DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1989 str. 150 <-- 150 --> PDF |
IN MEMORIAM Prof. dr. BERISLAV MAKJANIĆ (1922—1988) Dana 9. listopada 1988. godine umro je u Splitu, u 67. godini života, naš istaknuti geofizičar i meteorolog, izvanredni član JAZU i umirovljeni redovni profesor Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, dr. Berislav M akjanić. Pokopan je u Sv. Nedilji na otoku Hvaru. Berislav Makjanić rodio se 25. XI. 1922. u Zagrebu, u obitelji porijeklom s otoka Hvara. Mladost je proveo u Splitu, gdje je 1940. završio klasičnu gimnaziju i zatim se upisao na tadašnjem Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu na studij matematike. Na poticaj prof. dr. S. Škreba, još kao student mtorio je na opservatoriju Zagreb-Grič i razvio istraživalačke sklonosti i kvalitete. U razdoblju 1945—1947. radio je u Meteorološkom odsjeku Hidrografskog instituta JRM u Splitu, pa je između ostalog bio i meteorološki motritelj na Brijunima. Nakon diplomiranja teorijske matematike 1947. g. primljen je u Upravu hidrometeorološke službe u Zagrebu, gdje je tijekom 11 godina obavljao dužnost načelnika Meteorološko- klimatološkoga sektora i pomoćnika direktora. Pod vodstvom prof. dr. J. Goldberga izradio je i 1958. obranio doktorsku disertaciju »Obalni sistem cirkulacije u dnevnom periodu — prilog matematičkoj teoriji i analizi pojava na primorju Jugoslavije «. Dr. Makjanić je već 1950. bio uključen u nastavi na Geofizičkom zavodu. Na Prirodoslovno-matemaličkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu bio je godine 1958. izabran za asistenta, 1961. za docenta, 1966. za izvanrednog profesora, a 1971. za redovnog profesora geofizike s meteorologijom. Predavao je Klimatologiju, Meteorološku statistiku, Uvod u geofiziku, Meteorologiju, a od 1966. sva četiri kursa Dinamičke meteorologije. Na postdiplomskom studiju predavao je Statističke metode u meteorologiji, a poslije Odabrana poglavlja iz dinamičke meteorologije. Vodio je 15 diplomskih, 11 magistarskih i 6 doktorskih radova. Dr. Makjanić bio je 1955/56. po nekoliko mjeseci na studijskim boravcima u Francuskoj, Engleskoj i Saveznoj Republici Njemačkoj, a u dva navrata u SAD (Los Angeles, 1961/62, Boulder, 1967/68). U mirovinu se povukao god. 1984. Široka solidna naobrazba, aktivnost i stručno iskustvo osigurali su prof. Makjaniću velik znanstveni ugled i uvažavanje u cijeloj zemlji, pa su mu povjeravane mnogobrojne odgovorne dužnosti. Na svojem matičnom fakultetu bio je, od 1967. na dalje, predstojnik Geofizičkoga zavoda, predsjednik Savjeta (1970), dekan (1970—1972) i direktor OOUR-a Prirodoslovni odjeli (1979—1981). Prof. Makjanić bio je nadalje: potpredsjednik Saveza meteoroloških društava SFRJ (1966), direktor Instituta za fiziku atmosfere JAZU (1966—1974), potpredsjednik Nacio |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1989 str. 151 <-- 151 --> PDF |
nalnog komiteta za geodeziju i geofiziku SFRJ (1969), predsjednik Interfakultetskog odbora nastavnika meteorologije jugoslavenskih sveučilišta (1969—1971), izvanredni član JAZU (od 1977), predsjednik Savjeta za daljinska istraživanja i fotointerpretaciju JAZU, član Upravnog odbora Društva matematičara i fizičara (u nekoliko mandata), član Društva za proučavanje pomorstva, redaktor struke Meteorologija u Pomorskoj enciklopediji, urednik Klimatografije Saveznoga hidrometeorološkoga zazvoda, član uredništva časopisa Geofizika i aktivan sudionik u pripremama i definiciji zadataka a i realizaciji istraživalačkog programa ALPEX. U svakoj od preuzetih funkcija prof. Makjanič je ispoljio izrazitu aktivnost i postigao zapažene rezultate. Njegov rad u meteorološko-klimatološkom sektoru obilježava najuočljiviji rast broja opažačkih postaja u Hrvatskoj, konsolidacija mreže stanica, uvođenje modernih metoda klimatološke obrade podataka i objavljivanje prvih Godišnjaka. Nastavu je pripremao i održavao vrlo savjesno, a sva predavanja su se odlikovala matematičkim izvodima i jasnoćom. Osim PMFa predavao je na Vojnoj akademiji, Školi narodnog zdravlja »Andrija Štampar« i od 1966. do 1972. na Šumarskom fakultetu. Ovdje treba osobito naglasiti veliku zasluge prof. Makjanića ne samo za studij studenata šumarstva, već i za važnu pomoć u izobrazbi kvalificiranoga nastavničkog kadra (v. Š. 1. 