DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1989 str. 55     <-- 55 -->        PDF

IZLAGANJA NA ZNANSTVENIM i STRUČNIM SKUPOVIMA — CONFERENCE PAPERS
UDK 630* 5/6 Šum. list CXIII (1989) 445


STANJE I RAZVOJNE MOGUĆNOSTI ŠUMARSTVA U HRVATSKOJ*


Đuro KOVACIĆ**


SAŽETAK: U uvodnom dijelu izlaganja naznačena je višestruka
korist i značaj šuma kao i osnovni uvjeti za gospodarenješumama, utvrđeni zakonom o šumama i drugim normama. Nadalje
se analiziraju koristi, koje nam daju šume proizvodnjomdrvne mase namjenjene za podmirenje kapaciteta za preradu drva
i za opće društvene potrebe drvom. Unazad nekoliko decenija,
a posebno u proteklih nekoliko godina, kako je sve izrazitije onečišćenje
zraka i propadanje furniranje) šuma nastoji se što objektivnije
vrednovati opće koristi šuma, posebno njihovu ulogu
u stvaranju i očuvanju čovjekovog okoliša. U sadržaju su navedeni
podaci o izvršenju šumsko uzgojnih radova i etata za razdoblje
1981—1985. godine sa određenim komentarima, ocjenamai sagledavanjima daljnjih mogućnosti razvoja šumarstva za razdoblje
1981—1985. g. i za 1986—1990. godine.


UVOD


U vrednovanju rezultata gospodarenja, ekonomskog položaja, te mogućnosti
i potreba razvoja šumarstva, treba imati na umu njegove višestruke
koristi i značaj. Koristi koje nam šume daju proizvodnjom drvne mase namjenjene
su prvenstveno podmirenju kapaciteta drvne industrije, industrije
celuloze i papira, potreba lokalnog stanovništva, ili sve zajedno — podmirenju
općedruštvenih potreba na drvu. Vrlo brzi tehnološki razvoj raznih prerađivačkih
kapaciteta prouzročio je nagli rast potreba za drvnom sirovinom i
energijom uopće, što je u direktnoj vezi s poboljšanjem uvjeta života. S druge
pak strane povećanje urbanih sredina i životnog standarda zahtijeva da
šume poprime zaštitni, estetski i rekreativni karakter, pa je u tom smislu
značaj i uloga šuma, kako u svijetu, tako i kod nas, bitno veća. Spomenute
dvije potrebe, u pogledu zahtjeva na šumu su tako reći ne spojive, jer
s jedne strane povećani zahtjevi za sječom isključuju čuvanje šuma radi
unapređenja njihovih opće korisnih funkcija. Navedena konstatacija samo
,c na prvi pogled kontradiktorna jer kao što je poznato dobro izgospodarena
normalna šuma u mogućnosti je uglavnom udovoljiti svojoj proizvodnoj,
zaštitnoj, pa i rekreativnoj funkciji. Takav specifični status šuma i šu


* Referat na 94. skupštini Saveza društava inženjera i tehničara šumarstva
i drvne industrije Hrvatske, održanoj 26. lipnja 1989. g. u Delnicama.
** Dr. Đuro Kovačić, dipl. inž., S1Z šumarstva Hrvatske, Zagreb, 8. maja
1945. broj 82.




ŠUMARSKI LIST 9-10/1989 str. 56     <-- 56 -->        PDF

marstva potvrđen je Ustavom SFRJ i SR Hrvatske prema kojima su šume
i šumska zemljišta proglašena »dobrom od općeg društvenog interesa, te
prema tome uživaju posebnu zaštitu propisanu Zakonom«. Spomenuta odredba-
kao što znamo, propisao je još Zakon o šumama iz 1977. godine.
Postojeći Zakon o šumama iz 1983. godine ju je preuzeo, nešto dopunio,
ali još uvijek nedovoljno analitički razradio, naročito u pogledu financija
(potreba i izvora sredstava), pa će isto trebati doraditi sada kada raspravljamo
o novom Zakonu o šumama.


Uvažavanje ovako višestrukog značaja šumarstva opterećuje u izvjesnom
smislu organizacije udruženog rada kojima su šume date na upravljanje,
jer često puta svoj neposredni interes moraju podrediti čuvanju i unapređivanju
opće korisnih funkcija šuma.


Nema sumnje da se ekonomski, gospodarski, pa i politički trenutak u
Jugoslaviji, a i u Hrvatskoj, vrlo značajno odražava i na šumarstvo. Tako
reći na svim nivoima vode se više ili manje organizirane rasprave o prelasku
na tržišnu privredu, novom Zakonu o šumama, područjima, ili općenito
o novoj suvremenoj organizaciji gospodarenja šumama. Pri tome se
polazi, ili barem nastoji rasvijetliti i definirati:



sveukupni društveni odnos prema šumi kao dobru od općeg društvenog
interesa,

definiranje novih šumskogospodarskih i šumskokrških područja s odgovarajućom
organizacijom za gospodarenje šumama,
— stanje šumarstva i ostalih djelatnosti, posebno drvne industrije, te

stanje i mogućnosti povećanja šumskog fonda i njegovog iskorišćivačkog
i strukturnog unapređenja.
Nije tome davno, točnije rečeno odmah po donošenju Zakona o šumama
iz 1977. godine kroz naredne četiri godine utrošeno je za raspravu o organizaciji
i razvoju šumarstva mnogo energije, truda, znanja, vremena pa i novca,
a na završetku rasprave doneseni su vrlo kvalificirani zaključci s prioritetom
radova. Spomenuta stručna aktivnost, u kojoj je pored šumarske
operative bila uključena i znanost, završila je 24. lipnja 1980. godine Savjetovanjem
pod naslovom »AKTUALNI PROBLEMI I SAMOUPRAVNI RAZVOJ
ŠUMSKO-PRERAĐIVAČKOG KOMPLEKSA SR HRVATSKE« i kojega je pod
pokroviteljstvom RK SSRN Hrvatske organizirao Savez inženjera i tehničara
šumarstva i drvne industrije Hrvatske.


Sadržaj iz 16. točaka zaključaka spomenutog Savjetovanja (1) može se
podvesti pod slijedeće:


— U dugoročnim
i srednjoročnim planovima Jugoslavije i SR Hrvatske, posebno
1981—1985. godine, zbog ubrzanog razvoja industrije i urbanizacije
i opće sirovinsko-energetskog značenja šume kao dobro od općeginteresa sistemskim mjerama treba posebno vrednovati i definirati.

Hitno pokrenuti postupak izmjene i dopune Zakona o šumama radi
osiguranja nužno potrebnog dijela sredstava za proširenu biološku reprodukciju
šuma, uspostavljanja normalnog gospodarenja u privatnim
1 Savjetovanje »AKTUALNI PROBLEMI I SAMOUPRAVNI RAZVOJ ŠUMSKOPRERAĐIVAČKOG
KOMPLEKSA SR HRVATSKE, Zaključci, S. L. broj: 9—
—10/1980., str. 431—434.


446




ŠUMARSKI LIST 9-10/1989 str. 57     <-- 57 -->        PDF

šumama, a posebno uspostavljanja odgovarajućih uvjeta za organiziranje


i financiranje zaštite i unapređivanja šuma na kršu.


— Zbog povećane potrebe za drvnom sirovinom i energijom uopće te povećanim
interesom za opće korisne funkcije šuma pristupit će se društvenoj
akciji pošumnjavanja. Na temelju Ustava i člana 579 ZUR-a zaključit
će se Društveni dogovor o pošumljavanju neobraslih šumskih
površina u SR Hrvatskoj u razdoblju od 1981. do .1985. godine na najmanje
75.000 ha.

Odmah će se pristupiti akciji samoupravnog sporazumijevanja između
OUR-a šumarstva i prerade drva radi osiguranja sredstava za proširenu
biološku reprodukciju šuma i izgradnju šumskih cesta.

Predloženo je podržati SAS između domaćih proizvođača opreme za šumarstvo
i djelatnosti šumarstva.

