DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1989 str. 144     <-- 144 -->        PDF

ZAPISNIK


7. sjednice PREDSJEDNIŠTVA SAVEZA društava inženjera i tehničara šumarstva
i
drvne industrije Hrvatske (u proširenom sastavu), održane 21. travnja 1989.
godine u Slavonskom Brodu.


PRISUTNI: Adam Pavlović, dipl. inž., dr. Đuro Kovačević, mr. Vladimir Bogati,
dr. Tomislav Prka, Davor Krakar, dipl. inž., Božidar Pleše, dipl. inž, Nadan Sirotić,
dipl. inž, Viktor Wolf, dipl. inž, Ivan Maričević, dipl. inž, Đurđa Belić,
Valerija Vukelić dipl. inž, Momčilović Bogdan, dipl. inž, Antun Crnčić, dipl. inž,
Stjepan Ivaniš, dipl. inž, Josip Knepr, dipl. inž, Mijo Matezić, dipl. inž, Josip
Bečarević, dipl. inž, Borislav Ljubetić, dipl. inž, Nikola Dokmanović, dipl. inž,
Eva Čopčić, dipl. inž. i Kemal Hrustić, dipl. inž


Sjednici su prisustvovali Slavko Horvatinović, dipl. inž, dr. Zvonimir Potočić,
i Branko Štampar, dipl. inž, predsjednik SIT-a šum. i drvne ind. Slovenije.


DNEVNI RED


1. Usvajanje zapisnika 6.
sjednice Predsjedništva Saveza.
2.
Pripreme za održavanje 94. Skupštine Saveza DITŠDI Hrvatske:
a) usvajanje prijedloga za dnevni red, vrijeme i mjesto održavanja Skupštine,
b) kratki osvrt na rad organa Saveza i društava u proteklom razdoblju,
c) dogovor o pripremi za izradu referata na temu: »Problematika razvoja
primarne prerade drva u Hrvatskoj«, i koreferata na temu: »Stanje i
razvojne mogućnosti proizvodnje drvne mase u Hrvatskoj«,
d) organizacijska i druga pitanja.


3.
Informacija o aktualnim pitanjima i problematika u vezi izmjena i dopuna
Zakona o šumama SR Hrvatske.
4.
Tekuća pitanja.
Dipl. inž. Adam Pavlovi ć u svojstvu predsjednika Predsjedništva Saveza,
istovremeno i domaćina, pozdravlja pomoćnika predsjednika Republičkog komiteta
za poljoprivredu i šumastvo dipl. ing. Slavka Horvatinovi e a, predsjednika
SIT-a šumarstva i drvne industrije Slovenije, dipl. ing. Branka Štam par
a i sve prisutne. Nakon kratke informacije o radu sjednice i boravku u
Slavonskom Brodu, predlaže dnevni red sjednice Predsjedništva, koji se usvaja.


Ad. 1)


Zapisnik 6. sjednice Predsjedništva Saveza usvaja se bez posebnih primjedbi.


534




ŠUMARSKI LIST 9-10/1989 str. 145     <-- 145 -->        PDF

Ad. 2)


Adam P a v 1 o v ić, ukratko se osvrće na aktivnosti i rezultate u vezi priprema
za održavanje 94. Skupštine.
U raspravi su sudjelovali:


1. Tomislav P r k a, kao nosilac izrade referata govori o načinu prikazivanja
materije i sadržaju referata:
A) NAČIN PRIKAZIVANJA MATERIJE U REFERATU


1.
Popularnim načinom pisanja prikazati tematiku u referatu.
2.
Potrebno je uvažiti sastav Skupštine (stručnjaci iz prakse šumarstva i prerade
drva, naučni radnici iz šumarstva i prerade drva i dr.), kod prikazivanja
materije »Problematika razvoja primarne prerade drva«.
Uz popularni i prihvatljiv način prikazivanja ove problematike potreban je i
zavidan nivo stručnog i znanstvenog iznašanja materije u referatu.
3.
Sadržaj referata neće biti opterećen sa poznatim statističkim podacima i neće
biti uobičajeni podaci (kao što je godišnji etat, godišnja proizvodnja pilanskih
i drugih trupaca, godišnji prorez sirovine i si. u Republici i po regijama)
prikazani kroz razne tabele u referatu.
Brojčane i druge veličine u referatu trebaju imati samo informativan karakiter
i trebaju služiti samo kao podloga u razmatranju spomenute problematike.


