DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1989 str. 134 <-- 134 --> PDF |
Rasprava se nastavila u prva dva dvobroja »Šumarskog lista« u 1989. Polemičke stručne rasprave čine stručni časopis zanimljivim i čitanijim. Opisani su, nadalje šumski požarevi koji su harali našim mediteranskim i submediteranskim sumarna tijekom 1985, 1986. i 1987. U ovim člancima daju se vremenske prilike koje su tada vladale te se ukazuje na mogućnost prognoze opasnosti požara koje su temeljene na meteorološkim podacima. U trobroju »Šumarkog lista« 6—8/1989 koji se nalazi u tisku objavljujemo izlaganje stručnjaka s međunarodnog simpozija Ekološki i gospodarski aspekt umiranja šuma te materijale sa savjetovanja o šumsko-gospodarskim područjima koji sadrže prijedlog i polemičke primjedbe. Predsjedavajući nakon podnesenih izvještaja pod točkom 2a i b obavještava Skupštinu da su delegati uz poziv primili odgovarajuće priloge za 2c) i 2d), kao i za 3. i 4. točku dnevnog reda i predlaže da se na osnovu toga otvori rasprava o toj problematici. Prijedlog je prihvaćen i prelazi se na 5. točku dnevnog reda. Ad. 5. Dipl. inž. Oskar Piškorić. Koristim ovu priliku, da skrenem pažnju na 1996. godinu, koja nam je u stvari na domaku. Na 1996. godinu, jer se te godine navršava 150 godina kako su šumari Hrvatske osnovali šumarsko društvo i tako se izdvojili kao Sekcija Hrvatsko-slavonskog gospodarskog društva osnovanog 1842. godine. Iako je žar Društva bio zatrpan pepelom Bachovog apsolutizma ona se nije ugasila nego je tinjala i 1876. godine rasplamsala se i na sastanku održanom 26. prosinca 1876. oživio je rad u Hrvatsko-slavonskom šumarskom društvu. Taj rad neprekidan je do naših dana, iako u raznim organizacijskim oblicima (Jugoslavensko šumarsko udruženje, Hrvatsko šumarsko društvo, Šumarsko društvo Hrvatske i, danas, Savez društava inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Hrvatske). Upozoravam na skoru 150-godišnjicu prvenstveno iz razloga, što je naš Savez nesumnjivo jedino u Evropi, a i u Svijetu, koje zna mjesto svog rođenja. To je zgrada svojedobnog dobra u Prečcu i smatram, da bi današnji šumari morali osigurati i njezin daljnji pristojan opstanak i na njoj vidno pločom obilježiti datum 26. XII. 1846. godine. To više, što je zgrada s okolnim parkom proglašena spomenikom kulture baš zbog koljevke Šumarskog društva. Zgradi je potreban popravak i prema tome sada je vrijeme, da se pristupi tom poslu. A financijska sredstva? Organizacije šumarstva i drvne industrije i vi, koji ste ovdje, trebate biti inicjatori u svojim radnim kolektivima. Zgrada je inače vlasništvo Dobra Božjakovina, koje je također spremno, kako mi je svojedobno saopćeno sudjelovati u troškovima a kao zaštićenom spomeniku kulture doprinos će dati bez sumnje i, nazovimo ga tako, odgovarajući Fond. Uz obilježavanje 150-godišnjice osnivanja udruživanja šumara za unapređenje stručnog rada tu je i 120-godišnjica Šumarskog lista. Vršnjak Šumarskog lista je Liječnički vjesnik, no kako je on imao prekid izlaženja, to je Šumarski list naš najstariji stručni časopis koji od osnivanja neprekidno izlazi Što više, možemo reći, da su šumari u Hrvatskoj imali prvi stručni list, jer je već 1847. godine izašao prvi svezak godišnjaka »Trudovi ...« u kojem se (uz izvještaj o 524 |