Za podizanje plantaža i intenzivnih kultura šumskog drveća, te izgradnji
šumskih cesta omogućiti šumskoj privredi kredit s rokom otplate 15
godina i 2% kamata.

Podržava se izložena koncepcija plana razvoja šumarstva, prerade drva
i prometa drvnim proizvodima za razdoblje 1981—1985. godine, uključujući
izvoznu orjentaciju i samoupravno povezivanje na zajedničkim investicijama
i razvojnim programima.
— Uspostaviti viši oblik poslovanja između prometnih organizacija specijaliziranih
na domaćem tržištu i izvozu, te šumarstva i prerade drva.

Intenzivirati suradnju između šumarstva, poljoprivrede, vodoprivrede,
elektroprivrede, turizma, cestovnog prometa i drugih kroz Zakon o prostornom
planiranju i Zakon o korišćenju poljoprivrednog zemljišta, pri
čemu posebnu pažnju posvetiti brdsko-planinskim područjima radi zaštite
od erozije, reguliranja vodnog režima, smanjenja snage vjetra i dr.

Između poljoprivrede i šumarstva postići najtješnju suradnju kod promjene
namjene zemljišta, a kod razgraničenja zemljišta za poljoprivredu
i onog namijenjenog proizvodnji u šumarstvu, treba polaziti od namjenske
osnove.

Zbog sprečavanja, fluktuacije radne snage u šumarstvu razmotriti mogućnost
poboljšanja njihovih uvjeta života i rada.
— Nužna je i hitna samoupravna integracija znanstveno istraživačkog rada.
Iz sadržaja se dade lako zaključiti da je kroz višegodinšju raspravu,
u kojoj je tako reći bila mobilizirana cijela struka, ova vrlo kompleksna materija
cjelovito i vrlo kvalificirano obuhvaćena, da su zaključci objavljeni u
stručnoj literaturi, pa su kao takvi svima bili dostupni. Dakako, uputno se
je upitati, a kakvi su rezultati uslijedili iz ove dugotrajne stručne aktivnosti.


Republički komitet za poljoprivredu i šumarstvo publicira materijal2
za ŠUMSKO-DRVNI KOMPLEKS OD 1981. do 1985. godine, gdje je u prvom


2 Republički komitet za poljoprivredu i šumarstvo, Opće udruženje šumarstva,
prerade drva i prometa Hrvatske uz suradnju Republičkog zavoda za društveno
planiranje:


I DIO »Stanje i mogućnosti razvitka šumarstva i prerade drva u SR Hrvat


skoj za razdoblje od 1981. do 1985. godine.


II DIO »Društveni plan, društveni dogovori i samoupravni sporazumi« Pub


likacija 7, Zagreb, travanj 1983. godine.


447




ŠUMARSKI LIST 9-10/1989 str. 58     <-- 58 -->        PDF

dijelu dato stanje i mogućnosti razvitka šumarstva i prerade drva u SR
Hrvatskoj, a u drugom dijelu Društveni plan i Društveni dogovori:



O osiguranju sredstava za biološku reprodukciju i zaštitu šuma od požara
na području krša,

O ostvarivanju Programa pošumljivanja degradiranih šuma i nepošum-
Ijenih šumskih površina u SR Hrvatskoj za razdoblje od 1981. do 1985.
godine, te
SAMOUPRAVNI SPORAZUMI:

O usklađivanju odnosa u društvenoj reprodukciji šumarstva, prerade drva
i prometa Hrvatske,

O usklađivanju dugoročnog razvoja grupacije proizvodnje i prerade papira
Hrvatske,

O udruživanju sredstava za proširenu biološku reprodukciju šuma i ubrzanu
gradnju šumskih prometnica u razdoblju od 1981. do 1985. godine,
— 0 razvoju šumskog sjemenarstva i rasadničke proizvodnje od 1981. do
1985. godine,

O programu udruživanja sredstava i neposrednoj slobodnoj razmjeni rada
na obnavljanju znanstveno-istraživačkih radova u šumarstvu, i

Samoupravni sporazum u znanstveno-istraživačkoj djelatnosti prerade drva
u razdoblju od 1981. do 1985. godine.
U materijalu su naglašena slijedeća specifična obilježja šumarstva kao
grane:


1.
Dugoročnost procesa proizvodnje drvne mase,
2.
Neophodnost integralnog gospodarenja šumama na velikim površinama,
3.
Opće korisne funkcije šuma i
4.
Potreba visokih ulaganja u šumske prometnice radi maksimalnog korišćenja
drvne mase.
Radi lakšeg razumijevanja konstatacija o izvršenim šumsko uzgojnim
radovima u proteklom razdoblju, kao i sadašnje stanje i mogućnosti u navedenom
razdoblju, navode se podaci da je od 1976. do 1980. godine ostvareno:


Šumskouzgojni radovi
Plan
u ha
Izvršenje Ostv arenje plana
(i
1. Jednostavna biološka
reprodukcija šuma
2. Proširena biološka
reprodukcija šuma
328.150
22.800
360.607
11.114
109,9
48,7
Ukupno : 350.950 371.721 105,9


Što se tiče sječe šuma u posljednjih 15 godina ona je svedena globalno
u okvire prirasta, a za većinu naših šuma etat je utvrđen na osnovama rezultata
uređivanja.




ŠUMARSKI LIST 9-10/1989 str. 59     <-- 59 -->        PDF

OSVRT NA IZVRŠENJE ŠUMSKOUZGOJNIH RADOVA I ETATA
OD 1981. DO 1985. GODINE


Na temelju raspoloživih evidencija, prikaz plana i izvršenja šumskouzgojnih
radova jednostavne i proširene biološke reprodukcije šuma daje
se u slijedećoj tablici:


A) JEDNOSTAVNA BIOLOŠKA REPRODUKCIJA


Plan-ha I/.vrš.-ha


ŠUMA:


1.
Priprema staništa za prirodno naplođenje 10 000 25 004 250,0
2.
Pošumljavanje i popunjavanje redovnih
sječiva 17 500 31253 178,6
3.
Čišćenje i njega mladih sastojina i kultura 25 000 143 863 115,1
4.
Prorede mladih i srednjedobnih sastojina 00 000 191 457 95,7
Ukupn o
352500 391577 120,3


B) PROŠIRENA BIOLOŠKA REPRODUKCIJA
ŠUMA:


1.
Pošumljavanje i popunjavanje novih šumskih
zemJjišila 32 500 18 731 57,6
2.
Melioracije degradiranih šuma i šikara 15 000 988 6,6
3.
Unošenje četinjača 10 000 1168 11,7
4.
Kulture i plantaže 16 500 1544 9,4
Ukupn o
74000 22431 30,3


Iz predočenih podataka zaključujemo da je jednostavna biološka reprodukcija
šuma izvršena sa 120,3%. Osjetno veće izvršenje postignuto je na
pripremi staništa za prirodnu naplodnju, pošumljavanja i popunjavanja redovnih
sječina (250,0 i 178,6%), a 115,1",, u čišćenju i njezi mladin sastojina
i kultura, prorede su izvršene s 95,7°„, a sveukupno — izvršenje u odnosu
na plan iznosi 120,3%.


Što se tiče radova proširene biološke reprodukcije šuma i Društvenog
dogovora stvari stoje drugačije. Od ukupno planiranih radova Društvenim
dogovorom (73.500 ha), izvršeno je 50.163 ha ili 68,2"0. Međutim prema sada
važećim propisima (ZOŠ, član 10. i član 11.) svi planirani radovi Društvenim
dogovorom ne mogu se podvesti pod proširenu biološku reprodukciju, već
jedan dio tih radova spada u jednostavnu. Ako promatramo samo radove
proširene biološke reprodukcije tada izvršenje tih radova, prema priloženoj
tablici iznosi 22.431 ha, ili 30,3% od planiranih 74.000 ha.


Na temelju iznesenih podataka može se zaključiti da Društvenim dogovorom
planirani radovi nisu u potpunosti izvršeni. Do nešto većeg podbačaja
došlo je u radovima na obogaćivanju šuma listača četinjačama i plemenitim
listačama, te u podizanju plantaža.