B) SADRŽAJ REFERATA


I.
UVOD
1.
U uvodu treba ukratko razjasniti stručno poimanje primarne prerade drva
od poimanja primarne prerade drva u ovom referatu.
2.
Ukratko treba iznesti svrhu tretiranja ove materije na skupu.
3.
Napomenuti koje ciljeve treba da obradi ovaj referat o spomenutoj problematici.
II.
OSNOVE TEHNIČKO-TEHNOLOŠKE KARAKTERISTIKE PRIMARNE
PRERADE DRVA
1.
Kratko prikazivanje povijesti primarne prerade drva.
2.
Sadašnje karakteristike primarne prerade drva.
3.
Karakteristike sirovina s obzirom na vrstu primarne prerade.
3.1. Vrste drva koje se prerađuju u primarnoj preradi drva.
3.2. Kvalitetne karakteristike sirovina.
3.3.
Utjecaj kvalitete i dimenzija sirovina na proizvodne efekte u primarnoj
preradi drva.
3.4. Vrste i način prerade te kapaciteti primarne prerade drva.


ŠUMARSKI LIST 9-10/1989 str. 146     <-- 146 -->        PDF

III.
TREND RAZVOJA PRIMARNE PRERADE
1. Utjecajni faktori na daljnji razvoj primarne prerade drva.
LI.
Karakteristike sirovina i njen utjecaj na razvoj primarne prerade drva,
1.2.
Razmatranje kvantitativnog, kvalitativnog i vrijednosnog iskorištavanja u
novim tehnologijama primarne prerade drva s obzirom na očekivani pad
kvalitete i promjera drvne sirovine u budućnosti,
1.3. Utjecaj proizvodnosti rada na trend razvoja primarne prerade drva.
1.4.
Utjecaj tržišta, proizvoda primarne prerade drva za poznatog kupca na
razvoj u primarnoj preradi drva.
1.5.
Utjecaj ekologije na razvoj primarne prerade drva.
1.6.
Sagledavanje kapaciteta u primarnoj preradi drva i njegov utjecaj na
daljnji razvoj primarne prerade drva.
1.7.
Stručna suradnja i odgovornost stručnjaka iz šumarstva i prerade drva
na trend razvoja primarne prerade drva.
2. Đuro K o v a č i ć, kao nosilac izrade koreferata naglašava potrebu tješnje
suradnje sa nosiocem izrade referata i s ostalim suradnicima na pripremi radnog
materijala (referata, koreferata i dr.), za što uspješniji rad i zaključke (stavove)
94. Skupštine. Nužno je nastaviti sponu između sirovinskog potencijala i proizvodnih
kapaciteta za preradu — upotrebu drvne mase za visokovrijedne proizvode,
koje će svjetska tržišta dugoročno potraživati. Mi u šumarstvu dugo radimo na
tim poslovima i možemo sa velikim koeficijentom točnosti izračunati količine
i kvalitetu po određenim vrstama drveta i područjima za potrebe održavanja i
projektiranja novih kapaciteta u industrijskoj preradi drva. Od 1986. godine intenzivno
pratimo stanje u šumama i njene stvarne i potencijalne mogućnosti
Za unapređenje proizvodnje u šumarstvu potrebno je osigurati dodatna financijska
sredstva.


Napominje da smo u Umagu na 92. Skupštini Saveza usvojili dobre zaključke
na temu: »Privatne šume«, gdje imamo velike rezerve neiskorištenog šumskog
zemljišta za proizvodnju drvne mase — rezultati nisu zadovoljavajući u realizaciji
tih zaključaka.


No, neovisno o postignutim rezultatima u dosadašnjim nastojanjima i dalje
ćemo kao odgovorni stručnjaci i građani nastojati davati što veći svoj doprinos
za unapređenje proizvodnje u šumarstvu i preradi drva.


3. Ivan Maričević , obavještava prisutne da je dogovorio suradnju sa mr.
Ivanom Stipetić, na izradi teza s ekonomskog aspekta na temu Savjetovanja. Taj
dio radnog materijala ugradit će se u referat kojeg pripremamo.
Pripreme za izradu Izvještaja o radu su u toku. Određeni broj DIT-ova
dostavio je izvještaje o radu, a očekujemo da će nam pravovremeno i druga
društva dostaviti.


4. Bogdan M o m č i 1 o v i ć, smatra da bi bilo korisno da se u što kraćem
vremenu dostave radni materijali društvima kao podloge za organiziranje rasprave
i pripremu za sudjelovanje u radu na 94. Skupštini Saveza.
5. Slavko Horvatinović , izražava zadovoljstvo što sudjeluje u radu sjednice
Predsjedništva na kojoj se govori o aktualnim pitanjima šumarstva i pre536




ŠUMARSKI LIST 9-10/1989 str. 147     <-- 147 -->        PDF

rade drva. Naglašava da je nužno sagledati posljedice koje nastaju zbog propadanja
šuma i na toj osnovi programirati razvoj proizvodnih kapaciteta u preradi
drva. Već je danas poznat podatak o osjetnom padu prirasta (20—30%) kod
određenih vrsta drveća.


