DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1989 str. 25 <-- 25 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI — ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS UDK 630* 56:425 (497.13) Abies alba L. Sum. list CXIII (1989) 415 OPADANJE PRIRASTA JELE (Abies alba L.) KAO POSLJEDICA NOVONASTALIH OŠTEĆENJA ŠUMA U GORSKOM KOTARU DECREASE OF FIR (Abies alba L.) INCREMENT AS RESULT OF FOREST DECLINE IN GORSKI KOTAR (YUGOSLAVIA) Zvonimir KALAFADŽIĆ, Vladimir KUŠAN* SAŽETAK: Novonastala oštećenja šumskih ekosistema postaju sve značajniji problem u šumama Gorskog kotara. Cilj rada je bio utvrditi kako opada prirast stabala ako mu se povećava stupanjoštećenja. Tečajni godišnji debljinski prirasti izračunati su za svaki pojedini stupanj oštećenja pomoću vremena prijelaza. Izračunati debljinski prirasti izjednačeni su za svaki stupanj oštećenjapomoću formule y = b()-xbl. Rezultati analize pokazuju da se stablima oštećenim 46—60% debljinski prirast smanjio za 53%. Izračunati tečajni godišnji debljinski prirast populacije zdravih stabala jele ( fitocenoze Gorskog kotara utvrdio Klepac (1956). Ključne riječi: jela (Abies alba L.), stupanj oštećenja, debljinski prirast. UVOD — INTRODUCTION Prilikom terenskih radova za izradu fotointerpretacijskog ključa za izvršenje projekta »Inventarizacija oštećenja šuma bukve i jele na području Zajednice općina Rijeka interpretacijom infracrvenih kolornih aerosnimki« (Kalafadžić & Kušan, 1988) su, prilikom svrstavanja stabala u određene stupnjeve oštećenja, za pojedina stabla uzimani i izvrtci Presslerovim svrdlom u svrhu određivanja prirasta. U radu se pokušalo ustanoviti prirašćivanje jele u debljinu za pojedine stupnjeve oštećenja. Tečajni godišnji debljinski prirast izračunat je pomoću vremena prijelaza. Rad se može smatrati kao prethodni izvještaj o istraživanju prirasta u navedenom projektu. TERENSKI RADOVI — FIELD WORK Za inventarizaciju oštećenja šuma fotointerpretacijom potrebno je izraditi pouzdan fotointerpretacijski ključ. Za svaki stupanj oštećenja, za svaku * Zvonimir Kalafadžić, dipl. inž., Vladimir Kušan, dipl. inž., Šumarski fakultet, Zagreb, Šimunska c. 25. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1989 str. 26 <-- 26 --> PDF |
vrstu drveća, treba ustanoviti način preslikavanja uspoređivanjem izgleda određenog stabla na terenu i na aerosnimci. U tu svrhu je na terenu pregledano oko 600 stabala jele, smreke, bukve i javora. Svakom stablu je ocijenjen stupanj oštećenja prema »Uputstvima za provođenje ankete« (Zagreb, 1987). Prilikom primjene stupnja oštećenja prema »Uputstvima za provođenje ankete« načinjene su određene korekcije. U prvom redu ocjenjivan je jedinstven stupanj oštećenja pojedinog stabla, ustanovljen na osnovi ocijenjenog stupnja osutosti, požutjelostl i odumiranja. Osim toga uočeno je da su pojedini stupnjevi oštećenja, definirani prema »Uputstvima za provođenje ankete «, preširoki, pa su uvedeni detaljniji podstupnjevi. Tako su stupnjevi 1 i 2 podijeljeni na podstupnjeve »a« i »b«, te su uvedeni podstupnjevi la i lb, te 2a i 2b. Na taj način su ocjenjivana stabla na cijelom području inventarizacije. Za određeni broj stabala, karakterističnih za pojedine stupnjeve oštećenja Presslerovim svrdlom su uzimani izvrći i izmjeren prsni promjer. Radi kratkoće raspoloživog vremena, obzirom na veličinu površine za inventarizaciju, nije bilo moguće uzeti izvrtak sa svih stabala, kojima je procijenjen stupanj oštećenja. Prikupljeno je 119 izvrtaka jele, 54 izvrtaka smreke i 100 bukve. Terenske radove obavio je tim istraživača Zavoda za istraživanja u šumarstvu Šumarskog fakulteta Zagreb u vremenu od 15. 7. do 15. 8. 