DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1989 str. 28     <-- 28 -->        PDF

Analizom varijance (tab. 4) nastojali smo utvrditi da li postoji signifikantna
razlika u debljinskom prirastu između pojedinih stupnjeva oštećenja.


Tab. 4


Izvor varijabiliteta
Broj
stupnjeva
slobode
Suma
kvadrata
razlike
Varijanca F
Stupanj oštećenja 6—1 = 5 102,80 20,56 F,. = 10,76
Ostatak 119—6=113 216,19 1,91 (Ft0,0J = 3,19)
Ukupno 119—1 = 118 318,99 2,70


Kako je izračunati F (10,76) veći od tabeliranog (Fl0.»i = 3,19) za 5 i 113
stupnjeva slobode i 0,01 granicu signilikantnosti, možemo reći da se debljinski
prirasti u pojedinim stupnjevima oštećenja međusobno signifikantno
razlikuju.


Kako se debljinski prirast smanjuje povećanjem stupnja (postotka) oštećenja
stabla prikazano je u tab. 5.
Tab. 5.


Debljinski prirast


Stupanj (postotak)
oštećenja
d. «, z
mm
Smanjenje*
%
Podaci po Klepcu
(1956)**
*1.30 z
0 (0—10%) 69,6 5,04 — 70 4,43
1 (11—25%) 61,6 3,04 39,7 60 4,42
2a (26—45%) 56,5 2,66 47,2 55 4,15
2b (46—60",,) 62,4 2,33 53,8 60 4,42
3 (60% <) 52,7 1,84 63,5 55 4,15
Ukupno 60,7 2,96 41,3 60 4,42


* Smanjenje
debljinskog prirasta je izračunato u odnosu na tečajni debljinski
prirast populacije zdravih stabala (stupanj 0).
´´* Podaci upisani u tabelu ne odnose se na stupnjeve
oštećenja već su to prosječni
debljinski prirasti (Klepa c 1956) za dcbljinske stupnjeve u koje padaju
prsni promjeri iz kolone 2.


Distribucije debljinskih prirasta za pojedine stupnjeve oštećenja (tab. 3)
izjednačili smo jednadžbama:
y = b0 + b(x,
y = b0 + b,x + b0x-,
y = b„ x ~