DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1989 str. 150     <-- 150 -->        PDF

IN MEMORIAM


Prof. dr. BERISLAV MAKJANIĆ
(1922—1988)


Dana 9. listopada 1988. godine umro
je u Splitu, u 67. godini života, naš istaknuti
geofizičar i meteorolog, izvanredni
član JAZU i umirovljeni redovni profesor
Prirodoslovno-matematičkog fakulteta
Sveučilišta u Zagrebu, dr. Berislav M akjanić.
Pokopan je u Sv. Nedilji na
otoku Hvaru.


Berislav Makjanić rodio se 25. XI. 1922.
u Zagrebu, u obitelji porijeklom s otoka
Hvara. Mladost je proveo u Splitu, gdje
je 1940. završio klasičnu gimnaziju i zatim
se upisao na tadašnjem Filozofskom
fakultetu Sveučilišta u Zagrebu na studij
matematike. Na poticaj prof. dr. S. Škreba,
još kao student mtorio je na opservatoriju
Zagreb-Grič i razvio istraživalačke
sklonosti i kvalitete. U razdoblju
1945—1947. radio je u Meteorološkom odsjeku
Hidrografskog instituta JRM u Splitu,
pa je između ostalog bio i meteorološki
motritelj na Brijunima. Nakon diplomiranja
teorijske matematike 1947. g.


primljen je u Upravu hidrometeorološke
službe u Zagrebu, gdje je tijekom 11 godina
obavljao dužnost načelnika Meteorološko-
klimatološkoga sektora i pomoćnika
direktora. Pod vodstvom prof. dr. J. Goldberga
izradio je i 1958. obranio doktorsku
disertaciju »Obalni sistem cirkulacije u
dnevnom periodu — prilog matematičkoj
teoriji i analizi pojava na primorju Jugoslavije
«. Dr. Makjanić je već 1950. bio
uključen u nastavi na Geofizičkom zavodu.
Na Prirodoslovno-matemaličkom fakultetu
Sveučilišta u Zagrebu bio je godine
1958. izabran za asistenta, 1961. za
docenta, 1966. za izvanrednog profesora,
a 1971. za redovnog profesora geofizike s
meteorologijom. Predavao je Klimatologiju,
Meteorološku statistiku, Uvod u geofiziku,
Meteorologiju, a od 1966. sva četiri
kursa Dinamičke meteorologije. Na
postdiplomskom studiju predavao je Statističke
metode u meteorologiji, a poslije
Odabrana poglavlja iz dinamičke meteorologije.
Vodio je 15 diplomskih, 11 magistarskih
i 6 doktorskih radova. Dr. Makjanić
bio je 1955/56. po nekoliko mjeseci
na studijskim boravcima u Francuskoj,
Engleskoj i Saveznoj Republici Njemačkoj,
a u dva navrata u SAD (Los Angeles,
1961/62, Boulder, 1967/68). U mirovinu
se povukao god. 1984.


Široka solidna naobrazba, aktivnost i
stručno iskustvo osigurali su prof. Makjaniću
velik znanstveni ugled i uvažavanje
u cijeloj zemlji, pa su mu povjeravane
mnogobrojne odgovorne dužnosti.
Na svojem matičnom fakultetu bio je, od
1967. na dalje, predstojnik Geofizičkoga
zavoda, predsjednik Savjeta (1970), dekan
(1970—1972) i direktor OOUR-a Prirodoslovni
odjeli (1979—1981). Prof. Makjanić
bio je nadalje: potpredsjednik Saveza
meteoroloških društava SFRJ (1966), direktor
Instituta za fiziku atmosfere
JAZU (1966—1974), potpredsjednik Nacio




ŠUMARSKI LIST 9-10/1989 str. 151     <-- 151 -->        PDF

nalnog komiteta za geodeziju i geofiziku
SFRJ (1969), predsjednik Interfakultetskog
odbora nastavnika meteorologije jugoslavenskih
sveučilišta (1969—1971), izvanredni
član JAZU (od 1977), predsjednik
Savjeta za daljinska istraživanja i fotointerpretaciju
JAZU, član Upravnog odbora
Društva matematičara i fizičara (u
nekoliko mandata), član Društva za proučavanje
pomorstva, redaktor struke Meteorologija
u Pomorskoj enciklopediji,
urednik Klimatografije Saveznoga hidrometeorološkoga
zazvoda, član uredništva
časopisa Geofizika i aktivan sudionik u
pripremama i definiciji zadataka a i realizaciji
istraživalačkog programa ALPEX.


