DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1989 str. 144 <-- 144 --> PDF |
ZAPISNIK 7. sjednice PREDSJEDNIŠTVA SAVEZA društava inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Hrvatske (u proširenom sastavu), održane 21. travnja 1989. godine u Slavonskom Brodu. PRISUTNI: Adam Pavlović, dipl. inž., dr. Đuro Kovačević, mr. Vladimir Bogati, dr. Tomislav Prka, Davor Krakar, dipl. inž., Božidar Pleše, dipl. inž, Nadan Sirotić, dipl. inž, Viktor Wolf, dipl. inž, Ivan Maričević, dipl. inž, Đurđa Belić, Valerija Vukelić dipl. inž, Momčilović Bogdan, dipl. inž, Antun Crnčić, dipl. inž, Stjepan Ivaniš, dipl. inž, Josip Knepr, dipl. inž, Mijo Matezić, dipl. inž, Josip Bečarević, dipl. inž, Borislav Ljubetić, dipl. inž, Nikola Dokmanović, dipl. inž, Eva Čopčić, dipl. inž. i Kemal Hrustić, dipl. inž Sjednici su prisustvovali Slavko Horvatinović, dipl. inž, dr. Zvonimir Potočić, i Branko Štampar, dipl. inž, predsjednik SIT-a šum. i drvne ind. Slovenije. DNEVNI RED 1. Usvajanje zapisnika 6. sjednice Predsjedništva Saveza. 2. Pripreme za održavanje 94. Skupštine Saveza DITŠDI Hrvatske: a) usvajanje prijedloga za dnevni red, vrijeme i mjesto održavanja Skupštine, b) kratki osvrt na rad organa Saveza i društava u proteklom razdoblju, c) dogovor o pripremi za izradu referata na temu: »Problematika razvoja primarne prerade drva u Hrvatskoj«, i koreferata na temu: »Stanje i razvojne mogućnosti proizvodnje drvne mase u Hrvatskoj«, d) organizacijska i druga pitanja. 3. Informacija o aktualnim pitanjima i problematika u vezi izmjena i dopuna Zakona o šumama SR Hrvatske. 4. Tekuća pitanja. Dipl. inž. Adam Pavlovi ć u svojstvu predsjednika Predsjedništva Saveza, istovremeno i domaćina, pozdravlja pomoćnika predsjednika Republičkog komiteta za poljoprivredu i šumastvo dipl. ing. Slavka Horvatinovi e a, predsjednika SIT-a šumarstva i drvne industrije Slovenije, dipl. ing. Branka Štam par a i sve prisutne. Nakon kratke informacije o radu sjednice i boravku u Slavonskom Brodu, predlaže dnevni red sjednice Predsjedništva, koji se usvaja. Ad. 1) Zapisnik 6. sjednice Predsjedništva Saveza usvaja se bez posebnih primjedbi. 534 |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1989 str. 145 <-- 145 --> PDF |
Ad. 2) Adam P a v 1 o v ić, ukratko se osvrće na aktivnosti i rezultate u vezi priprema za održavanje 94. Skupštine. U raspravi su sudjelovali: 1. Tomislav P r k a, kao nosilac izrade referata govori o načinu prikazivanja materije i sadržaju referata: A) NAČIN PRIKAZIVANJA MATERIJE U REFERATU 1. Popularnim načinom pisanja prikazati tematiku u referatu. 2. Potrebno je uvažiti sastav Skupštine (stručnjaci iz prakse šumarstva i prerade drva, naučni radnici iz šumarstva i prerade drva i dr.), kod prikazivanja materije »Problematika razvoja primarne prerade drva«. Uz popularni i prihvatljiv način prikazivanja ove problematike potreban je i zavidan nivo stručnog i znanstvenog iznašanja materije u referatu. 3. Sadržaj referata neće biti opterećen sa poznatim statističkim podacima i neće biti uobičajeni podaci (kao što je godišnji etat, godišnja proizvodnja pilanskih i drugih trupaca, godišnji prorez sirovine i si. u Republici i po regijama) prikazani kroz razne tabele u referatu. Brojčane i druge veličine u referatu trebaju imati samo informativan karakiter i trebaju služiti samo kao podloga u razmatranju spomenute problematike. B) SADRŽAJ REFERATA I. UVOD 1. U uvodu treba ukratko razjasniti stručno poimanje primarne prerade drva od poimanja primarne prerade drva u ovom referatu. 2. Ukratko treba iznesti svrhu tretiranja ove materije na skupu. 3. Napomenuti koje ciljeve treba da obradi ovaj referat o spomenutoj problematici. II. OSNOVE TEHNIČKO-TEHNOLOŠKE KARAKTERISTIKE PRIMARNE PRERADE DRVA 1. Kratko prikazivanje povijesti primarne prerade drva. 2. Sadašnje karakteristike primarne prerade drva. 3. Karakteristike sirovina s obzirom na vrstu primarne prerade. 3.1. Vrste drva koje se prerađuju u primarnoj preradi drva. 3.2. Kvalitetne karakteristike sirovina. 3.3. Utjecaj kvalitete i dimenzija sirovina na proizvodne efekte u primarnoj preradi drva. 3.4. Vrste i način prerade te kapaciteti primarne prerade drva. |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1989 str. 146 <-- 146 --> PDF |