Razloga zbog kojih plan nije u potpunosti izvršen ima više, nabrojit
ćemo samo najvažnije:


— usvajanje Društvenog dogovora od jednog dijela predviđenih sudionika
teklo je sporo, tako da je Društvenom dogovoru pristupila potrebna
većina (75° n) tek u prvom kvartalu 1983. godine.


ŠUMARSKI LIST 9-10/1989 str. 60     <-- 60 -->        PDF

Neke značajnije organizacije, unatoč brojnih intervencija, nisu nikad
pristupile Društvenom dogovoru (Zajednica elektroprivrednih organizacija
Hrvatske, prometne organizacije).


— mnogi sudionici pristupili su Društvenom dogovoru samo formalno
i u akciji u stvari nisu ni sudjelovali.
— veliki broj skupština općina nije se angažirao na sređivanju imovinsko-
pravnih odnosa i na razgraničenju poljoprivrednog od šumskog zemljišta,
pa se je dešavalo da na područjima gdje je aktivnost ostalih sudionika
bila prilično velika, nije bilo slobodnih zemljišta za pošumljivanje.
— u financiranju radova sudjelovala je Republika i organizacije udruženog
rada šumarstva sa 95%, zatim drvna industrija, vodoprivreda i turizam
sa 5%, dok ostali sudionici nisu sudjelovali u financiranju.
Iz iznesenog proizlazi da se Društvena akcija pošumljavanja temeljila
uglavnom na sredstvima udruženog rada šumarstva i Republike i da se uz
takve uvjete financiranja i nedovoljnu angažiranost jednog dijela sudionika,
nije ni moglo očekivati da će se ciljevi postavljeni Društvenim dogovorom
u potpunosti ostvariti.


Unatoč navedenih slabosti, može se ipak konstatirali, da je provedena
akcija postigla i određene uspjehe.


Unatoč toga što programirani radovi iz Društvenog dogovora nisu u
potpunosti izvršeni, ukupna aktivnost na šumskouzgojnim radovima u navedenom
srednjoročnom razdoblju bila je znatno veća nego u prethodnom.


Prema podacima Zavoda za statistiku radovi na pošumljavanju u razdoblju
1981—1985. godine izvršeni su sa 2,05 puta više u odnosu na prethodno
razdoblje (1976—1980), radovi na melioracijama šuma sa 2,08 puta
više, konverzije i unašanje četinjača u šume listača sa 2,69 puta, podizanje
plantaža 3,07 puta više nego u prethodnom razdoblju.


Ovo razdoblje značajno je i po omladinskim radnim akcijama na pošumljavanju.


No bez obzira što ovaj zajednički posao nije baš u cjelosti izvršen,
značaj Društvenog dogovora je u tome što je stvorena društvena klima za
donošenje novog Zakona o šumama koji je pitanje biološke reprodukcije
šuma počeo rješavati na odgovarajući način.


Realizacija etata u periodu od 1981. do 1985. godine, po godinama, izgleda
ovako:


Godina Etat (br,utto)
rrr
1981. 4 505 690
1982. 4 639 712
1983. 4 813 443
1984. 5 137 499
1985. 5 000 075
Ukupno (1981—1985.) 24 096 419
450




ŠUMARSKI LIST 9-10/1989 str. 61     <-- 61 -->        PDF

Navedeni ukupni godišnji etat odnosi se na društvene šume kojima
gospodare šumarske radne organizacije, (A) kategorija vlasništva, u nastavku
će biti predočena usporedba ovog etata po šumskogospodarskim, odnosno
šumskokrškim područjima i istog etata za razdoblje od 1986. do 1990. godine.
Napominjemo da su u trajnim novoosnovanim evidencijama SlZ-a
šumarstva Hrvatske evidentirani podaci realiziranog godišnjeg etata po šumskogospodarskim
i šumskokrškim područjima razvrstanog na listače i četinjače,
a unutar njih na grupe asortimana kao tehničko drvo, ogrjevno
drvo i otpad, ali se zbog preopširnosti ne iznose.


Međutim, zaključci sa savjetovanja SIT-a iz 1980. godine nisu samo poslužili
kao okosnica i temelj Društvenih dogovora i Samoupravnih sporazuma
na temelju kojih je data ocjena stanja i trasiran put razvoja šumarstva
i drvne industrije od 1981. do 1985. godine, već su poslužili i kao povoljna
predispozicija za donošenje jednog suvremenijeg Zakona o šumama,
kao što je ovaj sadašnji — donesen u SABORU SR Hrvatske 24. studenog
1983. godine.


Osnovne odredbe iz ovog Zakona sadrže:


»Šume i šumska zemljišta kao dobra od općeg interesa uživaju posebnu
zaštitu i koriste se pod uvjetima i na način koji su propisani ovim zakonom.
Šume i šumska zemljišta su specifično prirodno bogatstvo te s opće
korisnim funkcijama šuma predstavljaju posebne prirodne i gospodarske
uvjete rada«, (član 1. ZOŠ-a).


Članom 2. pobliže su definirane opće korisne funkcije šuma, a stav 1.
člana 3. »Gospodarenje šumama i šumskim zemljištima je djelatnost od
posebnog društvenog interesa«.


»Radi usklađivanja rada i ostvarivanja zajedničkih potreba i interesa u
gospodarenju šumama i šumskim zemljištima na šumsko gospodarskim i
šumskokrškim područjima ovim Zakonom osniva se Samoupravna interesna
zajednica šumarstva Hrvatske — u daljnjem tekstu »Zajednica šumarstva
« član 4.


Jednostavna biološka reprodukcija šuma vrlo detaljno je razrađena u
elanu 10, a proširena u članu 11.


Članom 14. ZOS-a osnovana su šumskogospodarska područja koja obuhvaćaju
šume i šumska zemljišta u društvenom vlasništvu i ona na kojima
postoji pravo vlasništva (privatne šume), a članom 75 šumskokrška područja.


Na kontinentalnom dijelu Republike članom 16 ustanovljeno je 9 šumskogospodarskih
područja, a članom 76. 2 šumskokrška.


Članom 19. je propisano da se radi gospodarenja šumama na šumskogospodarskom
području osniva radna organizacija šumarstva, a stavom 3.
istog člana da se osnovne organizacije šumarstva organiziraju prema dijelovima
procesa gospodarenja šumama i to uzgoj i zaštita šuma i iskorišćivanje
šuma, pobliže o veličini (površini i drvnoj zalihi) radnih organizacija
šumarstva govori član 20.


Iz odredbe člana 24. »Šumama i šumskim zemljištima na šumskogospodarskom
području gospodari se na temelju šumskogospodarske osnove
područja«, a prema članu 27. u skladu s odredbama ove osnove, izgrađuje
se osnova gospodarenja za gospodarsku jedinicu.


Većim brojem članova propisano je gospodarenje privatnim šumama.


451




ŠUMARSKI LIST 9-10/1989 str. 62     <-- 62 -->        PDF

Članom 66. ZOŠ-a propisano je osiguranje sredstava za jednostavnu biološku
reprodukciju šuma, a članovima 68. i 69. za proširenu.


