DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1989 str. 29     <-- 29 -->        PDF

metodom najmanjih kvadrata. Najbolju uklopljenost u podatke u svim slučajevima
imala je jednadžba parabole y = bg*xbl. Veličine dobivene izjednačenjem
prikazane su numerički u tab. 6.


Tab. 6.


Stupanj
oštećenja 0 bj. r Syx S,,, Sh(
0 0,19218 0,739 \ 0,1801 0,513 0,590 2,523
la + lb 2,93827 0,010 —0,0011 0,447 0,236 0,964
2a 3,72409 0,099 —0,0635 0,343 0,332 1,328
2b 5,58579 0,227 —0,0871 \ 0,403 0,425 1,762
3 2,29926 0,068 —0,0383 0,314 0,346 1,359


Izjednačenjem dobivene krivulje prikazane su na graf. 1.


V.
Diskusija — Discussion
Ustanovljeno je da debljinski prirast opada povećanjem stupnja oštećenja
stabla. Iz tab. 5 se može uočiti da se debljinski prirast stabala oštećenih
11—25"i, smanji za 39,7% dok se debljinski prirast stabala oštećenih 46—60%
smanji za 53,8%. Iz toga se može zaključiti da debljinski prirast jako reagira
na slabljenje vitaliteta stabala.


Isto tako se iz tab. 3 i 5, te graf. 1 može uočiti da postoji potreba dijeljenja
2. stupnja oštećenja (26—60",,) na dva podstupnja dok kod 1. stupnja
(11— 25%) to nije potrebno.


Usporedbom izmjerenih debljinskih prirasta s debljinskim prirastima
koje je za najraširenije fitocenoze Gorskog kotara izračunao Klepa c 1956.
godine vidi se da postoji smanjenje debljinskog prirasta ako gledamo sveobuhvatno.
Ako promatramo samo populaciju još vitalnih stabala (stupanj
oštećenja 0 i 1) i njihov debljinski prirast od 3,43 mm vidimo da se on nalazi
unutar raspona (3,27—5,89) kojeg je izračunao Klepa c 1956. godine
za slične prsne promjere u Gorskom kotaru.


Iz graf. 1 je vidljivo da potpuno zdrava stabla prirašćuju intenzivno.
Prikazana krivulja se približno poklapa s krivuljom Klepca iz 1956. godine
za fitocenoze bukve i jele na vapnencu. To je i razumljivo ako se uzme u
obzir da smo i ini u našem istraživanju najveći broj uzoraka uzeli upravo
u fitocenozi bukve i jele na vapnencu.


Iz tab. 3 je vidljivo da se povećanjem stupnja oštećenja smanjuje varijabilnost
debljinskog prirasta što znači da oštećena stabla sve slabije reagiraju
na utjecaj okoline.