III. TREND RAZVOJA PRIMARNE PRERADE 1. Utjecajni faktori na daljnji razvoj primarne prerade drva. LI. Karakteristike sirovina i njen utjecaj na razvoj primarne prerade drva, 1.2. Razmatranje kvantitativnog, kvalitativnog i vrijednosnog iskorištavanja u novim tehnologijama primarne prerade drva s obzirom na očekivani pad kvalitete i promjera drvne sirovine u budućnosti, 1.3. Utjecaj proizvodnosti rada na trend razvoja primarne prerade drva. 1.4. Utjecaj tržišta, proizvoda primarne prerade drva za poznatog kupca na razvoj u primarnoj preradi drva. 1.5. Utjecaj ekologije na razvoj primarne prerade drva. 1.6. Sagledavanje kapaciteta u primarnoj preradi drva i njegov utjecaj na daljnji razvoj primarne prerade drva. 1.7. Stručna suradnja i odgovornost stručnjaka iz šumarstva i prerade drva na trend razvoja primarne prerade drva. 2. Đuro K o v a č i ć, kao nosilac izrade koreferata naglašava potrebu tješnje suradnje sa nosiocem izrade referata i s ostalim suradnicima na pripremi radnog materijala (referata, koreferata i dr.), za što uspješniji rad i zaključke (stavove) 94. Skupštine. Nužno je nastaviti sponu između sirovinskog potencijala i proizvodnih kapaciteta za preradu — upotrebu drvne mase za visokovrijedne proizvode, koje će svjetska tržišta dugoročno potraživati. Mi u šumarstvu dugo radimo na tim poslovima i možemo sa velikim koeficijentom točnosti izračunati količine i kvalitetu po određenim vrstama drveta i područjima za potrebe održavanja i projektiranja novih kapaciteta u industrijskoj preradi drva. Od 1986. godine intenzivno pratimo stanje u šumama i njene stvarne i potencijalne mogućnosti Za unapređenje proizvodnje u šumarstvu potrebno je osigurati dodatna financijska sredstva. Napominje da smo u Umagu na 92. Skupštini Saveza usvojili dobre zaključke na temu: »Privatne šume«, gdje imamo velike rezerve neiskorištenog šumskog zemljišta za proizvodnju drvne mase — rezultati nisu zadovoljavajući u realizaciji tih zaključaka. No, neovisno o postignutim rezultatima u dosadašnjim nastojanjima i dalje ćemo kao odgovorni stručnjaci i građani nastojati davati što veći svoj doprinos za unapređenje proizvodnje u šumarstvu i preradi drva. 3. Ivan Maričević , obavještava prisutne da je dogovorio suradnju sa mr. Ivanom Stipetić, na izradi teza s ekonomskog aspekta na temu Savjetovanja. Taj dio radnog materijala ugradit će se u referat kojeg pripremamo. Pripreme za izradu Izvještaja o radu su u toku. Određeni broj DIT-ova dostavio je izvještaje o radu, a očekujemo da će nam pravovremeno i druga društva dostaviti. 4. Bogdan M o m č i 1 o v i ć, smatra da bi bilo korisno da se u što kraćem vremenu dostave radni materijali društvima kao podloge za organiziranje rasprave i pripremu za sudjelovanje u radu na 94. Skupštini Saveza. 5. Slavko Horvatinović , izražava zadovoljstvo što sudjeluje u radu sjednice Predsjedništva na kojoj se govori o aktualnim pitanjima šumarstva i pre536 |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1989 str. 147 <-- 147 --> PDF |