Organizacija, financiranje i radni zadaci SlZ-a šumarstva pobliže su
regulirani članovima 84. do 100. Temeljem odredbe točke 6., člana 87. i Statuta
SlZ-a šumarstva, Skupština SlZ-a ne samo što odobrava šumskogospodarske
osnove i programe područja, već se brine i za njihovo provođenje, a
suglasnost na osnove gospodarenja gospodarskom jedinicom i programe za
gospodarenje šumama na šumskogospođarskim područjima, temeljem točke


7.
istog člana daje Izvršni odbor Skupštine SlZ-a.
Tek na kraju, stav 2., člana 126. »Osnovne organizacije šumarstva, druge
organizacije udruženog rada i druge društveno pravne osobe koje upravljaju
šumama i šumskim zemljištima u društvenom vlasništvu dužne su provesti
uknjižbu svojih prava u pogledu tih nekretnina u roku od dvije godine
od dana stupanja na snagu ovoga Zakona«.
Dakako, da u Zakonu postoje i druge važne odredbe, međutim, ovdje
su istaknute odredbe koje su po svom sadržaju i značaju u svakodnevnom
šumarskom životu i aktivnostima ne samo odrednice i predmet rasprave,
već i temeljni elementi za ocjenu Zakona.
Kao što je već spomenuto, sadržaj odredaba naprijed navedenih članova
Zakona potvrđuje da su zaključci sa Savjetovanja iz 1980. godine našle
svoje odgovarajuće mjesto u tom Zakonu. Međutim, to se ne bi moglo reći
i za točku (2) specifičnih obilježja grane šumarstva objavljenih 1983. godine
čiji tekst glasi — »neophodnost integralnog gospodarenja na velikim
površinama«.
Očito je da u zadnjoj redakciji teksta Zakona, ova formulacija nije
našla svoje mjesto, jer je stavak 3. člana 19. propisano da se osnovne organizacije
šumarstva organiziraju prema dijelovima procesa gospodarenja.
U načelu ovo je osnovna primjedba na Zakon o šumama iz 1983. godine.
Provodeći ovaj Zakon u život od njezinog donošenja do danas izdvojilo
se je u šumarskoj operativi i javnosti još nekoliko konstruktivnih prijedloga
za nadopunu kao što su:


— sadržaj odredaba iz članova 1., 2. i 3. Zakona koji čine izuzetna
važnost potrebno je više analitički razraditi, posebno s osvrtom na titalare
društvenog vlasništva i financiranje, odnosno definirati potrebne izvore
sredstava. To se dakako odnosi na šume i šumska zemljišta, s njihovim općekorisnim
funkcijama i šumarstvo kao djelatnost od posebnog društvenog
interesa.
— tekst odredbe člana 10. koji se odnosi na jednostavnu biološku reprodukciju
stručno i sadržajno je definirano, međutim, propisana visina za
osiguranje potrebnih sredstava nije dovoljna. U postupku stručnog pregleda
i odobrenja šumskogospodarskih osnova područja od 27—35% vrijednosti
etata potrebno je izdvojiti za ove radove. Tekst odredbe člana 11, koji govori
o:
— proširenoj biološkoj reprodukciji, treba razraditi, što je već urađeno
u prijedlogu za dopunu Zakona, a odredbe članova 68. i 69. koje osiguravaju
visinu sredstava za proširenu reprodukciju šuma, potrebno je najmanje
udvostručiti, s time što se predlaže umjesto udruživanja sredstava, naknada
(bespovratna sredstva).


ŠUMARSKI LIST 9-10/1989 str. 63     <-- 63 -->        PDF

— u operativi je vrlo akutan problem udovoljenje drugom stavu člana
126. ZOŠ-a, kojim je propisan rok 31. 12. 1985. godine, a odnosi se na
provođenje uknjižbe prava vlasništva nekretnina (površine šuma i šumskih
zemljišta), kojima gospodare šumarske radne organizacije. Kod pregleda
šumskogospodarskih osnova i programa područja konstatirano je, da je u
tom pogledu nesređeno stanje na svim područjima. Gotovo sva šumska
gospodarstva izvršila su potrebne predradnje i podnijele zahtjev za uknjižbu
prava vlasništva, međutim, na području većine općina, ovim se zahtjevima
ne udovoljava. Odgovarajuće institucije šumarstva trebale bi energičnije
zatražiti primjenu zakonitosti. S ovim je u najužoj vezi i razgraničenje
neobraslih proizvodnih površina za poljoprivredu i onih namijenjenih šumarstvu.
Nerješavanje ovog problema dovodi u vezu realizaciju radova, posebno
proširene biološke reprodukcije šuma.
Poznavaoci šumarskog zakonodavstva pripisuju sadržaju Zakona iz 1983.
godine osobiti značaj, što je ustanovio šumsko gospodarska i šumskokrška
područja i na njima u gospodarskom smislu obuhvatio sve društvene šume
i šume na kojima postoji pravo vlasništva (privatne šume), međutim, što
se tiče sadašnjeg broja šumskogospodarskih i šumskokrških područja, potrebno
je potražiti funkcionalni ja rješenja.


Isto tako u šumarstvu Hrvatske, po prvi puta su izrađeni i po Skupštini
SlZ-a šumarstva Hrvatske odabrani uređajni elaborati kakve naša struka
do sada nije imala, a to su šumskogospodarske osnove i programi i područja,
na temelju kojih su po jedinstvenom kriteriju gospodari na cijelom
području.


Vrlo značajnim propisima Zakona iz 1983. godine smatraju se odredbe
članova 68. i 69. kojim je također po prvi puta zakonom propisano udruživanje
sredstava za sve direktne i indirektne korisnike ekonomskih, fizičkih
i socijalnih kriterija šuma, radi njihovog obnavljanja i proširenja, kao i
članova 84. do 100. kojima je Zakonom osnovana Zajednica šumarstva radi
ostvarivanja zajedničkih potreba i interesa gospodarenja šumama i šumskim
zemljištima na šumskogospodarskim i šumskokrškim područjima.


Sprovođenjem u život naprijed opisanih odredaba Zakona o šumama
u mogućnosti smo iz spomenutih šumskogospodarskih osnova i programa
područja, po jedinstvenoj metodologiji dati prikaz nekih osnovnih podataka,
koji će nam predočiti sadašnje stanje šumarstva koji mogu poslužiti
u trasiranju pravca razvoja.


Prvo ćemo prokomentirati šume kojima gospodare šumarske radne organizacije
(A), a u nastavku ostale dvije kategorije (B) i (C). Površina šuma
kojima gospodare šumarske radne organizacije iznosi 1 903 002 ha raspodijeljene
u 626 gospodarskih jedinica, ostale društvene šume 136 gospodarskih
jedinica, površine 89 982 ha, a privatne šume 179 gospodarskih jedinica
i 465 069 ha. Ovi podaci predstavljaju današnje stanje šumskog fonda,
jer se važnost odredaba šumskogospodarskih osnova, iz kojih smo
crpli ove podatke odnosi na period 01. 01. 1986. do 31. 12. 1985. godine.
Prema glavnim gospodarskim oblicima naše šume dijelimo na visoke regularne,
dobne strukture i preborne šume, s debljinskom strukturom.


Obrasle površine visokih jednodobnih šuma iznosi 883 279 ha (65,8%), a
prebornih 458 896 ha (34,2%), ili ukupno 1 342 175 ha.


453




ŠUMARSKI LIST 9-10/1989 str. 64     <-- 64 -->        PDF

Ukupna drvna zaliha iznosi 247 619 600 m"> (bruto), od toga u jednodobnim
šumama 158 996 100 m:! (64,2%), a u prebornim šumama 88 623 500 m´1
(35,8%), ili prosječno 207 m3/ha.


Ukupno utvrđen godišnji tekući prirast iznosi 7 188 700m´!, od čega otpada
na jednodobne šume 5 151400m:! (71,7",,), a na preborne 2 037 259 m´1
(28,3%). Kod jednodobnih šuma, iz odnosa godišnjeg tekućeg prirasta i ukupne
drvne zalihe, proizlazi da prirast iznosi 3,239%, a kod prebornih 2,298%.
Iako su ovo grubi pokazatelji, ne pokazuju li i oni smanjenu vitalnost naših
prebornih šuma.


S prirastom je u najužoj vezi i prosječni godišnji etat. U prvom polurazdoblju,
od 1986. do 1995. godine, prosječni godišnji etat (obavezni), odnosno
propisan osnovama i programima područja, iznosi 5 338 100 m´1, od
čega je glavni prihod 3 882 425 m´S (72,7° „), a prethodni 1 455 675 m3 (27,3%).


Usporedimo li prosječni godišnji etat 5 338 100 m;i, s prosječnim godišnjim
tekućim prirastom 7 188 700 m;i, onda vidimo da su etatne mogućnosti
veće. Međutim, zbog dosta niskih temeljnih drvnih zaliha po hektaru, kako
u jednodobnim, tako i u prebornim šumama, potrebno je planirati određenu
akumulaciju prirasta.


