha s drvnom zalihom 12 795 900 m3 ili prosječno 246 m3 ha. Ukupni godišnji tečajni prirast utvrđen je na 342 300 m3, a godišnji etat 250 402 m3. Pretežno su ove šume bile uređene, međutim, pretpostavlja se da je većina ovih uređajnih elaborata istekla, pa bi ih trebalo obnoviti, odnosno izraditi revizije, a za neuređene izraditi nove programe gospodarenja. Šume na kojima postoji pravo vlasništva (privatne šume), označene kao (C) kategorija vlasništva, nastavljaju ukupnu obraslu površinu od 439 895 ha, s drvnom zalihom 37 665 300 m3 ili prosječno 73 m3 ha. Godišnji tekući prirast iznosi 693 100 m3, prosječno 2 m3 ha, u kojima je propisan godišnji etat 591 470 m3. (A) Kategorija vlasništva: u m;t Područje Prosječni 1981—1985. g. godišnji etat 1986—1990. g. 1 2 3 4 Slavonsko-Baranj sko Srednje Posavsko Bilogorsko-Podravsko Varaždinsko-Međimursko Prigorsko-Zagorsko Sisačko-Banij sko Kordunsko-Pokupsko Goransko-Primorsko Ličko Istarsko-Primorsko-Ličko Dalmatinsko 1 353 792 344 223 786 048 68 178 166 197 286 700 319 392 1017 496 303 577 136 828 36 853 1 333 360 405 320 958 130 82 930 161930 304 890 339 520 970 923 381 650 306 655 92 792 98,5 117,7 121,9 121,6 97,4 106,3 106,3 95,4 125,7 224,1 251,8 Ukupn o 4 819 284 5 338 100 110,8 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1989 str. 67 <-- 67 --> PDF |
Učešće vrsta u ukupnom fondu drvne zalihe iznosi: Vrsta m3 % 1. bukva 88 613 137 35,8 2. hr. lužnjak3. hr. kitnjak4. ostali hrastovi 39 925 565 23 171 164 4 555 125 16,1 9,4 1,8 5. jasen6. obič. grab7. meke listače 8 761 895 17 469 804 8 626 490 3,5 7,0 3,5 8. jela i smreka 35 061216 14,2 (36 378 642 ma 9. borovi 7 511679 3,1 1978. god.) 10. ostalo 13 923 525 5,6 Ukupno: 247 619 600 100,0 U datoteci šumskog fonda Hrvatske osnovanoj u SIZ-u šumarstva u Zagrebu, ukupna drvna zaliha evidentirana je po jedinstvenom šifarniku, usvojenom na Komisiji za uređivanje šuma Skupštine SlZ-a za 31 vrstu drveća, a prema odredbi člana 8. Pravilnika o načinu izrade šumskogospodarskih osnova područja, osnova gospodarenja gospodarskim jedinicama i programa za gospodarenje šuma (NN 42 1985). Dodamo li ovom podatku još 50 461 200 m:i kolika je drvna zaliha u ostalim društvenim i privatnim šumama, ukupni fond drvne zalihe je 298 080 800 m3, ili zaokruženo 300 000 000 m3, računajući granice pouzdanosti s ± 8—10% na prezentirani rezultat. Pošto je ranije rečeno da raspolažemo s podacima o dobnoj i debljinskoj strukturi, u mogućnosti smo po šumskogospodarskim područjima, gospodarskim jedinicama, pa i vrstama drveta, našim suradnicima u prerađivačkoj industriji pružiti blagovremeno sve potrebne informacije o sirovini. Što se tiče pilanskih trupaca vjerojatno nema problema s plasmanom, a prema informacijama iz Poslovne zajednice i cijene su koliko toliko usklađene vjerojatno će diskusija više rasvijetliti ovaj problem. Posebno bi dobro bilo razmotriti plasman prostornog drva tvrdih listača, jer kako smo naveli u našim listopadnim šumama do 60 god. starosti imamo više drvne zalihe nego što je potrebno, pa bi plasman takve sirovine po povoljnim cijenama imao veće ekonomske i gospodarske efekte. Pored navedenih podataka u šumskogospodarskim osnovama i programima područja nalaze se dakako i planovi potrebnih šumsko uzgojnih radova. U periodu od 1986. do 1990. godine JEDNOSTAVNA BIOLOŠKA REPRODUKCIJA ŠUMA PLANIRANA je ukupno: — priprema staništa za prirodnu naplodnju 40 697 ha — priprema staništa za pošumljavanje 9 422 ha — priprema staništa za popunjavanje 9 771 ha — njega mladih sastojina i kultura 106 247 ha |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1989 str. 68 <-- 68 --> PDF |
