DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1989 str. 46 <-- 46 --> PDF |
PRIJEDLOG ŠUMSKOGOSPODARSKIH PODRUČJA U SR HRVATSKOJ Tijekom posljednjih 40 godina mijenjali su se društveni i privredni odnosi, tehnološki razvoj je bio brži od predviđenog, općekorisne funkcije šuma sve naglašenije, šuma sve više izložena raznim utjecajima koji djeluju na njeno slabljenje pa i mjestimično propadanje. Sve je to imalo odraza na razvoj šumarske misli i na odnos društva prema šumi i šumarstvu, imalo je utjecaja na definiranje šumskogospodarskih cjelina pa je u raznim razvojnim razdobljima broj i granica područja bio različit. To je svakako negativno utjecalo i na stanje šuma i razvoj šumarstva kao privredne grane. Problem šumarstva ne možemo riješiti definiranjem područja bez obzira na njihov broj i granicu već aktivnim radom šumara i šumarskih organizacija uz obaveznu promjenu odnosa društva prema šumi i šumarskim organizacijama. Oslanjajući se na dosadašnja iskustva i sadašnje stanje šumskogospodarsko područje možemo ovako definirati: Šumskogospodarsko područje obuhvaća šume i šumska zemljišta u društvenom vlasništvu i šume i šumska zemljišta na kojima postoji pravo vlasništva koja čine ekološku, geografsku, gospodarsku, društveno razvojnu i povijesno kulturnu cjelinu i na kojem se uz ekološku ravnotežu osigurava potrajnost sveukupnog korištenja i uvjeti za biološku reprodukciju šuma. Ekološku cjelinu čini optimalna površina u kojoj se unutar grupe šumskih ekosistema postiže ekološka ravnoteža u geografskom području. Šumski ekosistemi i drveće žive po svojim zakonitostima i mogu se održati visokoproduktivni i ekološki efkasni samo ako poznamo njihovu strukturu i funkcioniranje i ako u stručnim postupcima uzimamo u obzir različitosti ekoloških cjelina. Stručni postupci različitih ekoloških cjelina se između sebe razlikuju što upućuje na različitost stručne organizacije. Geografska cjelina definirana je prirodnim i ekološkim elementima. Geografski su pojedine regije točno određene što se mora respektirati. Ono je povezano i s privrednim i komunikacijskim tokovima. Brzo i efikasno komuniciranje u okviru šumsko-gospodarskog područja uvjetuje racionalno korištenje energije i vremena a to sve pretpostavlja optimalnu udaljenost poslovnih jedinica od centra na cea 30 odnosno maksimalno do 50 km. Gospodarska cjelina je minimalna površina koja će u današnjim ekološkim i gospodarskim uvjetima omogućiti funkcioniranje šuma i šumarstva poštujući sve principe znanosti — a u prvom redu principe potrajnosti, ekološke stabilnosti i reprodukcije šuma. Klasična definicija područja i potrajnosti te raspored dobnih odnosno debljinskih razreda u današnjim ekološkim i gospodarskim uvjetima ne mora biti presudan faktor kod definiranja područja. Moraju se razmatrati svi prihodi koje šuma i šumsko zemljište pruža a to su sporedni proizvodi, prethodni prihod, glavni prihod, pa |