rade drva. Naglašava da je nužno sagledati posljedice koje nastaju zbog propadanja šuma i na toj osnovi programirati razvoj proizvodnih kapaciteta u preradi drva. Već je danas poznat podatak o osjetnom padu prirasta (20—30%) kod određenih vrsta drveća. 6. Vladimir Bogati , potaknut dosadašnjim raspravama naglašava našu zajedničku obvezu, da se u rješavanju određenih problema osigura stručni pristup i uvažavanje rezultata do kojih je došla i naša znanost i praksa. Dužni smo na 94. Skupštini utvrditi koji su razlozi zbog kojih ne ostvarujemo moguće proizvodne i razvojne rezultate u šumarstvu i preradi drva. 7. Zvonimir Potočić , govori a aktivnostima u radu DIT-a Zagreb s ostvrtom na ekonomske zakonitosti u proizvodnji i preradi drva — posebno u pilanarstvu. Svi se bore za postizavanje što većih financijskih efekata i za akumulaciju. Sredstva za potrebe u šumskoj proizvodnji sve se teže ostvaruju, akumulativnost opada po određenoj zakonitosti. Šumarski stručnjaci iz organizacija udruženog rada, određenih institucija i iz naših društava trebaju osigurati pozitivne utjecaje na politiku razvoja i za unapređenje šumarstva. 8. Božidar Pleše , opravdano je očekivati zanimanje sudionika 94. Skupštine za ovu itemu i mislim da će biti potrebno usmjeriti raspravu na pitanja i prijedloge, kako bi izgradili što objektivnije zajedničke stavove i zaključke koji bi nas obvezivali na primjenu suvremenijih rješenja u proizvodnji i razvoju šumarstva i prerade drva. Kao domaćim i suorganizatori za održavanje 94. Skupštine izvršit će sve potrebne pripreme prema dogovoru. Napominje da će planirati i terenski obilazak zavisno od vremenskih uvjeta. 9. Adam Pavlović , konstatira da predstavnici društava nemaju posebnih primjedbi na dnevni red 94. Skupštine kao ni na iznesene teze o sadržaju za referat i koreferat, a uvažavajući mišljenje i prijedloge iz rasprave, predlaže da se prihvati ocjena o uspješno obavljenim priprema u dosadašnjim zajedničkim aktivnostima i da se nastavi dalje na tim poslovima i zadacima. Prijedlog je usvojen. Također se prihvaća prijedlog o početku rada 94. Skupštine u 11. sati 22. lipnja u Delnicama i stručni obilazak Risnjaka ili ? 23. lipnja 1989. godine, što će se u pozivu za Skupštinu detaljnije naznačiti uz druga obavještenja. Ad. 3) Slavko Horvatinović , ukratko se osvrnuo na neka važnija pitanja koja se odnose na naše zajedničke aktivnosti u vezi izrade prijedloga za izmjene i dopune Zakona o šumama SR Hrvatske. Tražio sam suradnju sa Savezom DITŠDI Hrvatske, jer zajedno možemo osigurati kvalitetnije prijedloge — odgovore na pitanja koja se danas postavljaju: — promjenom Ustava SR Hrvatske, nameće se potreba za izmjenama — dopunama Zakona o šumama, — šumarstvo je organizacijski usitnjeno, općine su imale veliki utjecaj na primjenu postojećih odredbi Zakona i to se negativno odražava na ostvarivanje 537 |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1989 str. 148 <-- 148 --> PDF |
povoljnijih rezultata u proizvodnji i razvoju šumarstva i ukupnim odnosima šumarstvo — prerada drva, — neka šumskogospodarska područja su isforsirana i danas su prisutne tendencije za preispitivanje tih rješenja, — očekuje se naš prijedlog već u mjesecu svibnju, kako bi se otvorila rasprava u organima Sabora u srpnju, — Republički komitet za polj. i šumarstvo osnovao je Radnu grupu koja radi na izradi prijedloga, — 26. travnja 1989. godine održat će se Savjetovanje na tu temu u želji da se dođe do što objektivnijih stavova — prijedloga. U traženju — izradi prijedloga o izmjenama i dopunama Zakona o šumama SR Hrvatske polazi se od: — osnovna jedinica je šumskogospodarsko područje u Zakonu, — šumskogospodarskim područjem gospodari jedno poduzeće (javno ili ?), — vjerojatno da će se ići na poduzeća s ograničenjima, — ima i prijedloga, toliko ŠGP koliko općina, pa do jednoga za cijelu Republiku — svakako se na ta pitanja moraju dati odgovori, — odgovorni predstavnici u Republici predlažu da se prijedlozi izrade u stručnim organizacijama — institucijama bez utjecaja organa DPZ-a, — kriterije za određivanje veličina ŠGP nužno je što objektivnije utvrditi, — mora se znati kome se određeno ŠGP