DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1989 str. 157 <-- 157 --> PDF |
Prof. dr. MILORAD JOVANCEVIČ (1921—1988) . * ; ." /. i Dana 12. 12 1988. godine poslije duže bolesti zauvijek nas je napustio naš dragi kolega i profesor dr Milorad Jovančević . Rođen je 16. 10. 1921. godine u mjestu Šutei ,općina Ljig u Srbiji. Osnovnu školu završio u svom rodnom mjestu, gimnaziju u Gornjem Milanovcu i Čačku, a Šumarski fakultet u Zagrebu 1949. godine. Naučni stupanj doktora šumarskih znanosti postigao je 1960. godine na Šumarskom fakultetu u Zagrebu. Bio je učesnik narodnooslobodilačkog rata od listopada 1944. godine do kraja rata. Milorad Jovančevič je započeo službovanje u Komitetu za vodoprivredu Vlade FNRJ u Beogradu 1. 12. 1949. godine u zvanju pripravnika mlađeg šumarskog inženjera. Ubrzo je premješten u Institut za pošumljavanje i melioraciju krša u Splitu, u zvanju asistenta. Od 1951. godine radi na istom radnom mjestu u sastavu Jugoslavenske akademijn znanosti i umjetnosti. Odlukom Jugoslavenske akademije preveden je 19. 7 1951. godine u prosvjetno-naučnu struku u kojoj je radio sve do odlaska u mirovinu. Od 1952. god. vršio je dužnost upravitelja Arboretuma Trsteno, terenske naučno-istraživalačke stanice JAZU. Zvanje stručnog suradnika, koje je u to vrijeme predstavljalo više zvanje naučno-prosvjetne struke postigao je 1955. godine. U zvanje višeg stručnog suradnika izabaran je 1959. godine. Zvanje naučnog suradnika Akademijinog Biološkog instituta u Dubrovniku stekao je 1960. godine. Za docenta iz predmeta Oplemenjivanje šumskog drveća na Šumarskom fakultetu u Sarajevu izabran je 1961. godine. Na istom fakultetu izabran je za izvanrednog profesora za navedeni predmet 1966. godine, a za redovnog profesora 1971. godine, na kojoj funkciji ostaje sve do odlaska u mirovinu 1977. godine. Stručni, znanstveni i pedagoški opus profesora Jovančevića je veoma bogat i plodan. Objavio je u zemlji i inozemstvu 72 znanstvena i stručna rada. Njegova znanstvena djelatnost može se svrstati u četiri područja: dendrologija, vegeta cijska istraživanja, sjemenarstvo i oplemenjivanje šumskog drveća. [/. područja denclrologije njegovi vrijedni znanstevni prilozi su o običnoj i sitnolisnoj mirti, o brdskom lužnjaku, o prirodnim nalazištima crnog bora na otoku Korčuli, o varijabilnosti obične smreke, o varijabilnosti crnog cera koii problem je uzeo za disertaciju i obranio pod naslovom: »Rasprostranjenje, varijabilitet i sistematika crnoe cera (Quercus macedonica A DC.) u Jugoslaviji«. Ovo je najopširnija i najdetaljnija studija prof. Jovančevića. U njoj su opisana sva najvažnija nalazišta crnog cera a Jugoslaviji. Ustanovljeno je da je area\ ove vrste diskontinuiran, a vrlo detaljna je proučen i varijabilitet vrste i na osnovi toga Jovanćević je između ostalog izdvojio dviie podvrste u našoj zemlji ssp. typica i ssp. multiflora, te dva varijeteta: macrocarpa i microcarpa. Vegetacijska istraživanja Jovančevića odnose se na područje našeg krša kao 547 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1989 str. 158 <-- 158 --> PDF |