6. Vladimir Bogati , potaknut dosadašnjim raspravama naglašava našu
zajedničku obvezu, da se u rješavanju određenih problema osigura stručni pristup
i uvažavanje rezultata do kojih je došla i naša znanost i praksa. Dužni smo
na 94. Skupštini utvrditi koji su razlozi zbog kojih ne ostvarujemo moguće
proizvodne i razvojne rezultate u šumarstvu i preradi drva.
7. Zvonimir Potočić , govori a aktivnostima u radu DIT-a Zagreb s ostvrtom
na ekonomske zakonitosti u proizvodnji i preradi drva — posebno u pilanarstvu.
Svi se bore za postizavanje što većih financijskih efekata i za akumulaciju.
Sredstva za potrebe u šumskoj proizvodnji sve se teže ostvaruju, akumulativnost
opada po određenoj zakonitosti.


Šumarski stručnjaci iz organizacija udruženog rada, određenih institucija i
iz naših društava trebaju osigurati pozitivne utjecaje na politiku razvoja i za
unapređenje šumarstva.


8. Božidar Pleše , opravdano je očekivati zanimanje sudionika 94. Skupštine
za ovu itemu i mislim da će biti potrebno usmjeriti raspravu na pitanja i prijedloge,
kako bi izgradili što objektivnije zajedničke stavove i zaključke koji bi
nas obvezivali na primjenu suvremenijih rješenja u proizvodnji i razvoju šumarstva
i prerade drva.
Kao domaćim i suorganizatori za održavanje 94. Skupštine izvršit će sve potrebne
pripreme prema dogovoru. Napominje da će planirati i terenski obilazak
zavisno od vremenskih uvjeta.


9. Adam Pavlović , konstatira da predstavnici društava nemaju posebnih
primjedbi na dnevni red 94. Skupštine kao ni na iznesene teze o sadržaju za
referat i koreferat, a uvažavajući mišljenje i prijedloge iz rasprave, predlaže
da se prihvati ocjena o uspješno obavljenim priprema u dosadašnjim zajedničkim
aktivnostima i da se nastavi dalje na tim poslovima i zadacima. Prijedlog je
usvojen. Također se prihvaća prijedlog o početku rada 94. Skupštine u 11. sati
22. lipnja u Delnicama i stručni obilazak Risnjaka ili ? 23. lipnja 1989. godine,
što će se u pozivu za Skupštinu detaljnije naznačiti uz druga obavještenja.
Ad. 3)


Slavko Horvatinović , ukratko se osvrnuo na neka važnija pitanja koja
se odnose na naše zajedničke aktivnosti u vezi izrade prijedloga za izmjene i
dopune Zakona o šumama SR Hrvatske. Tražio sam suradnju sa Savezom
DITŠDI Hrvatske, jer zajedno možemo osigurati kvalitetnije prijedloge — odgovore
na pitanja koja se danas postavljaju:


— promjenom Ustava SR Hrvatske, nameće se potreba za izmjenama —
dopunama Zakona o šumama,


— šumarstvo je organizacijski usitnjeno, općine su imale veliki utjecaj na
primjenu postojećih odredbi Zakona i to se negativno odražava na ostvarivanje
537




ŠUMARSKI LIST 9-10/1989 str. 148     <-- 148 -->        PDF

povoljnijih rezultata u proizvodnji i razvoju šumarstva i ukupnim odnosima
šumarstvo — prerada drva,


— neka šumskogospodarska područja su isforsirana i danas su prisutne tendencije
za preispitivanje tih rješenja,
— očekuje se naš prijedlog već u mjesecu svibnju, kako bi se otvorila
rasprava u organima Sabora u srpnju,


— Republički komitet za polj. i šumarstvo osnovao je Radnu grupu koja
radi na izradi prijedloga,
— 26. travnja 1989. godine održat će se Savjetovanje na tu temu u želji da
se dođe do što objektivnijih stavova — prijedloga.
U traženju — izradi prijedloga o izmjenama i dopunama Zakona o šumama
SR Hrvatske polazi se od:


— osnovna jedinica je šumskogospodarsko područje u Zakonu,


— šumskogospodarskim područjem gospodari jedno poduzeće (javno ili ?),
— vjerojatno da će se ići na poduzeća s ograničenjima,
— ima i prijedloga, toliko ŠGP koliko općina, pa do jednoga za cijelu Republiku
— svakako se na ta pitanja moraju dati odgovori,

odgovorni predstavnici u Republici predlažu da se prijedlozi izrade u
stručnim organizacijama — institucijama bez utjecaja organa DPZ-a,


— kriterije za određivanje veličina ŠGP nužno je što objektivnije utvrditi,
— mora se znati kome se određeno ŠGP daje na upravljanje,

na razini Republike moraju se osigurati nosioci poslova — taksacija, inspekcija
i dr.,
— uvjete za gospodarenje šumama u privatnom vlasništvu mora se odrediti,

postoje prijedlozi da se uvede šumska taksa i da se vraća šumi ono što
nije rezultat rada i eventualno komunama kao što se to čini na područjima
gdje se nalaze naftna polja,
Na kraju je objašnjavao zbog čega bi se neki članovi brisali iz Zakona i zamolio
je prisutne da prime ovu informaciju samo kao polaznu osnovu za raspravu.