Prema D. Klepa c (3), »razmjer dobnih razreda u Hrvatskoj vrlo je
nepovoljan. Može se reći da je struktura po dobnim razredima u Hrvatskoj
uglavnom ovakva«:


Učešće površine


Starost sa stojina Danas


(1950. god.)


1-- 40 god. 45% 26,9%


41 -- 80 god. 38% 43,1%


81 --120 god. 13% 25,8",,
preko 120 god. 4% 4,2%


Jednodobne šume zastupljene na svim područjima, osim Goransko-Primorskog.
Međutim, na područjima Like, Istre, Primorja i Dalmacije, jednodobne
šume imaju vrlo nisku temeljnu drvnu zalihu po hektaru (od 49 do
114m´!), pa ih kao takve ne možemo uspoređivati sa šumama prvih sedam
područja. U ovim šumama najniža drvna zaliha po hektaru je na području
Varaždina (189 irr1), a najviša u Srednje Posavskom području (274 m3/ha).
Podjednaku drvnu zalihu imaju Slavonsko-baranjsko (268 m3/ha) i Bilogorsko-
Podravsko šumskogospodarsko područje (261 m:1/ha), a u nastavku slijede
Kordunsko-Pokupsko (242 m3/ha), Prigorsko-Zagorsko (226 m-´1´´ha) i Sisačko-
Banijsko s 218 rn^/ha.


Ukupna površina jednodobnih šuma prvih sedam područja iznosi 687 334
ha. Iz praktičnih razloga ovu površinu možemo zaokružiti na 700 000 ha, iz
čega proizlazi normalna površina dobnog razreda oko 100 000 ha. Iz podataka
površina po dobnim razredima je vidljivo da su samo površine I i II
dobnog razreda (100 568 i 106 828 ha približno jednake normali. Osjetno veće
površine od normalne nalaze se u III i IV dobnom razredu (148 563 i 133 866
ha). Svakako ohrabruju podaci o površini i drvnoj zalihi V dobnog razreda


:l D. Klepac: Uređivanje šuma, Zagreb, 1965, str. 227.




ŠUMARSKI LIST 9-10/1989 str. 65     <-- 65 -->        PDF

sa 117 600 ha i 40 504 m:!, ili prosječno po hektaru 344 ra:i. Međutim ovo su
kumulativni podaci u kojima su zastupljene šume bukve, hrasta lužnjaka,
kitnjaka, običnog graba, poljskog jasena i ostalih pratećih vrsta. Najvrijedni
je su dakako lužnjakove šume. Momentalno nisu izrađene detaljnije analize
dobne strukture pojedinih uređajnih razreda, pa nam stoga podatak od
344 m:i/ha u V dobnom razredu nije dovoljno indikativan. Za predpostaviti
je, da je u uređajnim razredima hrasta lužnjaka, naročito u kvalitetnijim
sastojinama, taj podatak veći. Akcent se želi staviti na lužnjakove sastojine,
koje bi u V dobnom rezredu, radi proizvodnje maksimalnih prirasta, trebale
imati drvnu zalihu od 450—480 m´Vha. Zrelih sastojina za sječu ima osjetno
niže ispod normale, u VI dobnom razredu (58 251 ha), a u VII svega 21 658 ha.
Drvna zaliha po hektaru od 323 i 291 m:i niža je nego u V dobnom razredu,
jer se u ovim sastojinama primjenjuje oplodna sječa (pomladno razdoblje).
Neujednačena (poremećena) struktura naših šuma opće je poznata, što potvrđuju
i ovi podaci. Bez obzira što je u odnosu na šume u drugim republikama,
struktura, a i vrijednost naših šuma najpovoljnija, ta nas činjenica
nikako ne smije zadovoljiti, već u buduće, svim gospodarskim zahvatima,
naročito kod doznake etata prethodnog i glavnog prihoda treba težiti
uspostavljanju normalnog razmjera dobne strukture u svim uređajnim razredima.
Pored spomenutog, kvantitativno i kvalitativno unapređenje proizvodnje
u prirodnim jednodobnim šumama podrazumijeva vrlo intenzivne
uzgojne radove već u pomladnom razdoblju, još pod zastorom nadstojnih
stabala, potrebno je provoditi njegu mladika, kada se u mladoj sastojini
izlučuju kvalitetni budući nosioci proizvodnje. Nastavno na ove radove je
višestruko čišćenje guštika i prve prorede. Nedavno provedena istraživanja
strukture na velikim površinama lužnjakovih šuma pokazuju, da nam sastojine
do 60. godine starosti nisu dovoljno prorjeđivane, pa se tako osjetno
gubi na kvaliteti proizvodnje. Znatno više se proredama zahvaća u sastojinama
iznad 60. godine starosti, kada su stabla već postigla iskoristive tehničke
dimenzije. Nije rijedak slučaj da se proredom posegne i za najdebljim
stablima — nosiocima proizvodnje. Odabiranju stabala za proredbu treba
posvetiti posebnu pažnju. Pri tome je potrebno imati umu, da je u sastojinama
starijim od 50. godina, za maksimalnu proizvodnju potrebno osjetno
veća temeljna drvna zaliha po hektaru, od one koju smo do sada ostavljali.
Prije nego se pristupi odabiranju stabala za sječu, iz osnova gospodarenja
treba dobro proučiti postojeću strukturu konkretne sastojine koju ćemo
prorjeđivati, a potom propisani etat prorede proizlazi iz komparacije broja
stabala (frekvencije) pojedinih debljinskih stupnjeva odabrane normale i
broja stabala u istim debljinskim stupnjevima konkretne sastojine.


Također daleko veću pažnju treba posvetiti elitnim stablima — nosiocima
proizvodnje, provjeri njihovih svojstava i ravnomjernom rasporedu
po cijeloj površini. Spomenimo i to, da smo u mogućnosti unaprijediti, odnosno
povećati šumsku proizvodnju u prirodnim sastojinama, samo to zahtijeva
više stručnih kadrova i rada, te izradu još pouzdanijih normala.


U prebornim šumama drvna zaliha je prikazana po suženoj debljinskoj
strukturi. Najzastupljenija je drvna zaliha u debljinskom razredu 31—50 cm,
i iznosi 35 988 800 m3 ili 40,6% od ukupno 88 623 500 m´´. U trećem debljinskom
razredu (od 51 cm) drvna zaliha je 29 656 600 m:1 ili 33,5°/,), a u prvom
(10—30 cm) 22 978 100 m´* (25,9%). I u prebornim šumama struktura je po


455




ŠUMARSKI LIST 9-10/1989 str. 66     <-- 66 -->        PDF

remećena. Zbog većeg učešća prezrelih masa i niske drvne zalihe po hektaru
godišnji tekući prirast iznosi svega 2,3"u.


Prosječna drvna zaliha po hektaru je 193 m:i, najveća je u Goransko-
Primorskom području 272 m3 ha, manje površine prebornih šuma u Karlovcu
i Dalmaciji s 242 i 233 m3 ha, na području Like 202 m:i, a najniže 84 m3 ha
na Istarosko-Primorsko-Ličkom šumskokrškom području. Najveći godišnji
tečajni prirast je u Karlovcu i Dalmaciji 6,6 i 6,1 m! ha, na Ličkom i Goransko-
Primorskom području 5,6 i 5,3 m3 ha, a najniži na Istarsko-Primorsko-
Ličkom šumskokrškom području 2,4 m3 ha.


Društvene šume kojima gospodare šumarske radne organizacije, u kontinentalnom
dijelu Republike, uglavnom su sve uređene, i redovno se izrađuju
revizije osnova gospodarenja. Najgora je situacija na području Dalmacije,
gdje su šume neuređene, a ni gospodarske jedinice nisu formirane,
nego se evidencija vodi po katastarskim općinama. Ohrabruje činjenica da
je Služba uređivanja u osnutku i počima se s prvim uređivačkim radovima.
Također je neuređen i dio šuma na Istarsko-Primorsko-Ličkom šumskokrškom
području. Međutim, nakon osnutka taksacije u sklopu Šumskog gospodarstva
»Istra« Buzet, situacija je u pogledu uređivanja šuma znatno poboljšana.


