DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1989 str. 51 <-- 51 --> PDF |
šina kretala oko 2000 ha. Za uspješnu i dobru stručnu aktivnost revir bi trebao voditi diplomirani inženjer šumarstva. Na nivou Republike treba oformiti jedinstvenu organizaciju koja će objedinjavati sve aktivnosti poduzeća i povezivati ih međusobno s ostalim privrednim granama. Posebno bi bio njen zadatak u domeni planiranja na nivou šumskogospodarskih područja i gospodarskih jedinica te osiguranju sredstava za biološku reprodukciju šuma (Egalizacijski fond na nivou Republike). Ova bi organizacija kroz jedinstveni informativni centar za SRH bila osnovna spona cjelokupnog šumarstva kroz protok informacija kako znanstvenih, tako i stručnih a trebala bi se uključiti u svjetske šumarske informativne tokove. Ovdje se pretpostavlja da je omogućeno slobodno udruživanje poduzeća u složenu organizaciju prema ekološkim i gospodarskim potrebama. Uz najbolju organiziranost ne može se očekivati da će šumarstvo samo riješiti probleme s kojima je suočeno a posebno ne u uvjetima takovih ekoloških promjena koje ugrožavaju opstanak pojedinih vrsta drveća. Kao dobro od opće društvenog iteresa zbog svojih opće korisnih funkcija šuma zaslužuje i poseban tretman društva. Općenito kao što smo u uvodu naglasili treba riješiti pitanje odnosa između društva i poduzeća. Društvo bi bilo zastupljeno kroz jedistvenu republičku organizaciju. To se posebno odnosi na ova šumskogospodarska područja: Istra, Platak, Sjeverni i Južni Velebit, Kotari, Svilaja, Mosor i Srđ za koje je neophodno osigurati sredstva na nivou Republike kako je to postojećim Zakonom riješeno. ZAKLJUČAK Na zahtjev šumarske struke a na temelju naših znanstvenih spoznaja i dosadašnjeg razvoja naše prakse izvršili smo podjelu SR Hrvatske na šumskogospodarska područja. Iako znamo da će i ova kao i sve dosadašnje a i one u budućnosti imati svoje zagovornike i one koji će nalaziti mane ovoga prijedloga, vjerujemo da ona u današnjim uvjetima pruža maksimum za gospodarenje šumama. Manje su cjeline ekološki bolje definirane, geografski određenije, gospodarski efikasnije, povjesno društveno akceptibilnije a povjesno kulturno opravdanije od velikih regionalnih. Kod toga se ne smije ići u drugu krajnost. Podjelom na 29 šumskogospodarskih područja konstatiramo da je prosječna površina društvenih šuma kojima upravlja šumarska organizacija 66000 ha uzimajući u obzir i područje Dalmacije odnosno oko 46000 ha bez ta 4 područja. Ako se uzmu u obzir sve šume i šumska zemljišta onda je prosječna površina šumskogospodarskog područja 84000 ha. Prijedlog naše podjele temelji se na daljnjoj razradi staništa koju je započeo Smila j 1967. Prijedlog se temelji na dostignućima šumarske znanosti iz područja staništa, sastojine i života šume (struktura i funkcioniranje šumskih ekosistema) te nužnosti što hitnije primjene stručnih postupaka iz ove, ali i drugih komponenata šumarske znanosti. Ovo do danas zanemareno područje u šumarskoj praksi jamči svojom primjenom stabilnije i produktivnije šume u budućnosti. 441 |