DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1989 str. 47 <-- 47 --> PDF |
i opće korisne funkcije. Glavni prihod sam, uz svo svoje značenje, ne mora biti presudan, a posebno u vremenu kada najboljim regularnim sastojinama produžavamo ophodnju zbog povećanja kvalitetnog prirasta te uvjeta na koji smo dovedeni izvanrednim mjerama poslije značajnih sušenja šuma. Kako kod gospodarskih mjera utječu mnogi faktori pa i kadrovski, organiziranost, stanje šuma, uvjeti privređivanja, tehnološki razvoj i razvoj drvne industrije, te geografski uvjeti i dr. to je nemoguće dati određene fiksne pokazatelje. Općenito se može reći da treba težit i gospodarskim cjelinama od oko 50.000 ha šuma i to prvenstveno ili većim dijelom društvenih. Kod dobro izbalansiranih šuma etat u takovim šumama bio bi oko 200.000 do 300.000 m:! godišnje. Društveno razvojna cjelina određena je privrednim i političkim faktofl![ ma koji djeluju u određenom području i koji se htjeli mi ili ne, bitno razlikuju. Društvene šume su nastale objedinjavanjem bivših državnih šuma, općinskih šuma i šuma zemljišnih zajednica a manjim dijelom i drugih posjednika od kojih su nacionalizirane. Tretman tih šuma u ranijim razvojnim fazama bio je različit. Povjesno kulturna cjelina daje najviše prostora za definiranje šumskogospodarskog područja. Područje Hrvatske je bilo i danas je nedjeljivi dio Evrope unutar koje se je razvijalo šumarstvo i šumarska znanost. Kao rezultat toga su i nastala točno razvijena i definirana područja unutar kojih je preko 200 godišnja aktivnost šumara ostavila različite aspekte djelovanjem na pojedinim područjima. Veći dio naših šuma ima preko 100 godina staru gospodarsku podjelu koja se je zadržala do danas. Najnovija povjest prikazana u ranijim poglavljima ovog referata, ukazuje da se velika šumskoprivredna (šumskogospodarska) područja, koja su nastala umjetnim putem, uglavnom spajanjem više prirodno povjesnih cjelina, nisu mogla saživiti a neka ni početi s djelovanjem. Podjela na šumskoprivredna područja iz 1962. odnosno 1963. godine (24 šumskoprivredna područja) zadržala se je sve do 1983. godine s manjim promjenama. Šuma kao što je naglašeno i kao što zakon propisuje, je dobro od posebnog društvenog interesa pa šumarske organizacije (poduzeća) nemogu biti klasičnog tipa. Šumarske organizacije ispunjavaju zadatak društva da se šumom samoobnovljivim resursom tako gospodare kako bi ona ne samo egzistirala, već postajala sve svrsishodnija i davala društvu sve više koristi — progresivno potraj no gospodarenje. Promatrajući sve navedene čimbenike i njihov utjecaj na formiranje šumskogospodarskih područja predlažemo 29 šumsko-gospodarskih područja (Slika 7) kojima su obuhvaćene sve šume i šumska zemljišta u SR Hrvatskoj. U tabeli 3 su dani podaci o nazivu šumskogospodarskog područja, njegovom sjedištu te površinama svih šuma toga područja po kategorijama korisnika i ukupno. Prema tome sve šume su jedinstveno tretirane ne uvažavajući podjelu na kontinentalne šume i šume krša. |