U društvenim šumama kojima gospodare druge organizacije udruženog
rada ili druge društveno-pravne osobe, označene kao (B) kategorija vlasništva,
ukupna obrasla površina iznosi 89 982 ha s drvnom zalihom 12 795 900
m3 ili prosječno 246 m3 ha. Ukupni godišnji tečajni prirast utvrđen je na
342 300 m3, a godišnji etat 250 402 m3. Pretežno su ove šume bile uređene,
međutim, pretpostavlja se da je većina ovih uređajnih elaborata istekla, pa
bi ih trebalo obnoviti, odnosno izraditi revizije, a za neuređene izraditi nove
programe gospodarenja.


Šume na kojima postoji pravo vlasništva (privatne šume), označene kao


(C) kategorija vlasništva, nastavljaju ukupnu obraslu površinu od 439 895 ha,
s drvnom zalihom 37 665 300 m3 ili prosječno 73 m3 ha. Godišnji tekući prirast
iznosi 693 100 m3, prosječno 2 m3 ha, u kojima je propisan godišnji etat
591 470 m3.
(A) Kategorija vlasništva: u m;t
Područje
Prosječni
1981—1985. g.
godišnji etat
1986—1990. g.
1 2 3 4
Slavonsko-Baranj sko
Srednje Posavsko
Bilogorsko-Podravsko
Varaždinsko-Međimursko
Prigorsko-Zagorsko
Sisačko-Banij sko
Kordunsko-Pokupsko
Goransko-Primorsko
Ličko
Istarsko-Primorsko-Ličko
Dalmatinsko
1 353 792
344 223
786 048
68 178
166 197
286 700
319 392
1017 496
303 577
136 828
36 853
1 333 360
405 320
958 130
82 930
161930
304 890
339 520
970 923
381 650
306 655
92 792
98,5
117,7
121,9
121,6
97,4
106,3
106,3
95,4
125,7
224,1
251,8
Ukupn o 4 819 284 5 338 100 110,8




ŠUMARSKI LIST 9-10/1989 str. 67     <-- 67 -->        PDF

Učešće vrsta u ukupnom fondu drvne zalihe iznosi:
Vrsta m3 %
1. bukva 88 613 137 35,8
2. hr. lužnjak3. hr. kitnjak4. ostali hrastovi
39 925 565
23 171 164
4 555 125
16,1
9,4
1,8
5. jasen6. obič. grab7. meke listače
8 761 895
17 469 804
8 626 490
3,5
7,0
3,5
8. jela i smreka 35 061216 14,2 (36 378 642 ma
9. borovi 7 511679 3,1
1978. god.)
10. ostalo 13 923 525 5,6
Ukupno: 247 619 600 100,0


U datoteci šumskog fonda Hrvatske osnovanoj u SIZ-u šumarstva u Zagrebu,
ukupna drvna zaliha evidentirana je po jedinstvenom šifarniku, usvojenom
na Komisiji za uređivanje šuma Skupštine SlZ-a za 31 vrstu drveća,
a prema odredbi člana 8. Pravilnika o načinu izrade šumskogospodarskih
osnova područja, osnova gospodarenja gospodarskim jedinicama i programa
za gospodarenje šuma (NN 42 1985).


Dodamo li ovom podatku još 50 461 200 m:i kolika je drvna zaliha u
ostalim društvenim i privatnim šumama, ukupni fond drvne zalihe je
298 080 800 m3, ili zaokruženo 300 000 000 m3, računajući granice pouzdanosti
s ± 8—10% na prezentirani rezultat. Pošto je ranije rečeno da raspolažemo
s podacima o dobnoj i debljinskoj strukturi, u mogućnosti smo po
šumskogospodarskim područjima, gospodarskim jedinicama, pa i vrstama
drveta, našim suradnicima u prerađivačkoj industriji pružiti blagovremeno
sve potrebne informacije o sirovini. Što se tiče pilanskih trupaca vjerojatno
nema problema s plasmanom, a prema informacijama iz Poslovne zajednice
i cijene su koliko toliko usklađene vjerojatno će diskusija više rasvijetliti
ovaj problem. Posebno bi dobro bilo razmotriti plasman prostornog drva
tvrdih listača, jer kako smo naveli u našim listopadnim šumama do 60 god.
starosti imamo više drvne zalihe nego što je potrebno, pa bi plasman takve
sirovine po povoljnim cijenama imao veće ekonomske i gospodarske efekte.


Pored navedenih podataka u šumskogospodarskim osnovama i programima
područja nalaze se dakako i planovi potrebnih šumsko uzgojnih radova.


U periodu od 1986. do 1990. godine JEDNOSTAVNA BIOLOŠKA REPRODUKCIJA
ŠUMA PLANIRANA je ukupno:


— priprema staništa za prirodnu naplodnju 40 697 ha
— priprema staništa za pošumljavanje 9 422 ha
— priprema staništa za popunjavanje 9 771 ha
— njega mladih sastojina i kultura 106 247 ha


ŠUMARSKI LIST 9-10/1989 str. 68     <-- 68 -->        PDF

— čišćenje mladih sastojina i kultura 37 351 ha
— resurekcija degradiranih sastojina 1 763 ha
— prorede 227 974 ha
Ukupno: 433 225 ha


ili godišnje 86 645 ha. U istom periodu proširena biološka reprodukcija šuma
planirana je s 37 722 ha. Prema evidencijama do konca ove godine bit će
izvršeno 19 524 ha, za narednu godinu ostalo je tako reći polovica ukupne
obaveze 18 198 ha, točnije (48,2",,).


U ovim elaboratima nalaze se i ostali podaci neophodni za gospodarenje
kao što su zaštita šuma, otvorenost, plan investicija i nabava potrebne opreme,
lovstvo, ekonomsko financijska osnova, plan izrade revizija uređajnih
elaborata i evidencije.


Dakle kao što vidimo, dio zadatka u SIZ-u šumarstva koji se odnosi na
vođenje evidencija o stanju i korišćenju sredstava za proširenu biološku
reprodukciju šuma je tehnički i organizacijski riješen i ažurira se tako reći
svakodnevno uz primjenu elektroničkog računala. Također su osnovne evidencije
i uhodan mehanizam imenovanja komisija za stručni pregled i izradu
prijedloga za davanje suglasnosti na revizije osnova gospodarenja gospodarskim
jedinicama i programa gospodarenja šumama na šumskogospodarskim
područjima koje je prema točki 7. člana 87. Zakona o šumama i Statuta SlZ-a
šumarstva u nadležnosti Izvršnog odbora. Većina šumskogospodarskih osnova
i programa područja odobreni su u 1987. godini, a na 6. sjednici Skupštine
SlZ-a šumarstva Hrvatske 27. svibnja 1988. godine odobrena je i šumsko
gospodar ska osnova Goransko-primorskog šumskogospodarskog područja.
Time je u potpunosti dovršena izrada i odobravanje svih šumskogospodarskih
osnova i programa područja, s time da je za šumskogospodarsku osnovu
Slavonsko-baranjskog šumskogospodarskog područja dato privremeno odobrenje.
Stvoreni su dakle uvjeti da se stručne odredbe i smjernice gospodarenja
iz tih dugoročnih elaborata, koje su usmjerene unapređenju šumskogfonda, pretoče u djelo. Da bi se tom poslu prišlo planski i kvalificirano
Služba gospodarenja i uređivanja šuma Radne zajednice Samoupravne interesne
zajednice šumarstva Hrvatske odmah je pristupila izradi datoteke
šumskog fonda i osnivanja evidencija za izvršenje godišnjih planova šumskouzgojnih
radova jednostavne i proširene biološke reprodukcije šuma i realizacije
etata glavnog i prethodnog prihoda.


Kao osnovica spomenute baze podataka, izrađen je popis gospodarskih
jedinica.