U svakoj od preuzetih funkcija prof.
Makjanič je ispoljio izrazitu aktivnost i
postigao zapažene rezultate. Njegov rad u
meteorološko-klimatološkom sektoru obilježava
najuočljiviji rast broja opažačkih
postaja u Hrvatskoj, konsolidacija mreže
stanica, uvođenje modernih metoda klimatološke
obrade podataka i objavljivanje
prvih Godišnjaka. Nastavu je pripremao
i održavao vrlo savjesno, a sva predavanja
su se odlikovala matematičkim
izvodima i jasnoćom. Osim PMFa predavao
je na Vojnoj akademiji, Školi narodnog
zdravlja »Andrija Štampar« i od 1966.
do 1972. na Šumarskom fakultetu. Ovdje
treba osobito naglasiti veliku zasluge prof.
Makjanića ne samo za studij studenata
šumarstva, već i za važnu pomoć u izobrazbi
kvalificiranoga nastavničkog kadra


(v. Š. 1. 7—8, 1972, str. 293) te njegovo razumijevanje
i bezrezervnu podršku za
transformaciju sadržaja nastave i novi
predmet »Fitološka bioklimatologija« na
Šumarskom fakultetu.
U znanstveno-istraživačkom radu bio
je prof. Makjanič ... »savjestan i pažljiv
promatrač prirodnih pojava i zbivanja,
pouzdan u obradi prikupljenog materijala,
kritičan prema dobivenim rezultatima
i oprezan u donošenju zaključaka, a osobito
u fizikalnim objašnjenjima i tumačenju
pojava. Takav stav zadržao je do
kraja života«.* U znanstvenoj djelatnosti


prof. Makjanića osobito se ističu, uz ostalo,
ove:


— znatno se angažirao u klimatografiji
Jugoslavije,
— prvi je od naših meteorologa opisao
i protumačio prostorne razlike podneblja
Zagreba i okolice, a obrada klime
aerodroma Lučko može poslužiti kao model
klimatografije prilagođene potrebama
zrakoplovstva,
— istraživao je vjetrove na Jadranu
i došao do novih spoznaja o vertikalnom
profilu bure i zmorca,
— bavio se hidrodinamičkim istraživanjima
strujanja zraka preko orografskih
prepreka i izradio je tri matematička
modela za takva strujanja,
— mnogo je pridonio statističkoj obradi
potresa pomoću teorije ekstrema,
— na primjerima najjačeg potresa u
Zagrebu i Dubrovniku razvio je J e nkinsono
v način primjene teorije i
dao poopćenu razdiobu potresa po magnitudama
i formule za određivanje pouzdanosti
maksimalnog intenziteta,
— zaslužan je za rad Geofizičkoga zavoda,
izgradnju nove zgrade i njegovo
preseljenje na Horvatovac.
Prof. Makjanič nagrađen je 1972. god.
za znanstveni rad republičkom nagradom
»Rugjer Bošković«. Od Republičkoga hicirometeorološkoga
zavoda SRH dobio je
1977. i 1987. g. priznanja i nagradu, a od
Zajednice za seizmologiju SFRJ Zahvalnicu
s plaketom »Andrija Mohorovičić«
(1983. g.).


Prof. Makjanič je objavio oko 60-tak
znanstvenih i stručnih radova, udžbenika
i skripata. Iz opisa i iscrpnog popisa njegovih
publikacija* navodimo u prilogu
one, koji su za šumarske stručnjake,
znanstveno i praktično, zanimljivi ali i
važni sa širega stajališta ekologije, zaštite
prirode i čovjekove životne okolice.


* I. Penzar: Prot. dr. Berislav Makjanič — In
memoriam. Geofizika, 7, Zagreb, 1989.
541




ŠUMARSKI LIST 9-10/1989 str. 152     <-- 152 -->        PDF

IZBOR IZ BIBLIOGRAFIJE
PROF. DR. BERISLAVA MAKJANIĆA


Meteorologija, I. dio, Atmosfera, njene fizikalne karakteristike i fizikalni procesi
u njoj. Hidrografski institut JRM, Split 1947. (s. A. Pavišić).
O redukciji mjesečnoga srednjaka tlaka zraka na morsku razinu. Hidrometeoro


loški glasnik, SUHMS, 3, Beograd 1950.
Vjetar. Prosvjeta — Narodni kalendar 1951, Zagreb 1950.
Kakvo će biti vrijeme. Prosvjetna knjižnica »Seljačke sloge«, 39, Zagreb 1951.
Upotreba statističkih mašina u meteorologiji. Vesnik Hidrometeorološke službe


FNRJ, 1, Beograd 1952.
Utjecaj ljudskih naselja na klimu. Vijesti Hidrometeorološkoga zavoda NRH, 8,
Zagreb 1952.
Kako računati dnevni srednjak temperature zraka? Vesnik Hidrometeorološke
službe FNRJ, 3, Beograd 1954.
Odnos stupnjeva Beauforta i brzine vjetra. Vijesti Hidrometeorološkog zavoda
NRH, 10, Zagreb 1956.
Jadransko more — klima. Pomorska enciklopedija, 3, Zagreb 1956. i 2. izdanje


Zagreb 1976.
Klimatologija. Pomorska enciklopedija, 4, Zagreb 1957. i 2. izdanje Zagreb 1976.
Prilog klimatografiji Plitvičkih jezera. Nacionalni parkovi Hrvatske — Plitvička


jezera. Poljoprivredni nakladni zavod, Zagreb 1958.
Obalni sistem cirkulacije u dnevnom periodu — prilog matematičkoj teoriji i ana


lizi pojava na primorju Jugoslavije (disertacija), PMF, Zagreb 1958.
Onečišćenje zraka. Vesnik Hidrometeorološke službe FNRJ, 7, Beograd 1958.
Die wechelseitige Beeinflussung von Seewind und Bora. Berichte des Deutschen


Wetterdienstes, 8/54, Offenbach a. M. 1959.
Zrakoplovna klimatologija aerodroma Zagreb-Lučko. Rasprave i prikazi Hidrometeorološkog
zavoda NRH, Zagreb 1959.


