DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1989 str. 155 <-- 155 --> PDF |
dirali i pojedini apsolventi Šumarske škole, to sam imao prilike saznati o zahtjevnosti Petra Matkovića za dobro znanje te posebno poznavanje flore Kraškog područja (predočene u vlastitom herbaru). Ali i više. U edukativne svrhe osnovao je već 1951. godine na južnoj strani Marj ana botanički vrt površine eca 2 ha izgradivši pet staklenika za uzgoj tropskog i subtropskog bilja i cvijeća. Jedno vrijeme Matković je obavljao i dužnost načelnika Odjela za prosvjetu Narodnog odbora grada Splita i to u vrijeme, kada je »okriven« Meštrovićev spomenik Grguru Ninskom. »Otkriven«, jer su ga talijanske okupacione vlasti demontirali i trebao je biti odpremit u Italiji. Ali odgovorna osoba za otpremu, jedan talijanski kapetan, mjesto da ga pošalje u Italiju spakovanog u sanduke spremio je u podrum jedne kuće na Mejama. U vrijeme Matkovićeva načelnikovanja javio je gradskoj upravi, gdje se spomenik nalazi te ga je trebalo ponovo postaviti. Nakon brojnih prijedloga lokacija, pa i Peristila, gdje se prvotno nalazio, izabrana je nastojanjem Matkovića lokacija pored parka izvan zidina Dioklecijanove palače. Tako je ostvarena ocjena don Frane Bulića, da ovom spomeniku nije mjesto na Peristilu"". Kao Splićaninu, ali i šumaru, Petru Matkoviću bila je posebna briga za šumu na Marjanu. Stoga je, ubrzo po svršetku rata, inicirao obnovu Društva »Marjan «, kojem je bio više godina tajnik, a do kraja života član Uprave društva. Marjan, točnije njegova sjeverna strana (na južnoj strani bili vinogradi) doduše bio je već prije rata, posebno brigom dra J. Račića a velikim dijelom radom šumara Ivana Draščića, pošumljen, ali je Društvu »Marjan« ostala dužnost da se brine za očuvanje njegovog zelenila, šumskog i drugog, te da građanstvu * Živko Strižić, Gnjev slavnog arheologa, Zagrebački »Vjesnik — Panorama subotom« od 11. veljače 1989, str. 17. stalno predočuje njegov značaj za grad Split. Uz ostale akcije najveća je bila »Dan Marjana«, koji se održava svake godine. Značajan je i spisateljski rad Petra Matkovića. Na prvom mjestu navodimo samostalne publikaeije-knjige: — Vegetacija Marjana. Znanstvena biblioteka Matice hrvatske u Splitu. Split, 1959., str. 139., — Biljka — čovjek — prostor. Ukrasne biljke jugoslavenske obale. I. Golosjemenjače — Gvmnospermae. Izdanje Pododbora Matice hrvatske u Splitu 1970. god., str. 333., — Robert Visiani Šibenčanin, svjetski botaničar i nadahnuti hortikulturni stvaralac. Izdao »ARTO« Zagreb za izložbu cvijeća »Sajam cvijeća 77« u Zagrebu. 1977. godine. Nakon prestanka časopisa »Naš vrt«, Petar Matković preuzeo je 1963. časopis »H o r t i k u 11 u r a«. Časopis je izlazio godišnje u četiri sveska a tempo izlaženja pojedinih brojeva ovisio je, kako mi svojedobno reče, o pribavljenim novčanim sredstvima. Za »Hortikulturu « bio je glavni i odgovorni urednik sve do 1977. godine. Časopis, koji i danas izlazi u revijalnom formatu i s kolor fotografijama te je vrijedan doprinos ne samo hortikulturnoj nego i šumarskoj literaturi. Matković nije bio samo urednik nego i plodan suradnik (vjerojatno djelomično i za nužno popunjenje lista) te je u njemu objavio 176 naslova. Uz kraće priloge (prikaze knjiga, nekrologe, i dr.) nalaze se i opširniji članci. Tako, npr., o biloboru (Pinus halepesis Mili.) piše na 22 stranice (1963), o zvjezdastoj šumarici (Anemone hortensis L.) na 12 str. (1968), o sunovratu (Narcissus poeticus L.) 13 str. (1975), o »Petru Biankimiju Mestilčeviću — pioniru našeg vrtlarstva« 5 stranica (1988), itd Matković je objavljivao svoje radoev i u drugim publikacijama: u split 545 |