Naprijed spomenuta baza podataka šumskog fonda Hrvatske izradit će
se tako, što će se u već oformljen slog svake pojedine gospodarske jedinice,
u kojem se sada nalaze šifra, naziv i ostali podaci, pridružiti iz uređajnog
elaborata (osnove, odnosno programa), dotične gospodarske jedinice, propisane
podatke (zaduženje) etata glavnog i prethodnog prihoda šumskouzgojne
radove jednostavne i proširene biološke reprodukcije šuma po vrstama radova
propisanih Zakonom, te ostale potrebne podatke i priloge, kao što su
zaštita šuma, melioracija, plan uređivanja, investicije — oprema i ostalo.
Uputno bi bilo ovim podacima pridružiti i rezultate obrade podataka »umiranja
šuma«, koji su već pohranjeni u memoriji ER u SIZ-u.




ŠUMARSKI LIST 9-10/1989 str. 69     <-- 69 -->        PDF

U isti slog s druge strane, dakako posebno za svaku gospodarsku jedinicu,
evidentirat će se prema spomenutim vrstama podataka godišnje izvršenje
etata, šumskouzgojni radovi i ostalo. Svi ovi podaci biti će pohranjeni
evidentirani u eksternoj memoriji elektroničkog računala i pomoću
odgovarajućih »sort« programa pristup do svakog od njih je tako reći trenutačan.
Po isteku važenja odredaba svake gospodarske jedinice, vrlo brzo,
jednostavnom usporedbom može se utvrditi bilanca — razlika između propisa
osnove, odnosno programa i ukupnih izvršenja. Ovakve baze podataka
bit će potrebno osnovati na svim šumskogospodarskim područjima. Tamo
gdje šumarstvo nema instalirano elektroničko računalo, baza podataka osnovat
će se ručno koristeći se sumarnim podacima, bez neke detaljnije razrade.
Prevladava mišljenje, da se usuglašavanje revizija osnova gospodarenja,
odnosno programa, sa šumskogospodarskim osnovama i programima područja,
i ne može izvršiti, a da nisu oformljene baze podataka šumskog fonda
područja. Naime, već drugu godinu Izvršni odbor Skupštine SlZ-a šumarstva
Hrvatske daje suglasnost i potvrđuje usuglašenost revizija osnova gospodarenja
i programa gospodarskih jedinica sa šumskogospodarskim osnovama
područja. Izdavanje usuglašenosti sa šumskogospodarskim osnovama područja
vrši se na temelju usporedbe podataka etata i šumskouzgojnih radova s
kojima je dotična gospodarska jedinica u šumskogospodarskoj osnovi područja
zadužena i novog propisa revizije osnove, odnosno programa, koji
se odnosi na ove podatke. Međutim, takva usporedba ne predstavlja usuglašenost,
evo zašto! U svakoj novoj reviziji osnove gospodarenja, odnosno
programu, novi propisi (odredbe) za etat i šumskouzgojne radove razlikuju
se, koji puta i osjetno od propisa iz prethodnog gospodarskog polurazdoblja,
što je i normalno. Usporedbom novih propisa za etat i šumskouzgojne radove
s onima iz prethodnog razdoblja vidimo da ne dobivamo ništa, jer su na
jednoj gospodarskoj jedinici, te razlike pozitivne, dok su na drugoj negativne.
Kako izgleda prosječna bilanca na nivou područja, odnosno kuda idemo
s gospodarenjem u pozitivnom ili negativnom smislu, u odnosu na propise
važeće šumskogospodarske osnove, ne možemo prosuditi iz usporedbe na
nivou jedne gospodarske jedinice, već iz komparacije, primjerice prosječnog
trogodišnjeg ili četverogodišnjeg zaduženja s etatom i šumskouzgojnim radovima,
s ukupnom realizacijom (izvršenjem) etata i šumskouzgojnih radova
u istom promatranom vremenskom periodu (primjer tri ili četiri godine),
ali na svim gospodarskim jedinicama. Kraće rečeno, usporedbom ukupnog
trogodišnjeg ili četverogodišnjeg izvršenja promatranih obilježja na čitavom
području s prosječnim trogodišnjim ili četverogodišnjim zaduženjem, za
ista obilježja, iz šumskogospodarske osnove, odnosno programa. S podacima
bilance dobivenim na taj način pretpostavljamo da možemo ići u razmatranje
odredbe člana 90. Pravilnika:


— »Izvanredna revizija šumskogospodarske osnove i programa za gospodarenje
šumama šumskokrškog područja, odnosno užeg područja krša obavlja
se, ako se ustanovi povećanje ili smanjenje etata odnosno smanjenje
opsega šumskouzgojnih radova za 10" n na šumskogospodarskom odnosno šumskokrškom
području«.
Smatra se, da je u stručnom pogledu opravdan naprijed opisani postupak
radi utvrđivanja kriterija, da li je na pojedinom šumskogospodarskom,
odnosno šumskokrškom području potrebno, ili ne, pristupiti izvanrednoj




ŠUMARSKI LIST 9-10/1989 str. 70     <-- 70 -->        PDF

reviziji šumskogospodarske osnove, odnosno programa. Što bi onda značilo
usuglasiti reviziju osnove gospodarske jedinice, odnosno programa, sa šumskogospodarskom
osnovom, odnosno programom područja?


Značilo bi potvrdu, da su dosadašnji podaci o etatu i šumskouzgojnim
radovima zamijenjeni novim podacima, a bilanca izvršenja istorodnih podataka
iz proteklog gospodarskog polurazdoblja uzeta je u obzir radi udovo-
Ijenju odredbe iz člana 90. Pravilnika. Pošto utvrđivanje ovog kriterija nije
eksplicite utvrđeno ni u ZOŠ-u, ni u Pravilniku, to je potrebno riješiti novim
nadopunama Zakona.


Iako prema nepotpunim podacima, primjerice radi — neizvršavanja propisanih
radova proširene biološke reprodukcije šuma, vrlo brzo će prouzročiti
izvanredne revizije šumskogospodarskih osnova i programa područja.


Izvršavanje naprijed iznijetih Zakonom i Pravilnikom propisanih stručnih
zadataka mogu se deklarirati kao unapređenje šumskog fonda SR Hrvatske,
zašto?


Osnivanjem baze podataka na nivou Republike i područja raspolagat ćemo
u preglednom obliku (s više ili manje detalja) o svim kategorijama fonda
površina (obraslo, neobraslo,... ., katastrofalno proknjiženo, ili ne itd), fondom
drvne zalihe razvrstanom prema dobnoj (jednodobne) i debljinskoj (preborne),
strukturi po vrstama drveća, prirastu, elatima, šumskouzgojnim
radovima i ostalim pokazateljima neophodnim u gospodarenju. Naročito ako
područje raspolaže s centrom za automatsku obradu podataka, onda su nijanse
stručno potrebnih detaljiziranja raznorodnih podataka tako reći neograničene.
Iz njih se, pošto su na suvremenom mediju, (disk, disketa, traka ili
dr.), vrlo brzo mogu dobiti potrebni podaci koji će poslužiti: razgraničenju
površina, planiranju ukupnih potreba šumskog sjemena i sadnica, svih ostalih
materijala i sredstava, stručne i ukupne radne snage i svih ostalih potrebnih
podataka.


Osnivanje i ažuriranje ovdje spomenutih evidencija daje nam pregled
koliko brzo i s koliko uspjeha unapređujemo šumski fond, koje obaveze smo
preuzeli u odredbama uređajnih elaborata.


Iz višegodišnje rasprave i do sada učinjenog dade se zaključiti, da nam
nikako više nisu potrebna neka dugogodišnja stručna naklapanja kako i
kuda dalje, jer dosadašnje stručne aktivnosti koje su završile zaključcima
Savjetovanja SIT-a od prije desetak godina, poslužile su ne samo kao okosnica
i temelj Društvenih dogovora i Samoupravnih sporazuma, već su iza sebe
ostavile evidentne rezultate.


Isto tako koncern 1983. godine donesen je Zakon o šumama sa sadržajima
koje do sada ni jedan nije imao. Također se pokazalo opravdanim postojanje
i rad na nivou Republike jedne stručne institucije osnovane na temelju
zakonskih odredaba, koja bi se bavila zadacima i aktivnostima, koje
je do sada Zakon povjerio SIZ-u šumarstva. Dakako, da bi takvu organizaciju
trebalo ekipirati s više izvršilaca, kako bi bila u stanju izvršiti sve zadatke
koji su već danas definirani.


