DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1989 str. 151 <-- 151 --> PDF |
nalnog komiteta za geodeziju i geofiziku SFRJ (1969), predsjednik Interfakultetskog odbora nastavnika meteorologije jugoslavenskih sveučilišta (1969—1971), izvanredni član JAZU (od 1977), predsjednik Savjeta za daljinska istraživanja i fotointerpretaciju JAZU, član Upravnog odbora Društva matematičara i fizičara (u nekoliko mandata), član Društva za proučavanje pomorstva, redaktor struke Meteorologija u Pomorskoj enciklopediji, urednik Klimatografije Saveznoga hidrometeorološkoga zazvoda, član uredništva časopisa Geofizika i aktivan sudionik u pripremama i definiciji zadataka a i realizaciji istraživalačkog programa ALPEX. U svakoj od preuzetih funkcija prof. Makjanič je ispoljio izrazitu aktivnost i postigao zapažene rezultate. Njegov rad u meteorološko-klimatološkom sektoru obilježava najuočljiviji rast broja opažačkih postaja u Hrvatskoj, konsolidacija mreže stanica, uvođenje modernih metoda klimatološke obrade podataka i objavljivanje prvih Godišnjaka. Nastavu je pripremao i održavao vrlo savjesno, a sva predavanja su se odlikovala matematičkim izvodima i jasnoćom. Osim PMFa predavao je na Vojnoj akademiji, Školi narodnog zdravlja »Andrija Štampar« i od 1966. do 1972. na Šumarskom fakultetu. Ovdje treba osobito naglasiti veliku zasluge prof. Makjanića ne samo za studij studenata šumarstva, već i za važnu pomoć u izobrazbi kvalificiranoga nastavničkog kadra (v. Š. 1. 7—8, 1972, str. 293) te njegovo razumijevanje i bezrezervnu podršku za transformaciju sadržaja nastave i novi predmet »Fitološka bioklimatologija« na Šumarskom fakultetu. U znanstveno-istraživačkom radu bio je prof. Makjanič ... »savjestan i pažljiv promatrač prirodnih pojava i zbivanja, pouzdan u obradi prikupljenog materijala, kritičan prema dobivenim rezultatima i oprezan u donošenju zaključaka, a osobito u fizikalnim objašnjenjima i tumačenju pojava. Takav stav zadržao je do kraja života«.* U znanstvenoj djelatnosti prof. Makjanića osobito se ističu, uz ostalo, ove: — znatno se angažirao u klimatografiji Jugoslavije, — prvi je od naših meteorologa opisao i protumačio prostorne razlike podneblja Zagreba i okolice, a obrada klime aerodroma Lučko može poslužiti kao model klimatografije prilagođene potrebama zrakoplovstva, — istraživao je vjetrove na Jadranu i došao do novih spoznaja o vertikalnom profilu bure i zmorca, — bavio se hidrodinamičkim istraživanjima strujanja zraka preko orografskih prepreka i izradio je tri matematička modela za takva strujanja, — mnogo je pridonio statističkoj obradi potresa pomoću teorije ekstrema, — na primjerima najjačeg potresa u Zagrebu i Dubrovniku razvio je J e nkinsono v način primjene teorije i dao poopćenu razdiobu potresa po magnitudama i formule za određivanje pouzdanosti maksimalnog intenziteta, — zaslužan je za rad Geofizičkoga zavoda, izgradnju nove zgrade i njegovo preseljenje na Horvatovac. Prof. Makjanič nagrađen je 1972. god. za znanstveni rad republičkom nagradom »Rugjer Bošković«. Od Republičkoga hicirometeorološkoga zavoda SRH dobio je 1977. i 1987. g. priznanja i nagradu, a od Zajednice za seizmologiju SFRJ Zahvalnicu s plaketom »Andrija Mohorovičić« (1983. g.). Prof. Makjanič je objavio oko 60-tak znanstvenih i stručnih radova, udžbenika i skripata. Iz opisa i iscrpnog popisa njegovih publikacija* navodimo u prilogu one, koji su za šumarske stručnjake, znanstveno i praktično, zanimljivi ali i važni sa širega stajališta ekologije, zaštite prirode i čovjekove životne okolice. * I. Penzar: Prot. dr. Berislav Makjanič — In memoriam. Geofizika, 7, Zagreb, 1989. 541 |