— čišćenje mladih sastojina i kultura 37 351 ha — resurekcija degradiranih sastojina 1 763 ha — prorede 227 974 ha Ukupno: 433 225 ha ili godišnje 86 645 ha. U istom periodu proširena biološka reprodukcija šuma planirana je s 37 722 ha. Prema evidencijama do konca ove godine bit će izvršeno 19 524 ha, za narednu godinu ostalo je tako reći polovica ukupne obaveze 18 198 ha, točnije (48,2",,). U ovim elaboratima nalaze se i ostali podaci neophodni za gospodarenje kao što su zaštita šuma, otvorenost, plan investicija i nabava potrebne opreme, lovstvo, ekonomsko financijska osnova, plan izrade revizija uređajnih elaborata i evidencije. Dakle kao što vidimo, dio zadatka u SIZ-u šumarstva koji se odnosi na vođenje evidencija o stanju i korišćenju sredstava za proširenu biološku reprodukciju šuma je tehnički i organizacijski riješen i ažurira se tako reći svakodnevno uz primjenu elektroničkog računala. Također su osnovne evidencije i uhodan mehanizam imenovanja komisija za stručni pregled i izradu prijedloga za davanje suglasnosti na revizije osnova gospodarenja gospodarskim jedinicama i programa gospodarenja šumama na šumskogospodarskim područjima koje je prema točki 7. člana 87. Zakona o šumama i Statuta SlZ-a šumarstva u nadležnosti Izvršnog odbora. Većina šumskogospodarskih osnova i programa područja odobreni su u 1987. godini, a na 6. sjednici Skupštine SlZ-a šumarstva Hrvatske 27. svibnja 1988. godine odobrena je i šumsko gospodar ska osnova Goransko-primorskog šumskogospodarskog područja. Time je u potpunosti dovršena izrada i odobravanje svih šumskogospodarskih osnova i programa područja, s time da je za šumskogospodarsku osnovu Slavonsko-baranjskog šumskogospodarskog područja dato privremeno odobrenje. Stvoreni su dakle uvjeti da se stručne odredbe i smjernice gospodarenja iz tih dugoročnih elaborata, koje su usmjerene unapređenju šumskogfonda, pretoče u djelo. Da bi se tom poslu prišlo planski i kvalificirano Služba gospodarenja i uređivanja šuma Radne zajednice Samoupravne interesne zajednice šumarstva Hrvatske odmah je pristupila izradi datoteke šumskog fonda i osnivanja evidencija za izvršenje godišnjih planova šumskouzgojnih radova jednostavne i proširene biološke reprodukcije šuma i realizacije etata glavnog i prethodnog prihoda. Kao osnovica spomenute baze podataka, izrađen je popis gospodarskih jedinica. Naprijed spomenuta baza podataka šumskog fonda Hrvatske izradit će se tako, što će se u već oformljen slog svake pojedine gospodarske jedinice, u kojem se sada nalaze šifra, naziv i ostali podaci, pridružiti iz uređajnog elaborata (osnove, odnosno programa), dotične gospodarske jedinice, propisane podatke (zaduženje) etata glavnog i prethodnog prihoda šumskouzgojne radove jednostavne i proširene biološke reprodukcije šuma po vrstama radova propisanih Zakonom, te ostale potrebne podatke i priloge, kao što su zaštita šuma, melioracija, plan uređivanja, investicije — oprema i ostalo. Uputno bi bilo ovim podacima pridružiti i rezultate obrade podataka »umiranja šuma«, koji su već pohranjeni u memoriji ER u SIZ-u. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1989 str. 69 <-- 69 --> PDF |