7—8, 1972, str. 293) te njegovo razumijevanje i bezrezervnu podršku za transformaciju sadržaja nastave i novi predmet »Fitološka bioklimatologija« na Šumarskom fakultetu. U znanstveno-istraživačkom radu bio je prof. Makjanič ... »savjestan i pažljiv promatrač prirodnih pojava i zbivanja, pouzdan u obradi prikupljenog materijala, kritičan prema dobivenim rezultatima i oprezan u donošenju zaključaka, a osobito u fizikalnim objašnjenjima i tumačenju pojava. Takav stav zadržao je do kraja života«.* U znanstvenoj djelatnosti prof. Makjanića osobito se ističu, uz ostalo, ove: — znatno se angažirao u klimatografiji Jugoslavije, — prvi je od naših meteorologa opisao i protumačio prostorne razlike podneblja Zagreba i okolice, a obrada klime aerodroma Lučko može poslužiti kao model klimatografije prilagođene potrebama zrakoplovstva, — istraživao je vjetrove na Jadranu i došao do novih spoznaja o vertikalnom profilu bure i zmorca, — bavio se hidrodinamičkim istraživanjima strujanja zraka preko orografskih prepreka i izradio je tri matematička modela za takva strujanja, — mnogo je pridonio statističkoj obradi potresa pomoću teorije ekstrema, — na primjerima najjačeg potresa u Zagrebu i Dubrovniku razvio je J e nkinsono v način primjene teorije i dao poopćenu razdiobu potresa po magnitudama i formule za određivanje pouzdanosti maksimalnog intenziteta, — zaslužan je za rad Geofizičkoga zavoda, izgradnju nove zgrade i njegovo preseljenje na Horvatovac. Prof. Makjanič nagrađen je 1972. god. za znanstveni rad republičkom nagradom »Rugjer Bošković«. Od Republičkoga hicirometeorološkoga zavoda SRH dobio je 1977. i 1987. g. priznanja i nagradu, a od Zajednice za seizmologiju SFRJ Zahvalnicu s plaketom »Andrija Mohorovičić« (1983. g.). Prof. Makjanič je objavio oko 60-tak znanstvenih i stručnih radova, udžbenika i skripata. Iz opisa i iscrpnog popisa njegovih publikacija* navodimo u prilogu one, koji su za šumarske stručnjake, znanstveno i praktično, zanimljivi ali i važni sa širega stajališta ekologije, zaštite prirode i čovjekove životne okolice. * I. Penzar: Prot. dr. Berislav Makjanič — In memoriam. Geofizika, 7, Zagreb, 1989. 541 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1989 str. 152 <-- 152 --> PDF |
IZBOR IZ BIBLIOGRAFIJE PROF. DR. BERISLAVA MAKJANIĆA Meteorologija, I. dio, Atmosfera, njene fizikalne karakteristike i fizikalni procesi u njoj. Hidrografski institut JRM, Split 1947. (s. A. Pavišić). O redukciji mjesečnoga srednjaka tlaka zraka na morsku razinu. Hidrometeoro loški glasnik, SUHMS, 3, Beograd 1950. Vjetar. Prosvjeta — Narodni kalendar 1951, Zagreb 1950. Kakvo će biti vrijeme. Prosvjetna knjižnica »Seljačke sloge«, 39, Zagreb 1951. Upotreba statističkih mašina u meteorologiji. Vesnik Hidrometeorološke službe FNRJ, 1, Beograd 1952. Utjecaj ljudskih naselja na klimu. Vijesti Hidrometeorološkoga zavoda NRH, 8, Zagreb 1952. Kako računati dnevni srednjak temperature zraka? Vesnik Hidrometeorološke službe FNRJ, 3, Beograd 1954. Odnos stupnjeva Beauforta i brzine vjetra. Vijesti Hidrometeorološkog zavoda NRH, 10, Zagreb 1956. Jadransko more — klima. Pomorska enciklopedija, 3, Zagreb 1956. i 2. izdanje Zagreb 1976. Klimatologija. Pomorska enciklopedija, 4, Zagreb 1957. i 2. izdanje Zagreb 1976. Prilog klimatografiji Plitvičkih jezera. Nacionalni parkovi Hrvatske — Plitvička jezera. Poljoprivredni