Sto je Kozjak, otok Šćedro, južna Dal macija i Hercegovina. Značajan prilog našoj znanosti iz područja sjemenarstva su i radovi prof. Jovančeviča. Izučavao je svojstva sjemena d plodova mediteranskih vrsta drveća i grmlja i na taj način doprinijeo boljem poznavanju upotrebe sjemena u znanstvene i praktične svrhe. Njegov vrijedan doprinos je i u povezivanju genetike s izdvajanjem sjemenskih objekata šumskog drveća, dajući pri tome upute za praktičan rad. Prof. Jovančević se duljd niz godina bavio oplemenjivanjem šumskog drveća. Njegova zasluga za unapređenje te djelatnosti u BiH pa i šire u Jugoslaviji je velika. Bavio se problemima teoretske i praktične naravi. Radio je na izdvajanju sjemenskih objekata, izboru plus stabala, cijepljenju superiornih stabala i hibridizaciji. Osnovao je prve sjemenske plantaže običnog bora i smreke u BiH. Na području Bosne i Hercegovine izučavao je mutacije, rase i ekotipove smreke, jele, običnog i crnog bora. Od listača predmet njegovih istraživanja su bili hrast lužnjak, bukva, javor, orah, cer, makedonski hrast i trepetljika. Na terenu postavio je veliki broj terenskih pokusa, koje bi trebalo i dalje pratiti. Bukva kao važna vrsta u BiH bila je predmet petogodišnjih istraživanja prof Jovančeviča. U tom pogledu dat je veliki znanstveni prilog obradi bioloških problema i selekciji bukve. U više radova Jovančević prikazuje svoje viđenje primjene genetike i oplemenjivanje šumskog drveća u uzgoju naših šuma. Kao profesor Šumarskog fakulteta u Sarajevu dr Milorad Jovančević ispoljio je visoke pedagoško-nastavne sposobnosti. Sa uspjehom je predavao sasvim novi predmet Oplemenjivanje šumskog drveća, kojeg je sam organizirao i oformdo. To je sigurno iziskivalo velike napore jer nije bilo nikakvog iskustva, i podesnih objekata a literature je bilo vrlo malo. Zahvaljujući njegovim intelektualnim i stručnim sposobnostima, velikom radnom elanu i upornosti Jovančević je sve prepreke savladao li taj predmet postavio na zavidnu visinu. Profesor Jovančević aktivno je sudjelovao na mnogim stručnim i naučnim skupovima u zemlji i inozemstvu (Stockholm, Budimpešta, Beč, Zvolen, Miinehen, Tharandt, Eberswalde, Nancy i dr.). Surađuje sa svim znanstvenim šumarskim institucijama u zemlji. Surađuje i sa šumarskom operativom. Održao je više seminara za terensko osoblje koje radi na selekciji, izdvajanju i uređenju sjemenskih sastojina. Aktivno je učestvovao na mnogim republičkim i saveznim skupovima i akcijama na intenziviranju šumske proizvodnje. Suradnik je naših stručnih i znanstvenih časopisa (Narodni šumar, Šumarski list, Šumarstvo, Topola, Anali za šumarstvo i dr.). Milorad Jovančević je bio i aktivan društevni radnik u svom kolektivu. Obavljao je razne funkcije na fakultetu. Vrlo uspješno je vodio dulji niz godina i Sekciju za genetiku i oplemenjivanje šumskog drevća pri Zajednici istraživačkih organizacija u šumarstvu Jugoslavije. Kao čovjek, prijatelj, kolega i profesor Jovančević je bio uzoran u svakom pogledu. Imao je hrabrosti da u svakoj prilici zastupa istinu, pravdu i humanost. Bio je voljan da pomogne, da sasluša drugoga i da objasni i čvrsto brani svoje stajalište i pomogne svakom Zbog svih tih plemenitih ljudskih osobina i svega što nam je prof, dr Milorad Jovančević ostavio kao stručnjak, znanstevni radnik i sveučilišni profesor njegov lik će nam ostati u trajnoj uspomeni a njegovo djelo je veliki prilog daljnjem razvoju naše znanosti ii šumarske prakse te putokaz mladoj generaciji. Akademik Mirko Vidaković prof. Šumarskog fakulteta u Zagrebu |