U isti slog s druge strane, dakako posebno za svaku gospodarsku jedinicu, evidentirat će se prema spomenutim vrstama podataka godišnje izvršenje etata, šumskouzgojni radovi i ostalo. Svi ovi podaci biti će pohranjeni evidentirani u eksternoj memoriji elektroničkog računala i pomoću odgovarajućih »sort« programa pristup do svakog od njih je tako reći trenutačan. Po isteku važenja odredaba svake gospodarske jedinice, vrlo brzo, jednostavnom usporedbom može se utvrditi bilanca — razlika između propisa osnove, odnosno programa i ukupnih izvršenja. Ovakve baze podataka bit će potrebno osnovati na svim šumskogospodarskim područjima. Tamo gdje šumarstvo nema instalirano elektroničko računalo, baza podataka osnovat će se ručno koristeći se sumarnim podacima, bez neke detaljnije razrade. Prevladava mišljenje, da se usuglašavanje revizija osnova gospodarenja, odnosno programa, sa šumskogospodarskim osnovama i programima područja, i ne može izvršiti, a da nisu oformljene baze podataka šumskog fonda područja. Naime, već drugu godinu Izvršni odbor Skupštine SlZ-a šumarstva Hrvatske daje suglasnost i potvrđuje usuglašenost revizija osnova gospodarenja i programa gospodarskih jedinica sa šumskogospodarskim osnovama područja. Izdavanje usuglašenosti sa šumskogospodarskim osnovama područja vrši se na temelju usporedbe podataka etata i šumskouzgojnih radova s kojima je dotična gospodarska jedinica u šumskogospodarskoj osnovi područja zadužena i novog propisa revizije osnove, odnosno programa, koji se odnosi na ove podatke. Međutim, takva usporedba ne predstavlja usuglašenost, evo zašto! U svakoj novoj reviziji osnove gospodarenja, odnosno programu, novi propisi (odredbe) za etat i šumskouzgojne radove razlikuju se, koji puta i osjetno od propisa iz prethodnog gospodarskog polurazdoblja, što je i normalno. Usporedbom novih propisa za etat i šumskouzgojne radove s onima iz prethodnog razdoblja vidimo da ne dobivamo ništa, jer su na jednoj gospodarskoj jedinici, te razlike pozitivne, dok su na drugoj negativne. Kako izgleda prosječna bilanca na nivou područja, odnosno kuda idemo s gospodarenjem u pozitivnom ili negativnom smislu, u odnosu na propise važeće šumskogospodarske osnove, ne možemo prosuditi iz usporedbe na nivou jedne gospodarske jedinice, već iz komparacije, primjerice prosječnog trogodišnjeg ili četverogodišnjeg zaduženja s etatom i šumskouzgojnim radovima, s ukupnom realizacijom (izvršenjem) etata i šumskouzgojnih radova u istom promatranom vremenskom periodu (primjer tri ili četiri godine), ali na svim gospodarskim jedinicama. Kraće rečeno, usporedbom ukupnog trogodišnjeg ili četverogodišnjeg izvršenja promatranih obilježja na čitavom području s prosječnim trogodišnjim ili četverogodišnjim zaduženjem, za ista obilježja, iz šumskogospodarske osnove, odnosno programa. S podacima bilance dobivenim na taj način pretpostavljamo da možemo ići u razmatranje odredbe člana 90. Pravilnika: — »Izvanredna revizija šumskogospodarske osnove i programa za gospodarenje šumama šumskokrškog područja, odnosno užeg područja krša obavlja se, ako se ustanovi povećanje ili smanjenje etata odnosno smanjenje opsega šumskouzgojnih radova za 10" n na šumskogospodarskom odnosno šumskokrškom području«. Smatra se, da je u stručnom pogledu opravdan naprijed opisani postupak radi utvrđivanja kriterija, da li je na pojedinom šumskogospodarskom, odnosno šumskokrškom području potrebno, ili ne, pristupiti izvanrednoj |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1989 str. 70 <-- 70 --> PDF |