nakladni zavod, Zagreb 1958. Obalni sistem cirkulacije u dnevnom periodu — prilog matematičkoj teoriji i ana lizi pojava na primorju Jugoslavije (disertacija), PMF, Zagreb 1958. Onečišćenje zraka. Vesnik Hidrometeorološke službe FNRJ, 7, Beograd 1958. Die wechelseitige Beeinflussung von Seewind und Bora. Berichte des Deutschen Wetterdienstes, 8/54, Offenbach a. M. 1959. Zrakoplovna klimatologija aerodroma Zagreb-Lučko. Rasprave i prikazi Hidrometeorološkog zavoda NRH, Zagreb 1959. Einige Aspekte der Bora in Split. Vle Congres International de Meteorologie Alpine (Bled, Yugoslavie, 14—16. Septembre 1960). Savezni hidrometeorološki zavod, Beograd 1962. Lokalni vjetrovi. 75. godišnjica opservatorija u Beogradu. Izvještaj o proslavi i meteorološki radovi. Hidrometeorološki zavod SlT Srbije, Beograd 1963. Prilog poznavanju klime grada Senja. Pomorski zbornik, 4, Rijeka 1966. Osnove meteorologije. Sveučilište u Zagrebu (skripta), Zagreb 1967. Bura. Matematičko-fizički list, XVII/2, Zagreb 1967. On the diurnal variation of the bora wind speed. National Center for Atmospheric Research, Boulder, Colorado 1968; Rad JAZU 349, Zagreb 1970; Radovi Geofizičkog zavoda u Zagrebu, 111/16, Zagreb 1970. Meteorološki faktori onečišćenja atmosfere na području grada Zagreba. Savjetovanje o rješavanju problema onečišćenja atmosfere grada Zagreba produktima sagorjevanja goriva (19. i 20. XI. 1970); Zagreb 1970. (s. B. Volarić). Da li se klima mijenja? Matematičko-fizički list, XXI, Zagreb 1970/71. 0 »Prirodi«. Priroda, 58, Zagreb 1971. Klimatske prilike područja Nina. Pomorski zbornik, 9, Rijeka 1971. O klimi užeg područja Plitvičkih jezera. Geografski glasnik, 33—34, Zagreb 1971/72. Prilozi poznavanju vremena i klime SFRJ, sv. 1 (predgovor i redakcija), Beograd 1976. A short account of the climate of the town Senj. In M. M. Yoshino (editor), Local wind Bora. Univ. of Tokyo Press, Tokyo 1976. On Alt´s measure of continentality. Idojaras, 81, Budapest 1977. Da li se klima u posljednje vrijeme mijenja? Priroda, 66, Zagreb 1977. O numeričkoj prognozi vremena. Ibid. Kratak prikaz klime Zagreba I. Radovi Geotizičkog zavoda PMFa, III/l8, Zagreb 1977. Magla. Pomorska enciklopedija, 2, Zagreb 1978. (s B. Penzar i I. Penzar). |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1989 str. 153 <-- 153 --> PDF |
Bura, jugo, elezija. Prilozi poznavanju vremena i klime SFRJ, 5, Savezni hidrometeorološki zavod, Beograd 1978. Uvod u opću klimatologiju (skripta). Sveučilište u Zagrebu, Zagreb 1978. (s B. Pen zar). Meteorologija. Pomorska enciklopedija, 4, Zagreb 1978. (s B. Maksić). Prilog poznavanju klime otoka Hvara. Rad JAZU, 383, Zagreb 1979. (s B. Volarić). Osnovna statistička obrada podataka u klimatologiji. PMF Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb 1980. (s. B. Penzar). Kratki pregled klime Istre. Liburnijske teme, Katedra čakavskoga sabora, Prirodna podloga Istre, 4, Opatija 1981. (s B. Volarić). Veza Milutina Milankovića s Jugoslavenskom akademijom znanosti i umjetnosti. Zbornik radova »Život i delo Milutina Milankovića 1879—1979«, SANU, XII, Beograd 1982. Neke osobine klime Lokruma i šire okolice. Radovi na simpoziju »Otok Lokrum« (u tisku), Zagreb 1987. (s B. Volarić). Hrvatska — klima. Enciklopedija Jugoslavije, 5, Zagreb 1988. (s O. Oppitz). Jugoslavija — klima. Ibid., 6, Zagreb 1988. (u tisku). Od davne jeseni godine 1949. kada smo se sreli i upoznali na Gornjem Jelenju za vrijeme terenskih radova, prošlo je već 40 godina. Prerana smrt prof. Makjanića nažalost je prekinula njegov plodonosan rad i istraživanja i naše susrete i suradnju. Trajnoj uspomeni na lik i djelo prof. Makjanića sa zahvalnošću se pridružuju i generacije šumara u Hrvatskoj, kojima je predavao i oni kojima je pomagao da što bolje upoznaju naše vrijeme i podneblje. Dr. S. Bertović |