DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1989 str. 46     <-- 46 -->        PDF

PRIJEDLOG ŠUMSKOGOSPODARSKIH PODRUČJA
U SR HRVATSKOJ


Tijekom posljednjih 40 godina mijenjali su se društveni i privredni odnosi,
tehnološki razvoj je bio brži od predviđenog, općekorisne funkcije
šuma sve naglašenije, šuma sve više izložena raznim utjecajima koji djeluju
na njeno slabljenje pa i mjestimično propadanje.


Sve je to imalo odraza na razvoj šumarske misli i na odnos društva
prema šumi i šumarstvu, imalo je utjecaja na definiranje šumskogospodarskih
cjelina pa je u raznim razvojnim razdobljima broj i granica područja
bio različit. To je svakako negativno utjecalo i na stanje šuma i razvoj šumarstva
kao privredne grane.


Problem šumarstva ne možemo riješiti definiranjem područja bez obzira na
njihov broj i granicu već aktivnim radom šumara i šumarskih organizacija uz
obaveznu promjenu odnosa društva prema šumi i šumarskim organizacijama.


Oslanjajući se na dosadašnja iskustva i sadašnje stanje šumskogospodarsko
područje možemo ovako definirati:


Šumskogospodarsko područje obuhvaća šume i šumska zemljišta u
društvenom vlasništvu i šume i šumska zemljišta na kojima postoji pravo
vlasništva koja čine ekološku, geografsku, gospodarsku, društveno razvojnu
i povijesno kulturnu cjelinu i na kojem se uz ekološku ravnotežu osigurava
potrajnost sveukupnog korištenja i uvjeti za biološku reprodukciju šuma.


Ekološku cjelinu čini optimalna površina u kojoj se unutar grupe šumskih
ekosistema postiže ekološka ravnoteža u geografskom području. Šumski
ekosistemi i drveće žive po svojim zakonitostima i mogu se održati visokoproduktivni
i ekološki efkasni samo ako poznamo njihovu strukturu i
funkcioniranje i ako u stručnim postupcima uzimamo u obzir različitosti
ekoloških cjelina. Stručni postupci različitih ekoloških cjelina se između
sebe razlikuju što upućuje na različitost stručne organizacije.


Geografska cjelina definirana je prirodnim i ekološkim elementima.
Geografski su pojedine regije točno određene što se mora respektirati. Ono
je povezano i s privrednim i komunikacijskim tokovima. Brzo i efikasno
komuniciranje u okviru šumsko-gospodarskog područja uvjetuje racionalno
korištenje energije i vremena a to sve pretpostavlja optimalnu udaljenost
poslovnih jedinica od centra na cea 30 odnosno maksimalno do 50 km.


Gospodarska cjelina je minimalna površina koja će u današnjim ekološkim
i gospodarskim uvjetima omogućiti funkcioniranje šuma i šumarstva
poštujući sve principe znanosti — a u prvom redu principe potrajnosti, ekološke
stabilnosti i reprodukcije šuma. Klasična definicija područja i potrajnosti
te raspored dobnih odnosno debljinskih razreda u današnjim ekološkim
i gospodarskim uvjetima ne mora biti presudan faktor kod definiranja
područja. Moraju se razmatrati svi prihodi koje šuma i šumsko zemljište
pruža a to su sporedni proizvodi, prethodni prihod, glavni prihod, pa