DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1989 str. 34 <-- 34 --> PDF |
koristi (drvna masa) učestvuje u ukupnom društvenom proizvodu s 1,1*/". Ako se ovome pribroje općekorisne funkcije šuma koje prema procjenama iznose za gospodarske šume najmanje trostruku vrijednost drvne mase a za zaštitne šume 3 do 10 puta, a za šume s posebnom namjenom 10 puta možemo sa sigurnošću utvrditi da šuma učestvuje s 4,5-Vti u ukupnom društvenom proizvodu Republike. Kada se to ima u vidu jasna nam je zainteresiranost društva za ovu privrednu granu. Šume, kao samoobnovljivo dobro od općeg interesa, društvo je dalo na upravljanje i korištenje šumarskim radnim organizacijama i to na 81"Vo površine dok s 19% gospodare privatni posjednici. Kakva će biti organizacija u upravljanju svim šumama problem je koji će biti reguliran zakonom, a kao putokaz u pravcu određivanja regulative neka posluži ovaj naš prijedlog šumskogospodarskih područja zasnovan na dosadašnjem iskustvu, znanstvenim spoznajama i društvenim potrebama. Kod donošenja zakona ne smije se zaboraviti odnos između društva i šumskogospodarskih organizacija (poduzeća) kojima je dobro od općeg interesa dano na korištenje i upravljanje. Postojećim je zakonom utrt putokaz za rješavanje toga odnosa, a novi bi zakon trebao postojeću regulativu još doraditi i precizirati u cilju brže i pravilnije realizacije. RAZDOBLJE 1946—1960. Prva razdioba šuma na šumsko-privredne oblasti i šumsko privredna područja u našoj Republici temeljila se je na propisima »Privremenih uputstava za uređivanje šuma SFRJ« od god. 1946. a služila je kao baza obračunavanja kod inventarizacije šuma izvršene 1946. do 1952. godine. Šumsko-privredno područje predstavljalo je gospodarsku cjelinu a trebalo je udovoljiti ovim zahtjevima: da se iz šuma toga područja podmiruju lokalne potrebe na drvu i da se u pravilu vrši stvarno izravnavanje sječivih etata pojedinih gospodarskih jedinica unutar područja. Više šumsko privrednih područja grupirano je u šumsko-privrednu oblast na području koje se je izravnavao etat za podmirivanje drvne industrije sirovinom (Klepac, 1947). Za naglasiti je da su u tom vremenu djelovala Zemaljska šumska poduzeća sa sjedištima u Sušaku, Gospiću, Karlovcu, Sisku, Bjelovaru, Novoj Gradiški, Vinkovcima i Osijeku te dvije uprave za pošumljavanje (u Splitu i Senju). Ova je poduzeća i uprave objedinjavalo Ministarstvo u Zagrebu. Šumsko-privredna područja su bila podijeljena na gospodarske jedinice koje su sačinjavale skup sastojina istog cilja gospodarenja i zajedničkog određivanja godišnjeg prihoda — etat. Gruba podjela na oblasti i područja prema D. Klepc u iz 1947. godine prikazana je na slici 1. Podaci o površinama su prema statistici iz 1938. godine. Završetkom inventarizacije očekivala se je i nova podjela prema novim pokazateljima i potrebama, ali je ona došla vrlo brzo — već 1948. godine. Opća uputstva za uređivanje šuma iz 1948. godine pobliže definiraju šumsko-privredne oblasti i šumsko-privredna područja. Prema tim uputstvima NRH je bila podijeljena na 11 oblasti i 44 područja (slika br. 2 i tabela br. 1). Zemaljska šumska poduzeća postaju Šumska gospodarstva pa imamo 8 šumskih gospodarstava i dvije uprave za pošumljavanje i melioraciju krša. 424 |