reviziji šumskogospodarske osnove, odnosno programa. Što bi onda značilo usuglasiti reviziju osnove gospodarske jedinice, odnosno programa, sa šumskogospodarskom osnovom, odnosno programom područja? Značilo bi potvrdu, da su dosadašnji podaci o etatu i šumskouzgojnim radovima zamijenjeni novim podacima, a bilanca izvršenja istorodnih podataka iz proteklog gospodarskog polurazdoblja uzeta je u obzir radi udovo- Ijenju odredbe iz člana 90. Pravilnika. Pošto utvrđivanje ovog kriterija nije eksplicite utvrđeno ni u ZOŠ-u, ni u Pravilniku, to je potrebno riješiti novim nadopunama Zakona. Iako prema nepotpunim podacima, primjerice radi — neizvršavanja propisanih radova proširene biološke reprodukcije šuma, vrlo brzo će prouzročiti izvanredne revizije šumskogospodarskih osnova i programa područja. Izvršavanje naprijed iznijetih Zakonom i Pravilnikom propisanih stručnih zadataka mogu se deklarirati kao unapređenje šumskog fonda SR Hrvatske, zašto? Osnivanjem baze podataka na nivou Republike i područja raspolagat ćemo u preglednom obliku (s više ili manje detalja) o svim kategorijama fonda površina (obraslo, neobraslo,... ., katastrofalno proknjiženo, ili ne itd), fondom drvne zalihe razvrstanom prema dobnoj (jednodobne) i debljinskoj (preborne), strukturi po vrstama drveća, prirastu, elatima, šumskouzgojnim radovima i ostalim pokazateljima neophodnim u gospodarenju. Naročito ako područje raspolaže s centrom za automatsku obradu podataka, onda su nijanse stručno potrebnih detaljiziranja raznorodnih podataka tako reći neograničene. Iz njih se, pošto su na suvremenom mediju, (disk, disketa, traka ili dr.), vrlo brzo mogu dobiti potrebni podaci koji će poslužiti: razgraničenju površina, planiranju ukupnih potreba šumskog sjemena i sadnica, svih ostalih materijala i sredstava, stručne i ukupne radne snage i svih ostalih potrebnih podataka. Osnivanje i ažuriranje ovdje spomenutih evidencija daje nam pregled koliko brzo i s koliko uspjeha unapređujemo šumski fond, koje obaveze smo preuzeli u odredbama uređajnih elaborata. Iz višegodišnje rasprave i do sada učinjenog dade se zaključiti, da nam nikako više nisu potrebna neka dugogodišnja stručna naklapanja kako i kuda dalje, jer dosadašnje stručne aktivnosti koje su završile zaključcima Savjetovanja SIT-a od prije desetak godina, poslužile su ne samo kao okosnica i temelj Društvenih dogovora i Samoupravnih sporazuma, već su iza sebe ostavile evidentne rezultate. Isto tako koncern 1983. godine donesen je Zakon o šumama sa sadržajima koje do sada ni jedan nije imao. Također se pokazalo opravdanim postojanje i rad na nivou Republike jedne stručne institucije osnovane na temelju zakonskih odredaba, koja bi se bavila zadacima i aktivnostima, koje je do sada Zakon povjerio SIZ-u šumarstva. Dakako, da bi takvu organizaciju trebalo ekipirati s više izvršilaca, kako bi bila u stanju izvršiti sve zadatke koji su već danas definirani. Svi prigovori na Zakon o šumama dadu se otkloniti bez nekih većih poteškoća, pri tome se misli na integralno gospodarenje umjesto funkcionalnog, definiranje titulara društvenog vlasništva, financiranje biološke reprodukcije i općekorisnih funkcija šuma i još neke pojedinosti. Velika se 460 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1989 str. 71 <-- 71 --> PDF |