1988. godine i to na području Nacionalnih parkova »Risnjak« i »Plitvička jezera«, te gospodarskih jedinica Brloško, Bitoraj, Makovnik, Padeži, Štirovača, Zavižan, Lom, Nadžak bilo, Kordinac i Jelovac. PROUČAVANJE PRIRASTA — INVESTIGATION OF INCREMENT Mnogi autori (Athari & Kramer 1983. i 1984, Kennevveg & N a g e 1 1983, K e n k et al. 1984, K a 1 a f a d ž i ć 1987, Hočevar & Hladnik i dr. 1988, Pranjić & Lukić 1989) proučavali su dosada prirast oštećenih šumskih stabala i sastojina i konstatirali su manje ili veće opadanje prirasta stabala s povećanjem stupnja oštećenja krošnje. Da bi se dobile prve informacije o stanju prirasta na području inventarizacije, prirast je analiziran pomoću vremena prijelaza. Analiza izvrtaka — Analysis of increment core Kako su izvrtci uzimani sa stabala različitih stupnjeva oštećenja, a da se pri tome nije vodilo računa o distribuciji prsnih promjera, bilo je potrebno prvo provjeriti da li uzorci u pojedinom stupnju oštećenja pripadaju istoj populaciji ili se međusobno signifikantno razlikuju. Osnovne karakteristike distribucije prsnih promjera prikupljenih uzoraka prikazani su u tab. 1. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1989 str. 27 <-- 27 --> PDF |
Tab. 1. Statist. Stupanj oštećenja karakt. 0 la lb 2a 2b 3 Ukupno d1.30 n 69,7 17 61,3 22 61,9 25 56,5 15 62,4 20 52,7 20 60,8 119 S 18,5 3,9 16,5 3,4 15,2 3,9 15,4 3,4 10,9 2,4 17,2 1,6 Sdi,30 1.184,4 1.348,4 1.547,9 847,6 1.249,0 1.053,7 7.231,0 Sdl,30 90.511,22 89.857,00 102.686,77 51.121,60 82.378,10 57.820,01 474.374,70 Analizom varijance navedenih podataka svrstanih prema jednostrukoj klasifikaciji (Pranji ć 1987), dobili smo veličine prikazane u tab. 2. Tab. 2. Broj Izvor varijabiliteta . Suma razlika Varijanc a F J stupnjeva kvadrata ´ Stupanj oštećenja 6—1=5 3.021,98 604,40 Fr = 2,14 Ostatak 119—6 = 113 31.963,13 282,86 (F)()0-= 2,29) Ukupno 119—1 = 118 34.985,11 296,48 Kako je analizom varijance izračunati F,. = 2,14 manji od tabeliranog za stupnjeve slobode 5 i 113 i za 0,05 granicu signifikantnosti (Ft = 2,29) možemo reći da distribucije prsnih promjera po stupnjevima oštećenja pripadaju istoj populaciji. Nakon toga smo na svakom izvrtku očitali vrijeme prijelaza (T), tj. broj godova na 2,5 cm. Pomoću formule: 50 (Klepa c 1963); izračunali smo za svako stablo tečajni godišnji debljinski prirast (z). Dobivene veličine i karakteristike njihovih distribucija svrstali smo prema jednostrukoj klasifikaciji (tab. 3). Tab. 3. Stupanj oštećenja 0 la lb 2a 2b 3 Ukupno /. 5,04 3,08 3,01 2,66 2,33 1,84 2,96 II 18 23 26 15 17 20 119 s " I szcv \ 2,308 0,577 45,8 1,164 0,243 37,8 1,6570,32555,0 1,197 0,309 45,0 0,808 0,196 34,7 0,620 0,139 33,7 1,688 0,155 57,0 I z Iz2 80,69 486,83 70,81 247,83 78,40305,06 39,96 126,51 39,62 102,80 36,88 75,31 346,36 1.344,34 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1989 str. 28 <-- 28 --> PDF |
Analizom varijance (tab. 4) nastojali smo utvrditi da li postoji signifikantna razlika u debljinskom prirastu između pojedinih stupnjeva oštećenja. Tab. 4 Izvor varijabiliteta Broj stupnjeva slobode Suma kvadrata razlike Varijanca F Stupanj oštećenja 6—1 = 5 102,80 20,56 F,. = 10,76 Ostatak 119—6=113 216,19 1,91 (Ft0,0J = 3,19) Ukupno 119—1 = 118 318,99 2,70 Kako je izračunati F (10,76) veći od tabeliranog (Fl0.»i = 3,19) za 5 i 113 stupnjeva slobode i 0,01 granicu signilikantnosti, možemo reći da se debljinski prirasti u pojedinim stupnjevima oštećenja međusobno signifikantno razlikuju. Kako se debljinski prirast smanjuje povećanjem stupnja (postotka) oštećenja stabla prikazano je u tab. 5. Tab. 5. Debljinski prirast Stupanj (postotak) oštećenja d. «, z mm Smanjenje* % Podaci po Klepcu (1956)** *1.30 z 0 (0—10%) 69,6 5,04 — 70 4,43 1 (11—25%) 61,6 3,04 39,7 60 4,42 2a (26—45%) 56,5 2,66 47,2 55 4,15 2b (46—60",,) 62,4 2,33 53,8 60 4,42 3 (60% <) 52,7 1,84 63,5 55 4,15 Ukupno 60,7 2,96 41,3 60 4,42 * Smanjenje debljinskog prirasta je izračunato u odnosu na tečajni debljinski prirast populacije zdravih stabala (stupanj 0). ´´* Podaci upisani u tabelu ne odnose se na stupnjeve oštećenja već su to prosječni debljinski prirasti (Klepa c 1956) za dcbljinske stupnjeve u koje padaju prsni promjeri iz kolone 2. Distribucije debljinskih prirasta za pojedine stupnjeve oštećenja (tab. 3) izjednačili smo jednadžbama: y = b0 + b(x, y = b0 + b,x + b0x-, y = b„ x ~ |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1989 str. 29 <-- 29 --> PDF |
metodom najmanjih kvadrata. Najbolju uklopljenost u podatke u svim slučajevima imala je jednadžba parabole y = bg*xbl. Veličine dobivene izjednačenjem prikazane su numerički u tab. 6. Tab. 6. Stupanj oštećenja 0 bj. r Syx S,,, Sh( 0 0,19218 0,739 \ 0,1801 0,513 0,590 2,523 la + lb 2,93827 0,010 —0,0011 0,447 0,236 0,964 2a 3,72409 0,099 —0,0635 0,343 0,332 1,328 2b 5,58579 0,227 —0,0871 \ 0,403 0,425 1,762 3 2,29926 0,068 —0,0383 0,314 0,346 1,359 Izjednačenjem dobivene krivulje prikazane su na graf. 1. V. Diskusija — Discussion Ustanovljeno je da debljinski prirast opada povećanjem stupnja oštećenja stabla. Iz tab. 5 se može uočiti da se debljinski prirast stabala oštećenih 11—25"i, smanji za 39,7% dok se debljinski prirast stabala oštećenih 46—60% smanji za 53,8%. Iz toga se može zaključiti da debljinski prirast jako reagira na slabljenje vitaliteta stabala. Isto tako se iz tab. 3 i 5, te graf. 1 može uočiti da postoji potreba dijeljenja 2. stupnja oštećenja (26—60",,) na dva podstupnja dok kod 1. stupnja (11— 25%) to nije potrebno. Usporedbom izmjerenih debljinskih prirasta s debljinskim prirastima koje je za najraširenije fitocenoze Gorskog kotara izračunao Klepa c 1956. godine vidi se da postoji smanjenje debljinskog prirasta ako gledamo sveobuhvatno. Ako promatramo samo populaciju još vitalnih stabala (stupanj oštećenja 0 i 1) i njihov debljinski prirast od 3,43 mm vidimo da se on nalazi unutar raspona (3,27—5,89) kojeg je izračunao Klepa c 1956. godine za slične prsne promjere u Gorskom kotaru. Iz graf. 1 je vidljivo da potpuno zdrava stabla prirašćuju intenzivno. Prikazana krivulja se približno poklapa s krivuljom Klepca iz 1956. godine za fitocenoze bukve i jele na vapnencu. To je i razumljivo ako se uzme u obzir da smo i ini u našem istraživanju najveći broj uzoraka uzeli upravo u fitocenozi bukve i jele na vapnencu. Iz tab. 3 je vidljivo da se povećanjem stupnja oštećenja smanjuje varijabilnost debljinskog prirasta što znači da oštećena stabla sve slabije reagiraju na utjecaj okoline. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1989 str. 30 <-- 30 --> PDF |
Graf. 1 t 8 H 5J I 4-" (9 d 2b 2J U cm -1— ~T— -I— 40 50 60 70 80 90 100 —r~ —r~ —r~ 30 dl,30-*h |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1989 str. 31 <-- 31 --> PDF |
ZAKLJUČAK — CONCLUSION Iz svega što je do sada izneseno možemo zaključiti da se povećanjem oštećenja stabala smanjuje njihov prirast. Pri tome je debljinski prirast dobar indikator oštećenja jer se značajno smanjuje i kod manjeg slabljenja vitaliteta. Također se može zaključiti da stabla povećanjem stupnja oštećenja sve slabije reagiraju na promjene u svojoj okolini što je izraženo smanjenjem varijabiliteta debljinskog prirasta u većim stupnjevima oštećenja. Podaci u tab. 5 i graf. 1 nas navode na zaključak da postoji potreba dijeljenja 2. stupnja oštećenja (26—60%) na dva podstupnja jer je razlika u njihovom prirastu očita i značajna. Isto tako nema potrebe dijeliti 1. stupanj oštećenja jer između podstupnjeva la i lb nismo utvrdili značajnu razliku. Stoga predlažemo da skala za stupnjeve