DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1989 str. 157 <-- 157 --> PDF |
Prof. dr. MILORAD JOVANCEVIČ (1921—1988) . * ; ." /. i Dana 12. 12 1988. godine poslije duže bolesti zauvijek nas je napustio naš dragi kolega i profesor dr Milorad Jovančević . Rođen je 16. 10. 1921. godine u mjestu Šutei ,općina Ljig u Srbiji. Osnovnu školu završio u svom rodnom mjestu, gimnaziju u Gornjem Milanovcu i Čačku, a Šumarski fakultet u Zagrebu 1949. godine. Naučni stupanj doktora šumarskih znanosti postigao je 1960. godine na Šumarskom fakultetu u Zagrebu. Bio je učesnik narodnooslobodilačkog rata od listopada 1944. godine do kraja rata. Milorad Jovančevič je započeo službovanje u Komitetu za vodoprivredu Vlade FNRJ u Beogradu 1. 12. 1949. godine u zvanju pripravnika mlađeg šumarskog inženjera. Ubrzo je premješten u Institut za pošumljavanje i melioraciju krša u Splitu, u zvanju asistenta. Od 1951. godine radi na istom radnom mjestu u sastavu Jugoslavenske akademijn znanosti i umjetnosti. Odlukom Jugoslavenske akademije preveden je 19. 7 1951. godine u prosvjetno-naučnu struku u kojoj je radio sve do odlaska u mirovinu. Od 1952. god. vršio je dužnost upravitelja Arboretuma Trsteno, terenske naučno-istraživalačke stanice JAZU. Zvanje stručnog suradnika, koje je u to vrijeme predstavljalo više zvanje naučno-prosvjetne struke postigao je 1955. godine. U zvanje višeg stručnog suradnika izabaran je 1959. godine. Zvanje naučnog suradnika Akademijinog Biološkog instituta u Dubrovniku stekao je 1960. godine. Za docenta iz predmeta Oplemenjivanje šumskog drveća na Šumarskom fakultetu u Sarajevu izabran je 1961. godine. Na istom fakultetu izabran je za izvanrednog profesora za navedeni predmet 1966. godine, a za redovnog profesora 1971. godine, na kojoj funkciji ostaje sve do odlaska u mirovinu 1977. godine. Stručni, znanstveni i pedagoški opus profesora Jovančevića je veoma bogat i plodan. Objavio je u zemlji i inozemstvu 72 znanstvena i stručna rada. Njegova znanstvena djelatnost može se svrstati u četiri područja: dendrologija, vegeta cijska istraživanja, sjemenarstvo i oplemenjivanje šumskog drveća. [/. područja denclrologije njegovi vrijedni znanstevni prilozi su o običnoj i sitnolisnoj mirti, o brdskom lužnjaku, o prirodnim nalazištima crnog bora na otoku Korčuli, o varijabilnosti obične smreke, o varijabilnosti crnog cera koii problem je uzeo za disertaciju i obranio pod naslovom: »Rasprostranjenje, varijabilitet i sistematika crnoe cera (Quercus macedonica A DC.) u Jugoslaviji«. Ovo je najopširnija i najdetaljnija studija prof. Jovančevića. U njoj su opisana sva najvažnija nalazišta crnog cera a Jugoslaviji. Ustanovljeno je da je area\ ove vrste diskontinuiran, a vrlo detaljna je proučen i varijabilitet vrste i na osnovi toga Jovanćević je između ostalog izdvojio dviie podvrste u našoj zemlji ssp. typica i ssp. multiflora, te dva varijeteta: macrocarpa i microcarpa. Vegetacijska istraživanja Jovančevića odnose se na područje našeg krša kao 547 |