DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1989 str. 158 <-- 158 --> PDF |
Sto je Kozjak, otok Šćedro, južna Dal macija i Hercegovina. Značajan prilog našoj znanosti iz područja sjemenarstva su i radovi prof. Jovančeviča. Izučavao je svojstva sjemena d plodova mediteranskih vrsta drveća i grmlja i na taj način doprinijeo boljem poznavanju upotrebe sjemena u znanstvene i praktične svrhe. Njegov vrijedan doprinos je i u povezivanju genetike s izdvajanjem sjemenskih objekata šumskog drveća, dajući pri tome upute za praktičan rad. Prof. Jovančević se duljd niz godina bavio oplemenjivanjem šumskog drveća. Njegova zasluga za unapređenje te djelatnosti u BiH pa i šire u Jugoslaviji je velika. Bavio se problemima teoretske i praktične naravi. Radio je na izdvajanju sjemenskih objekata, izboru plus stabala, cijepljenju superiornih stabala i hibridizaciji. Osnovao je prve sjemenske plantaže običnog bora i smreke u BiH. Na području Bosne i Hercegovine izučavao je mutacije, rase i ekotipove smreke, jele, običnog i crnog bora. Od listača predmet njegovih istraživanja su bili hrast lužnjak, bukva, javor, orah, cer, makedonski hrast i trepetljika. Na terenu postavio je veliki broj terenskih pokusa, koje bi trebalo i dalje pratiti. Bukva kao važna vrsta u BiH bila je predmet petogodišnjih istraživanja prof Jovančeviča. U tom pogledu dat je veliki znanstveni prilog obradi bioloških problema i selekciji bukve. U više radova Jovančević prikazuje svoje viđenje primjene genetike i oplemenjivanje šumskog drveća u uzgoju naših šuma. Kao profesor Šumarskog fakulteta u Sarajevu dr Milorad Jovančević ispoljio je visoke pedagoško-nastavne sposobnosti. Sa uspjehom je predavao sasvim novi predmet Oplemenjivanje šumskog drveća, kojeg je sam organizirao i oformdo. To je sigurno iziskivalo velike napore jer nije bilo nikakvog iskustva, i podesnih objekata a literature je bilo vrlo malo. Zahvaljujući njegovim intelektualnim i stručnim sposobnostima, velikom radnom elanu i upornosti Jovančević je sve prepreke savladao li taj predmet postavio na zavidnu visinu. Profesor Jovančević aktivno je sudjelovao na mnogim stručnim i naučnim skupovima u zemlji i inozemstvu (Stockholm, Budimpešta, Beč, Zvolen, Miinehen, Tharandt, Eberswalde, Nancy i dr.). Surađuje sa svim znanstvenim šumarskim institucijama u zemlji. Surađuje i sa šumarskom operativom. Održao je više seminara za terensko osoblje koje radi na selekciji, izdvajanju i uređenju sjemenskih sastojina. Aktivno je učestvovao na mnogim republičkim i saveznim skupovima i akcijama na intenziviranju šumske proizvodnje. Suradnik je naših stručnih i znanstvenih časopisa (Narodni šumar, Šumarski list, Šumarstvo, Topola, Anali za šumarstvo i dr.). Milorad Jovančević je bio i aktivan društevni radnik u svom kolektivu. Obavljao je razne funkcije na fakultetu. Vrlo uspješno je vodio dulji niz godina i Sekciju za genetiku i oplemenjivanje šumskog drevća pri Zajednici istraživačkih organizacija u šumarstvu Jugoslavije. Kao čovjek, prijatelj, kolega i profesor Jovančević je bio uzoran u svakom pogledu. Imao je hrabrosti da u svakoj prilici zastupa istinu, pravdu i humanost. Bio je voljan da pomogne, da sasluša drugoga i da objasni i čvrsto brani svoje stajalište i pomogne svakom Zbog svih tih plemenitih ljudskih osobina i svega što nam je prof, dr Milorad Jovančević ostavio kao stručnjak, znanstevni radnik i sveučilišni profesor njegov lik će nam ostati u trajnoj uspomeni a njegovo djelo je veliki prilog daljnjem razvoju naše znanosti ii šumarske prakse te putokaz mladoj generaciji. Akademik Mirko Vidaković prof. Šumarskog fakulteta u Zagrebu |