Einige Aspekte der Bora in Split. Vle Congres International de Meteorologie Alpine
(Bled, Yugoslavie, 14—16. Septembre 1960). Savezni hidrometeorološki zavod,
Beograd 1962.


Lokalni vjetrovi. 75. godišnjica opservatorija u Beogradu. Izvještaj o proslavi i meteorološki
radovi. Hidrometeorološki zavod SlT Srbije, Beograd 1963.
Prilog poznavanju klime grada Senja. Pomorski zbornik, 4, Rijeka 1966.
Osnove meteorologije. Sveučilište u Zagrebu (skripta), Zagreb 1967.
Bura. Matematičko-fizički list, XVII/2, Zagreb 1967.


On the diurnal variation of the bora wind speed. National Center for Atmospheric
Research, Boulder, Colorado 1968; Rad JAZU 349, Zagreb 1970; Radovi Geofizičkog
zavoda u Zagrebu, 111/16, Zagreb 1970.


Meteorološki faktori onečišćenja atmosfere na području grada Zagreba. Savjetovanje
o rješavanju problema onečišćenja atmosfere grada Zagreba produktima
sagorjevanja goriva (19. i 20. XI. 1970); Zagreb 1970. (s. B. Volarić).


Da li se klima mijenja? Matematičko-fizički list, XXI, Zagreb 1970/71.
0 »Prirodi«. Priroda, 58, Zagreb 1971.
Klimatske prilike područja Nina. Pomorski zbornik, 9, Rijeka 1971.
O klimi užeg područja Plitvičkih jezera. Geografski glasnik, 33—34, Zagreb 1971/72.
Prilozi poznavanju vremena i klime SFRJ, sv. 1 (predgovor i redakcija), Beograd


1976.
A short account of the climate of the town Senj. In M. M. Yoshino (editor), Local


wind Bora. Univ. of Tokyo Press, Tokyo 1976.
On Alt´s measure of continentality. Idojaras, 81, Budapest 1977.
Da li se klima u posljednje vrijeme mijenja? Priroda, 66, Zagreb 1977.
O numeričkoj prognozi vremena. Ibid.
Kratak prikaz klime Zagreba I. Radovi Geotizičkog zavoda PMFa, III/l8, Zagreb


1977.
Magla. Pomorska enciklopedija, 2, Zagreb 1978. (s B. Penzar i I. Penzar).




ŠUMARSKI LIST 9-10/1989 str. 153     <-- 153 -->        PDF

Bura, jugo, elezija. Prilozi poznavanju vremena i klime SFRJ, 5, Savezni hidrometeorološki
zavod, Beograd 1978.
Uvod u opću klimatologiju (skripta). Sveučilište u Zagrebu, Zagreb 1978. (s B. Pen


zar).
Meteorologija. Pomorska enciklopedija, 4, Zagreb 1978. (s B. Maksić).
Prilog poznavanju klime otoka Hvara. Rad JAZU, 383, Zagreb 1979. (s B. Volarić).
Osnovna statistička obrada podataka u klimatologiji. PMF Sveučilišta u Zagrebu,


Zagreb 1980. (s. B. Penzar).
Kratki pregled klime Istre. Liburnijske teme, Katedra čakavskoga sabora, Prirodna
podloga Istre, 4, Opatija 1981. (s B. Volarić).


Veza Milutina Milankovića s Jugoslavenskom akademijom znanosti i umjetnosti.
Zbornik radova »Život i delo Milutina Milankovića 1879—1979«, SANU, XII,
Beograd 1982.


Neke osobine klime Lokruma i šire okolice. Radovi na simpoziju »Otok Lokrum«


(u tisku), Zagreb 1987. (s B. Volarić).
Hrvatska — klima. Enciklopedija Jugoslavije, 5, Zagreb 1988. (s O. Oppitz).
Jugoslavija — klima. Ibid., 6, Zagreb 1988. (u tisku).


Od davne jeseni godine 1949. kada smo se sreli i upoznali na Gornjem Jelenju
za vrijeme terenskih radova, prošlo je već 40 godina. Prerana smrt prof. Makjanića
nažalost je prekinula njegov plodonosan rad i istraživanja i naše susrete i suradnju.
Trajnoj uspomeni na lik i djelo prof. Makjanića sa zahvalnošću se pridružuju
i generacije šumara u Hrvatskoj, kojima je predavao i oni kojima je pomagao
da što bolje upoznaju naše vrijeme i podneblje.


Dr. S. Bertović