U raspravi je sudjelovalo više članova predsjedništva i drugi prisutni. Naglašeno
je između ostalog:


1. Zvonimir Potočić , teško će biti utvrditi zajedničke kriterije za određivanje
ŠGP — to je instrument konkretne šumarske politike u određenom razdoblju,
a nije instrument znanstvenih istraživanja. Potrebno je obavezati organizacije
za primjenu šumarske znanosti i rješenja pozitivne prakse stečene
kroz protekla razdoblja, duža od 150 i više godina. Poslove i zadatke na doznaci
stabala i si. povjeriti isključivo visokostručnim ljudima. Privatne šume treba
staviti u funkciju interesa vlasnika i razvoja društva.
2. Mijo Matezić, ne slaže se na primjer da se cijepaju ŠGP. Kritički se
osvrće na provedene organizacijske promjene u šumarstvu u poslijeratnom razdoblju
do danas. Smatra da bi u Hrvatskoj bilo opravdanja za najviše 5 ŠGP
sa površinom od 230 000 ha na više.
3. Đuro Kovačić , postavljaju se vrlo ozbiljna pitanja i mi kao Savez trebamo
dati svoj doprinos u izgrađivanju osnovnih preduvjeta za moguća racionalnija
rješenja u šumarskoj praksi. Analizom dosadašnje prakse dolazimo do


ŠUMARSKI LIST 9-10/1989 str. 149     <-- 149 -->        PDF

zaključka da je bilo dobrih svrsishodnih rješenja u zakonskim odredbama i njihovoj
primjeni. Treba ta rješenja i iskustva pametno koristiti sada kada tražimo
moguća rješenja, za ovo vrijeme. I Zakon o šumama iz 1983. godine ima
dosta elemenata koji omogućuju stvaranje uvjeta za unapređenje i razvoj proizvodnje
u šumarstvu — (čl. 68. i 69), obavezuje i druge korisnike šuma da
plaćaju 0,1´Vo za proširenu biološku reprodukciju. Do sada nismo riješili katastar
šuma i to nam pravi smetnje u određivanju pravaca u razvoju.


Elemente za utvrđivanje ŠGP dao je prof. dr. Dušan Klepac u vezi potrajnosti
i obnove šuma. Danas je nužno naglasiti probleme utvrđivanja etata, općekorisnih
funkcija šuma, vlasništva i potrebnih sredstava za racionalno gospodarenje
šumama i na zdravstveno stanje šuma, koje postaje presudno za donošenje
stručnih i općih odluka.


4. Adam Pavlović, mi i dalje trebamo pratiti i neposredno sudjelovati u izgrađivanju
zajedničkih osnova — stavova za izradu prijedloga i donošenje izmjena
— dopuna Zakona o šumama. Radna grupa za pripremu 94 Skupštine intenzivno
će pratiti ove aktivnosti i nastojati će što objektivnije pripremiti osnove
za zajedničke stavove i prijedloge u cilju izmjene Zakona o šumama.
Branko Štampar, predsjednik SIT-a šumarstva i drvne industrije Slovenije
zahvalio se na pozivu i izražava zadovoljstvo što prisustvuje sjednici Predsjedništva
Saveza. Ukratko je govorio o programu rada za 1989. godinu i uvjetima
ostvarivanja postavljenih zadataka u njihovim društvima i Savezu. Posebno je
izdvojio aktivnosti vezane za organiziranje savjetovanja na stručne teme i susrete
sa predstavnicima drugih organizacija.


Poziva naše predstavnike na savjetovanje koje će se održati u drugoj polovici
svibnja i prvi zvanični susret u jesen ove godine kod njih u Sloveniji.


Predsjednik Adam Pavlovi ć zahvalio se drugu Branku Šiamparu na sudjelovanju
u radu našeg Predsjedništva i zahvalio se na pozivu i prijedlogu za
razvijanje suradnje, što je ocjenio kao obostrani interes.


ZAPISNIK SASTAVIO: PREDSJEDNIK:
Ivan Maričević, dipl. inž. v. r. Adam Pavlović, dipl inž. v. r.