rasprava vodi u šumskogospodarskim područjima, a da se nismo zapitali čemu to služi i u koju svrhu. Osnovni postulati kojima bi se u tim raspravama trebali rukovoditi jesu — prirodna obnova sastojina na većim površinama koje omogućuju progresivnu potrajanost i gospodarenje uz što manje gospodarskih žrtava. Pri tome treba istaći da reprodukciju u šumarstvu trebaju financirati svi oni koji se služe direktnim ili indirektnim koristima šuma. U našem slučaju to bi značilo ova dva velika diva, misli se na Slavonsko- Baranjsko i Goransko-Primorsko šumskogospodarsko područje, privesti funkcionalnijoj organiziranosti na temelju naprijed spomenutih postulata. Nadalje od 1983. godine do danas Istarsko-Primorsko-Ličko šumskokrško područje nije ni zaživilo. Već i sadašnja organiziranost upućuje na prihvatljivije rješenje od odredaba ZOŠ-a. Što se ostalih područja tiče, vjerovatno ne bi bilo uputno ići na neka usitnjavanja, jer ako hoćemo moderno šumarstvo s informacijskim sistemom i brzim protokom informacija radi unapređenja proizvodnje i fonda, onda veća smanjenja ne bi pomogla. Kada bi u tom pravcu dopunili Zakon o šumama, koliko šumarstvu pogoduju promjene, ne bi ga trebalo mjenjati barem narednih pola stoljeća. LITERATURA Aktualni problemi i samoupravni razvoj šumsko-prerađivačkog kompleksa SR HRVATSKE, Š. L. 9—10/1980., str. 403—444. Aktualni problemi i samoupravni razvoj šumsko-prerađivačkog kompleksa SR HRVATSKE, ZBORNIK RADOVA SAVJETOVANJA, SIT šumarstva i drvne industrije, Zagreb, lipanj 1980. Nacrt srednjeročnog plana razvoja Samoupravne interesne zajednice šumarstva Hrvatske za razdoblje 1986.— 1990. godine. Delegatski vjesnik br. 380, Prilog 9, od 04. 06. 1987. ŠUMSKO-DRVNI KOMPLEKS 1981—1985. GODINE I i II dio, SR HRVATSKA, REPUBLIČKI KOMITET ZA POLJOPRIVREDU I ŠUMARSTVO, publikacija 7, Zagreb, travanj 1983. D. Klcpac : OSNOVNE POSTAVKE 1 PRINCIPI GOSPODARENJA U ŠUMAMA SVIJETA I U NAŠOJ ZEMLJI, Š. L. 9—10/1980. Đ. Kova č i ć: RASPODJELE UČESTALOSTI BROJA STABALA I DRVNE MASE KAO MJERE UNAPREĐENJA ŠUMSKE PROIZVODNJE U NEKIM PRIRODNIM SASTOJINAMA HRASTA LUŽNJAKA U SR HRVATSKOJ, Zagreb 1981., doktorska disertacija (rukopis). Đ. Kovači ć i V. Hren : Normalna raspodjela stabala po debljinskim stupnjevima i dobnim razredima u ekološko-gospodarskim tipovima II-G-20 i II-G-21, Šumarski institut Jastrebarssko, RADOVI br. 61, Zagreb, 1984. godine. B. Prpić : OSIGURANJE BIOLOŠKE REPRODUKCIJE ŠUMA KAO TEMELJNI PREDUVJET RAZVOJA ŠUMARSTVA, INDUSTRIJE ZA PRERADU DRVA I NAPRETKA DRUŠTVENE ZAJEDNICE, Zbornik radova SAVJETOVANJA, E Zagreb, 24. lipnja 1980. godine. Situation and Development Possibilities of the Forestry in Croatia S u m m a r y In the introductory part of the paper the multiple use and significance of lorests are presented, as well as tile basic conditions for forest economy prescribed by forest law and other regulations. Furthermore, benefits which forests |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1989 str. 72 <-- 72 --> PDF |
