DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1989 str. 17 <-- 17 --> PDF |
0. godina 1100 1099 069 x XX 091 X Tečajni visinski prirast je prikazan u tab. 6. Tečajni visinski prirast u pojedinim godinama Tab. 6. u goprovenij e n c i j a dini 1029 1036 1060 1069 1090 1091 1099 1100 prosjek SD Sx cm 5. 7 9 8 7 8 8 8 8 7,9 0,6 0,2 6. 15 11 24 25 15 23 6 9 16,0 7,3 2,6 7. 45 41 44 50 42 48 41 38 43,6 3,7 1,3 8. 41 42 37 41 36 37 41 37 39,0 2,3 0,8 9. 56 57 55 62 54 79 53 54 58,8 8,1 2,9 10. 72 78 61 84 77 65 63 64 70,5 7,9 2,8 Vidi se, da uslijed šoka prcsadnjc od 5. do 7. godine visinski prirast stagnira i veoma je nizak. Poslije toga vremena se postepeno povećava, što je u vezi s uspostavljanjem ravnoteže između nadzemnog dijela i korijena (top-root equilibrium). Ova konstatacija je u skladu s mišljenjem drugih autora, da duglazija trpi od šoka presadnje 5—7 godina od sadnje, jer se tek tada upostavlja ravnoteža. S iste tabele se isto tako vidi da se po godinama mijenja redoslijed (rang) provenijencija, ali taj trend nije zakonit, već je uvjetovan prije svega nasljednim svojstvima provenijencije. Iz tab. 7 se vidi da je od 4. do 10. godine prosječni dobni visinski prirast u stalnom porastu, i dok u 4. godini iznosi u prosjeku svega 6,6 cm, u 10. godini je 26,3 cm s tendencijom daljeg porasta. Posljedice preticanja, odnosno zaostajanja u rastu u visinu dolaze do izražaja i kod prosječnog dobnog visinskog prirasta. Prosječni dobni visinski prirast Tab. 7. provenij e n c i ja u starosti 1029 1036 1060 1069 1090 1091 1099 1100 prosjek SD Sx god. cm 4 7 7 6 6 6 7 6 8 6,6 0,7 0,2 5 7 7 7 6 7 7 6 8 6,9 0,6 0,2 0 8 8 10 10 8 10 6 8 8,5 1,3 0,5 7 13 13 14 15 13 15 11 12 13,3 1,3 0,5 8 17 16 17 19 16 18 15 16 16,8 1,2 0,4 9 21 2! 21 23 20 25 19 20 21,3 1,8 0,6 10 26 27 25 29 26 29 24 24 26,3 1,9 0,7 407 |