oštećenja bude: o 5—10";,) I 11—25% 2a 26—45% 2b 46—60% 3 60% < Usporedbom izračunatih podataka s podacima o prirastu u šumama Gorskog kotara iz ranih 50-tih godina (Klepa c 1956) možemo zaključiti da bi prirast u sadašnjim šumsko-gospodarskim uvjetima bio sličan ako ne i veći od onog s početka 50-tih kada ne bi bilo novonastalih oštećenja. Istraživanje prirašćivanja različito oštećenih stabala treba intenzivirati proširenjem, osim jele, i na ostale vrste drveća (bukvu i smreku), a naročito uključivanjem dendrokronoloških istraživanja. LITERATURA — REFERENCES Athari , S. & H. Kramer , 1983: Erfassen des Holzzuwachses als Bioindikator beim Fichtensterben, Allgemeine Forstzeitschrift, 30; 767—769 str. H oče var, M., 1988: Ugotovljanje in spremljanje propaganda gozđov v aerosnemanji, Gozđarski vestnik, št. 2, 53—66 str. H oče var, M. & D. Hladnik, 1988: Integralna fototerestrična inventura kot osnova za smotrno odločanje in gospodarenje z gozdom, Zbornik gozdarstva in lesarstva, št. 31, 93—120 str. K a 1 a f a d ž i ć, Z., 1987: Primjena infracrvenih kolornih aerosnimaka u šumarstvu, Šum. list 1—2, 61—66 str. Kalafadžić, Z. & V. Kušan, 1988: Ustanovljavanje stanja šuma na velikim površinama primjenom infracrvenih kolornih (ICK) aerosnimki, referat na savjetovanju »Šume Hrvatske u današnjim ekološkim i gospodarskim uvjetima «, Drvenik. Kenk, G, W. Kreme r, H. Brandl & H. Burgbacher, 1984: Die Aus wirkungen der Walderkrankung auf Zuwachs unci Reinertrag in einem Plenterwaldbetrieb des Mittleren Schwarzwaldes, Allgemeine Forstzeitschrift, 27 692—695 str. K enneweg , H. & J. Nagel , 1983: Vorschlage fur ein mehrphasiges Inventurmodell zur grossraumigen Erfassung des Zuwachsganges in geschadigten Fichtemvalđern, Allgemeine Forstzeitschrift, 30, 763—766 str. 421 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1989 str. 32 <-- 32 --> PDF |
Klcpac , M., 1956: Istraživanja debljinskog prirasta jele u najraširenijim fitocenozama Gorskog kotara, Glas. za šum. pokuse, br. 12, 225—256 str. Klepac , D., 1963: Rast i prirast šumskih vrsta drveća i sastojina, NZ »Znanje«, Zagreb, 299 str. Kramer , H., & S. A t h a r i, 1984: t)ber die Zuwachsentwicklung in immissiongeschadigten Fichtenbcstanden und ihi´er Bedeutung Kir die Hiebssatzbcstimmung, Allgemeine Forstzeitschrift, 27, 685—686 str. P r a n j i ć, A., 1986: Biometrika, SN »Liber«, 205 str. Pranjić , A. & N. L u k i ć, 1989: Prirast stabala hrasta lužnjaka kao indikator stanišnih promjena, Glas. za šum. pokuse, br. 25 (u tisku). Uputstva za provođenje ankete »Umiranje šuma«, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 1987. DECREASE OF FIR (Abies alba L.) INCREMENT AS RESULT OF FOREST DECLINE IN GORSKI KOTAR Summary The authors investigated the increment decrease with increasing damage stage of fir tress in forest region of Gorski kotar (Yugoslavia), where the problem of forest decline has become greater and greater, and reached the dangerous level in some parts of region. The boring cores were colected during the field work performed for establishing the photointerpretation key. The mean annual diameter increment have been calculated according to time of passage for every stage of damage. The diameter increment was fited by repression analysis for every stage of damage by formula y = b0 xbl. The results of analysis show us that trees, damaged between 46—60% lost 53% of diameter increment. The mean annual diameter increment obtained for the population of healthy trees (dbh = 69,6 cm) of 5,04 mm lie in the upper half of range (3,30—5,90 mm) of mean annual diameter increments calculated by Klepac, 1956 for main plant associations in Gorski kotar. Key words : fir (Abies alba L.), stage of demage, diameter increment. |