give us by producing wood as raw material ior woud processing industry and for general society wood requirements are analised. In the last tew decades, specially in the last years, as the air pollution and forest decline become more and more conspicuous, efforts have been made for more objective evaluation of general benefits of forests, particularly their role in creation and protection of man´s environment. Data about silvicultural work and prescribed cut realized in the period 1981—1985 are given, with some comments, appraisal and forseeing the future possibilities for development of forestrv, in the periods 1981—1985 and 1986—1990. PRIGODNE SADNICE KAO OBIČAJ Sada, kada smo na pragu nove turističke sezone, valjalo bi putem sredstava javnog obavještavanja češće, pa i redovito, pisati o protupožarnim pripremama i mjerama, kako bi se sve društvene i privredne snage stavile u pokret za osujećivanje šumskih požara, pogotovo na jadranskom priobalnom području gdje su se oni proteklih godina najčešće pojavljivali. Gorani se s pravom ljute kada čitaju ili slušaju vijesti o pojavama šumskih požara na područjima naše zemlje gdje ih je najmanje potrebno, a to je i razumljivo, jer oni žive pretežno od šumskog bogatstva kao što ljudi uz obale Jadrana žive od mora, turizma i svih pratećih djelatnosti. Zato bih predložio da se u osnovne i srednje škole uvede i predmet ekologija putem kojeg bi trebalo usađivati u mlade naraštaje ljubav prema prirodi, prirodnim ljepotama i okolišu, a naročito prema šumskom bogatstvu, flori i fauni, za koje često kažemo da je neprocjenjivo. Sjećam se, kada sam počeo polaziti osnovnu školu u Delnicama da smo se, poticajem nastavnika, natjecali tko će najbolje ispričati sadržaj koji je pod naslovom »Molitva šume« bio izvješen ispred ulaza u razred. Sada još više shvaćam i bolje nego ikad dugoročnost te poruke, koju u sebi često ponavljam. Zato bih predložio da se u sve krajeve zemlje današnji lijepi običaj iz osnovnih škola delničke općine — da svaki učenik prigodom upisa u školu zasadi biljku za opću korist i za uspomenu za početak školovanja, rekao bih živi suvenir. Pošto nas drvo prati od kolijevke pa do groba, predložio bili također da i mladenci prigodom stupanja u brak, bez obzira koji je po redu, prilože uz ostale dokumente i potvrdu šumarije da su zasadili šumsku biljku, obavezno jednu, a mogu i više. To isto i prigodom rođenja svakog djeteta, prilikom smrti člana ili uže i šire obitelji, neka biljka nastavi život. Osim toga radne i druge organizacije, mjesne zajednice, općine i gradovi prilikom radnih, prijateljskih i bratskih susreta trebali bi u svoj program uvrstiti i sadnju biljaka u šumi drugarstva, bratstva i prijateljstva. Slično bi trebalo postupiti i prilikom posjeta značajnijih domaćih i inozemnih gostiju iz područja politike, kulture, umjetnosti, književnosti, te znanstvenih, privrednih, tehnoloških, sportskih i drugih dostignuća. Na kraju bih rekao da se ljubav i kultura prema šumi i prema prirodi uopće mora razvijati. To će nam olakšati da održimo ravnotežu u prirodi, ali i ravnotežu u nama samima. Druge alternative za našu budućnost se ne vide. NIKOLA PETRANOVIĆ Rijeka (Zagrebački »Vjesnik« od 7. travnja 1989., str. 11.) |