daje na upravljanje, — na razini Republike moraju se osigurati nosioci poslova — taksacija, inspekcija i dr., — uvjete za gospodarenje šumama u privatnom vlasništvu mora se odrediti, — postoje prijedlozi da se uvede šumska taksa i da se vraća šumi ono što nije rezultat rada i eventualno komunama kao što se to čini na područjima gdje se nalaze naftna polja, Na kraju je objašnjavao zbog čega bi se neki članovi brisali iz Zakona i zamolio je prisutne da prime ovu informaciju samo kao polaznu osnovu za raspravu. U raspravi je sudjelovalo više članova predsjedništva i drugi prisutni. Naglašeno je između ostalog: 1. Zvonimir Potočić , teško će biti utvrditi zajedničke kriterije za određivanje ŠGP — to je instrument konkretne šumarske politike u određenom razdoblju, a nije instrument znanstvenih istraživanja. Potrebno je obavezati organizacije za primjenu šumarske znanosti i rješenja pozitivne prakse stečene kroz protekla razdoblja, duža od 150 i više godina. Poslove i zadatke na doznaci stabala i si. povjeriti isključivo visokostručnim ljudima. Privatne šume treba staviti u funkciju interesa vlasnika i razvoja društva. 2. Mijo Matezić, ne slaže se na primjer da se cijepaju ŠGP. Kritički se osvrće na provedene organizacijske promjene u šumarstvu u poslijeratnom razdoblju do danas. Smatra da bi u Hrvatskoj bilo opravdanja za najviše 5 ŠGP sa površinom od 230 000 ha na više. 3. Đuro Kovačić , postavljaju se vrlo ozbiljna pitanja i mi kao Savez trebamo dati svoj doprinos u izgrađivanju osnovnih preduvjeta za moguća racionalnija rješenja u šumarskoj praksi. Analizom dosadašnje prakse dolazimo do |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1989 str. 149 <-- 149 --> PDF |
zaključka da je bilo dobrih svrsishodnih rješenja u zakonskim odredbama i njihovoj primjeni. Treba ta rješenja i iskustva pametno koristiti sada kada tražimo moguća rješenja, za ovo vrijeme. I Zakon o šumama iz 1983. godine ima dosta elemenata koji omogućuju stvaranje uvjeta za unapređenje i razvoj proizvodnje u šumarstvu — (čl. 68. i 69), obavezuje i druge korisnike šuma da plaćaju 0,1´Vo za proširenu biološku reprodukciju. Do sada nismo riješili katastar šuma i to nam pravi smetnje u određivanju pravaca u razvoju. Elemente za utvrđivanje ŠGP dao je prof. dr. Dušan Klepac u vezi potrajnosti i obnove šuma. Danas je nužno naglasiti probleme utvrđivanja etata, općekorisnih funkcija šuma, vlasništva i potrebnih sredstava za racionalno gospodarenje šumama i na zdravstveno stanje šuma, koje postaje presudno za donošenje stručnih i općih odluka. 4. Adam Pavlović, mi i dalje trebamo pratiti i neposredno sudjelovati u izgrađivanju zajedničkih osnova — stavova za izradu prijedloga i donošenje izmjena — dopuna Zakona o šumama. Radna grupa za pripremu 94 Skupštine intenzivno će pratiti ove aktivnosti i nastojati će što objektivnije pripremiti osnove za zajedničke stavove i prijedloge u cilju izmjene Zakona o šumama. Branko Štampar, predsjednik SIT-a šumarstva i drvne industrije Slovenije zahvalio se na pozivu i izražava zadovoljstvo što prisustvuje sjednici Predsjedništva Saveza. Ukratko je govorio o programu rada za 1989. godinu i uvjetima ostvarivanja postavljenih zadataka u njihovim društvima i Savezu. Posebno je izdvojio aktivnosti vezane za organiziranje savjetovanja na stručne teme i susrete sa predstavnicima drugih organizacija. Poziva naše predstavnike na savjetovanje koje će se održati u drugoj polovici svibnja i prvi zvanični susret u jesen ove godine kod njih u Sloveniji. Predsjednik Adam Pavlovi ć zahvalio se drugu Branku Šiamparu na sudjelovanju u radu našeg Predsjedništva i zahvalio se na pozivu i prijedlogu za razvijanje suradnje, što je ocjenio kao obostrani interes. ZAPISNIK SASTAVIO: PREDSJEDNIK: Ivan Maričević, dipl. inž. v. r. Adam Pavlović, dipl inž. v. r. |