Svi prigovori na Zakon o šumama dadu se otkloniti bez nekih većih
poteškoća, pri tome se misli na integralno gospodarenje umjesto funkcionalnog,
definiranje titulara društvenog vlasništva, financiranje biološke reprodukcije
i općekorisnih funkcija šuma i još neke pojedinosti. Velika se


460




ŠUMARSKI LIST 9-10/1989 str. 71     <-- 71 -->        PDF

rasprava vodi u šumskogospodarskim područjima, a da se nismo zapitali
čemu to služi i u koju svrhu. Osnovni postulati kojima bi se u tim raspravama
trebali rukovoditi jesu — prirodna obnova sastojina na većim površinama
koje omogućuju progresivnu potrajanost i gospodarenje uz što manje
gospodarskih žrtava. Pri tome treba istaći da reprodukciju u šumarstvu trebaju
financirati svi oni koji se služe direktnim ili indirektnim koristima
šuma.


U našem slučaju to bi značilo ova dva velika diva, misli se na Slavonsko-
Baranjsko i Goransko-Primorsko šumskogospodarsko područje, privesti funkcionalnijoj
organiziranosti na temelju naprijed spomenutih postulata. Nadalje
od 1983. godine do danas Istarsko-Primorsko-Ličko šumskokrško područje
nije ni zaživilo. Već i sadašnja organiziranost upućuje na prihvatljivije
rješenje od odredaba ZOŠ-a. Što se ostalih područja tiče, vjerovatno ne bi
bilo uputno ići na neka usitnjavanja, jer ako hoćemo moderno šumarstvo
s informacijskim sistemom i brzim protokom informacija radi unapređenja
proizvodnje i fonda, onda veća smanjenja ne bi pomogla.


Kada bi u tom pravcu dopunili Zakon o šumama, koliko šumarstvu pogoduju
promjene, ne bi ga trebalo mjenjati barem narednih pola stoljeća.


LITERATURA


Aktualni problemi i samoupravni razvoj šumsko-prerađivačkog kompleksa SR
HRVATSKE, Š. L. 9—10/1980., str. 403—444.


Aktualni problemi i samoupravni razvoj šumsko-prerađivačkog kompleksa SR
HRVATSKE, ZBORNIK RADOVA SAVJETOVANJA, SIT šumarstva i drvne
industrije, Zagreb, lipanj 1980.


Nacrt srednjeročnog plana razvoja Samoupravne interesne zajednice šumarstva
Hrvatske za razdoblje 1986.— 1990. godine. Delegatski vjesnik br. 380, Prilog
9, od 04. 06. 1987.


ŠUMSKO-DRVNI KOMPLEKS 1981—1985. GODINE I i II dio, SR HRVATSKA,
REPUBLIČKI KOMITET ZA POLJOPRIVREDU I ŠUMARSTVO, publikacija
7, Zagreb, travanj 1983.


D.
Klcpac : OSNOVNE POSTAVKE 1 PRINCIPI GOSPODARENJA U ŠUMAMA
SVIJETA I U NAŠOJ ZEMLJI, Š. L. 9—10/1980.
Đ. Kova č i ć: RASPODJELE UČESTALOSTI BROJA STABALA I DRVNE MASE
KAO MJERE UNAPREĐENJA ŠUMSKE PROIZVODNJE U NEKIM PRIRODNIM
SASTOJINAMA HRASTA LUŽNJAKA U SR HRVATSKOJ, Zagreb 1981.,
doktorska disertacija (rukopis).


Đ.
Kovači ć i V. Hren : Normalna raspodjela stabala po debljinskim stupnjevima
i dobnim razredima u ekološko-gospodarskim tipovima II-G-20 i
II-G-21, Šumarski institut Jastrebarssko, RADOVI br. 61, Zagreb, 1984. godine.


B.
Prpić : OSIGURANJE BIOLOŠKE REPRODUKCIJE ŠUMA KAO TEMELJNI
PREDUVJET RAZVOJA ŠUMARSTVA, INDUSTRIJE ZA PRERADU DRVA I
NAPRETKA DRUŠTVENE ZAJEDNICE, Zbornik radova SAVJETOVANJA,
E Zagreb, 24. lipnja 1980. godine.


Situation and Development Possibilities of the Forestry in Croatia


S u m m a r y


In the introductory part of the paper the multiple use and significance of
lorests are presented, as well as tile basic conditions for forest economy prescribed
by forest law and other regulations. Furthermore, benefits which forests




ŠUMARSKI LIST 9-10/1989 str. 72     <-- 72 -->        PDF

give us by producing wood as raw material ior woud processing industry and for
general society wood requirements are analised.


In the last tew decades, specially in the last years, as the air pollution and
forest decline become more and more conspicuous, efforts have been made for
more objective evaluation of general benefits of forests, particularly their role
in creation and protection of man´s environment. Data about silvicultural work
and prescribed cut realized in the period 1981—1985 are given, with some comments,
appraisal and forseeing the future possibilities for development of forestrv,
in the periods 1981—1985 and 1986—1990.


PRIGODNE SADNICE KAO OBIČAJ


Sada, kada smo na pragu nove turističke sezone, valjalo bi putem sredstava
javnog obavještavanja češće, pa i redovito, pisati o protupožarnim pripremama
i mjerama, kako bi se sve društvene i privredne snage stavile u pokret za osujećivanje
šumskih požara, pogotovo na jadranskom priobalnom području gdje su
se oni proteklih godina najčešće pojavljivali.


Gorani se s pravom ljute kada čitaju ili slušaju vijesti o pojavama šumskih
požara na područjima naše zemlje gdje ih je najmanje potrebno, a to je i razumljivo,
jer oni žive pretežno od šumskog bogatstva kao što ljudi uz obale Jadrana
žive od mora, turizma i svih pratećih djelatnosti. Zato bih predložio da se u osnovne
i srednje škole uvede i predmet ekologija putem kojeg bi trebalo usađivati u
mlade naraštaje ljubav prema prirodi, prirodnim ljepotama i okolišu, a naročito
prema šumskom bogatstvu, flori i fauni, za koje često kažemo da je neprocjenjivo.


Sjećam se, kada sam počeo polaziti osnovnu školu u Delnicama da smo se,
poticajem nastavnika, natjecali tko će najbolje ispričati sadržaj koji je pod naslovom
»Molitva šume« bio izvješen ispred ulaza u razred. Sada još više shvaćam
i bolje nego ikad dugoročnost te poruke, koju u sebi često ponavljam.


Zato bih predložio da se u sve krajeve zemlje današnji lijepi običaj iz osnovnih
škola delničke općine — da svaki učenik prigodom upisa u školu zasadi biljku
za opću korist i za uspomenu za početak školovanja, rekao bih živi suvenir. Pošto
nas drvo prati od kolijevke pa do groba, predložio bili također da i mladenci prigodom
stupanja u brak, bez obzira koji je po redu, prilože uz ostale dokumente
i potvrdu šumarije da su zasadili šumsku biljku, obavezno jednu, a mogu i više.
To isto i prigodom rođenja svakog djeteta, prilikom smrti člana ili uže i šire
obitelji, neka biljka nastavi život.


Osim toga radne i druge organizacije, mjesne zajednice, općine i gradovi prilikom
radnih, prijateljskih i bratskih susreta trebali bi u svoj program uvrstiti
i sadnju biljaka u šumi drugarstva, bratstva i prijateljstva. Slično bi trebalo postupiti
i prilikom posjeta značajnijih domaćih i inozemnih gostiju iz područja
politike, kulture, umjetnosti, književnosti, te znanstvenih, privrednih, tehnoloških,
sportskih i drugih dostignuća.


Na kraju bih rekao da se ljubav i kultura prema šumi i prema prirodi uopće
mora razvijati. To će nam olakšati da održimo ravnotežu u prirodi, ali i ravnotežu
u nama samima. Druge alternative za našu budućnost se ne vide.


NIKOLA PETRANOVIĆ
Rijeka


(Zagrebački »Vjesnik« od


7. travnja 1989., str. 11.)